Želja da se očuva identitet Sušaka, njegova građanska, gospodarska i kulturna pripadnost srednjoj Europi i Mediteranu, navela je grupu Sušačana da pokrene osnivanje Kluba
 

KLUB SUŠAČANA
KLUB SUŠAČANA
Rijeka, Račkoga 1B, 51000 Rijeka, Republika Hrvatska
tel.: +385 (0)51 377-320
 fax.: +385(0)51 377-322
e-mail: klub-susacana@ri.t-com.hr

radno vrijeme tajništva
utorkom:  17 - 19
četvrtkom:  9 - 12

Statut kluba   Aktivnosti   Početna stranica

Osnivačka skupština Kluba Sušačana kao vanstranačke neprofitne udruge građana održana je 11. travnja 1992. godine u dvorani sušačke Gimnazije koju je ispunilo oko 500 Sušačana.

Želja da se očuva identitet Sušaka, njegova građanska, gospodarska i kulturna pripadnost srednjoj Europi i Mediteranu, navela je grupu Sušačana da pokrene osnivanje Kluba. Zanimljivo je i tek je kasnije otkriveno da je takvo udruženje građana s istim ciljevima bilo osnovano još 1936. godine na Sušaku.

Iako mladi grad Sušak je, u razdoblju od završetka Prvog svjetskog rata pa sve do 1945. godine kada je sjedinjen s Rijekom, bio u svakom pogledu centar cijelog Hrvatskog primorja.
 

Osnivači Kluba jesu:

 

Arsen Celigoj, Arsen Čabrijan,Viktor Hreljanović, Raul Komen, Igor Koprivnikar, Mladen Lenac, Boris Lukić, Milivoj Perović, Andrija Randić, Viktor Stipčić

 

 

Za prvog predsjednika izabran je Zdravko Ćiro Kovačić, a članovi prvog Izvršnog odbora su bili:

 

Arsen Celigoj, Arsen Čabrijan, Maja Despot, Mirko Košir, Igor Koprivnikar, Raul Komen, Mladen Lenac, Boris Lukić, Danko Pavešić, Oskar Pavešić, Milivoj Perović, Andrija Randić, Igor Ružić, Vlasta Linić-Vlahović


Za članove Nadzornog odbora izabrani su:

 

Vlasta Šarinić-Griffith, Viktor Hreljanović, Ivan Šamanić

Svojim djelovanjem Klub Sušačana je ubrzo stekao ugled u gradu kao značajan čimbenik civilnog društva. Takvu njegovu ulogu prihvatilo je i Poglavarstvo grada kojemu su inicijative i mišljenja Izvršnog odbora Kluba, upućena dopisima raznim gradskim institucijama, često bili smjerokaz u rješavanju mnogih prometnih, komunalnih, urbanističkih, kulturnih i uopće društvenih problema grada i građana. Navodimo samo neke značajnije inicijative :

  •  Klub je dao značajan doprinos da se Rektorat Sveučilišta u Rijeci smjesti na Sušak, u bivšu gradsku vijećnicu, nasuprot zgrade sušačke Gimnazije.

  • Klub je predložio Poglavarstvu grada da se na prikladnim mjestima u Rijeci i na Sušaku postave biste naših zaslužnih građana. Obilježili smo prigodnom pločom desetu obljetnicu smrti maestra Lovre pl. Matačića na njegovoj rodnoj kući u Strossmayerovoj ulici.

  • Potakli smo postavljanje spomenika Janku Polić Kamovu na mostu na Rječini i izborili da se prostor u sušačkom neboderu službeno nazove Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Našom je inicijativom izložbena galerija dobila ime “Kortil” kao sjećanje na taj predio Sušaka.

  • Klub je uporno nastojao da se područje bivše vojarne na Trsatu preda na korištenje Gradu Rijeci i u tu svrhu je pokrenuo peticiju koju je potpisalo 5000 građana. Peticija je predana Poglavarstvu grada i Županiji Primorsko-goranskoj. Danas smo svjedoci da je prostor vojarne omogućio smještaj cijelog kompleksa Sveučilišnog kampusa na tom dijelu Trsata.

  • Za Trsat, kao najljepši dio grada Rijeke, imamo ideje i vizije kako bi mogao postati “malim riječkim Montmartrom”. Potaknuli smo uređenje vodospreme Vidikovac i javnog parka oko nje te uređenje područja Piramide. Kritiziramo narušavanje izgleda pročelja značajnih sušačkih i riječkih građevina pojedinačnim neprimjerenim intervencijama i zalažemo se za njihovo uređenje u skladu s konzervatorskim uvjetima. Zalažemo se za uređenje javnih gradskih prostora, ozelenjavanje parkova i drvoreda, održavanje pozitivnih urbanih standarda javnog reda i mira te podizanje ukupne razine i kvalitete življenja svih građana u našem gradu i njegovom širem okruženju.

  • Značajna je bila inicijativa potpisivanja peticije da se autocesta Rijeka - Zagreb nazove imenom PRIMORKA, po analogiji DALMATINE ili SLAVONICE. Prikupljena su 1664 potpisa građana Rijeke i 1300 potpisa članova Kluba. Punu podršku inicijativi, u pisanom obliku, dale su predstavničke strukture gradova Rijeke, Delnica i Cresa, općina Skrad, Fužine, Kostrena, Omišalj, Baška i Novalja (na otoku Pagu, izvan administrativnog područja Primorsko-goranske županije) te Hrvatska stranka umirovljenika. Ime DALMATINA autocesti Zagreb - Split nadjenuli su novinari i mediji, ali je ono zaživjelo među građanstvom Republike Hrvatske. Inicijativa Kluba Sušačana pledira da se autocesta  Rijeka - Zagreb nazove PRIMORKA kako bi se taj pojam otrgao povijesnom zaboravu. Prema važećim prometnim propisima naziv se ne može službeno provesti, no bilo bi najvažnije da autocestu zovu PRIMORKOM građani Primorsko-goranske županije koji se najviše njome i koriste.

  • Održane su stručne rasprave i okrugli stolovi na temu odnosa luke i grada, preseljenja teretne luke iz centra Rijeke na otok Krk, objedinjavanja putničkih terminala autobusnih, željezničkih i brodskih linija na jednom mjestu, uređenja Mrtvog kanala i Delte za potrebe građana i sl.

  • Klub Sušačana je javno podržao zahtjev lokalne zajednice otoka Lošinja da Apoksiomen bude trajno smješten i izložen u Malom Lošinju gdje, nedvojbeno, i pripada.

  • U više navrata javno smo izricali nezadovoljstvo odabirom prioriteta u izgradnji cestovne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Smatrali smo da povezivanju Rijeke sa Zagrebom, Ljubljanom i Trstom cestovnom i željezničkom infrastrukturom treba dati prednost pred nekim drugim planiranim zahvatima zbog strateškog značaja riječke luke za ukupno hrvatsko gospodarstvo. Također smo prioritetnim smatrali dovršenje rekonstrukcije ceste preko otoka Cresa i Lošinja zbog značenja te važne prometnice za cresko-lošinjski turizam i njegov doprinos cjelokupnom razvoju turističke privrede naše države.

  • itd. 

Samo godinu dana nakon osnutka Kluba Sušačana, a u želji da nastojanja i inicijative Kluba ostanu zapisani, izašao je 1993. godine prvi broj Sušačke revije koja redovno izlazi do danas, s podnaslovom Glasilo za kulturu i društvena zbivanja hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. U prosincu 2011. godine tiskan je 76-ti broj Sušačke revije. Prezentacija svakog novog broja održava se, već tradicionalno, u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku uz prigodni kulturno-umjetnički program. Jednom godišnje, u mjesecu prosincu, isprva u Klubu književnika a odnedavno u knjižari Profil-megastore, Sušačka revija se prezentira u Zagrebu a povremeno, ovisno o tekstualnim prilozima iz pojedinih područja, u općinama i gradovima Primorsko-goranske županije.

Promocijom svakog novog broja Sušačke revije i prigodnim domjenkom, tradicionalnim Novogodišnjim koncertom orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca za Klub Sušačana, brojnim zabavama i društvenim večerima, organizacijom razgleda pojedinih dijelova grada Rijeke uz stručno vođenje te izletima u bliže i dalje destinacije, Klub omogućava veoma uspjele i drage susrete i zajednička druženja svojim članovima i prijateljima. Troškove svake od navedenih društvenih manifestacija snose sami članovi Kluba.

Broj članova naše udruge stalno raste - već krajem 2001. godine broji preko 2800 članova, u Zagrebu oko 80, a dvadesetak članova u inozemstvu redovno prima Sušačku reviju. Krajem 2011. godine popunjena je 3650-ta pristupnica Klubu. Nažalost, neki članovi Kluba više nisu među nama. U vrijeme Adventa posjećujemo i darujemo naše umirovljene članove u domovima umirovljenika, a na dan Svih svetih obilježavamo grobove umrlih članova svijećama i cvijećem.

Operativne poslove Kluba vodi na volonterskoj osnovi Izvršni odbor. Na zahtjev starijih članova osnovan je Savjetodavni odbor koji, iskustvenim savjetima, pomaže usmjeravanju rada Izvršnog odbora. Od preseljenja u nove prostorije na adresi: RIJEKA, Račkoga 1 b, zaposlena je profesionalna tajnica Kluba, s uredovnim radnim vremenom.

U novim prostorijama zaživjele su i dodatne aktivnosti Kluba : organiziraju se likovne  izložbe (umjetničkih slika, skulptura, mozaika, fotografija), stručni okrugli stolovi te jednom mjesečno (svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu) zanimljiva i dobro posjećena predavanja vrlo raznolikog sadržaja. Petkom, u večernjim satima održava se plesna radionica a, prema željama i interesima članova, moguće je organizirati i razne druge društvene i rekreacijske aktivnosti (rekreativna tjelovježba, likovna radionica, foto-klub, učenje stranih jezika i sl.)

Pokušaj da se, uz već postojeći Izvršni i Savjetodavni odbor, konstituira novo tijelo koje bi okupljalo mlađu generaciju članova i djelovalo pod nazivom " KLUB SUŠAČANA - NOVA GENERACIJA", nažalost nije zaživio, ali od njega ne treba odustati. Klubu su potrebni mlađi članovi koji bi nastavili njegovati pozitivne klupske tradicije i sve one vrijednosti za koje se Klub Sušačana, kroz svoje 20-godišnje neprekinuto djelovanje, stalno i ustrajno zalaže.

© 2001-2024 Klub Sušačana