Osnivačka skupština
Kluba Sušačana kao vanstranačke neprofitne udruge
građana održana je 11. travnja 1992. godine u dvorani sušačke Gimnazije
koju je ispunilo oko 500 Sušačana.
Želja da se očuva identitet Sušaka, njegova
građanska, gospodarska i kulturna pripadnost srednjoj Europi i
Mediteranu, navela je grupu Sušačana da pokrene osnivanje Kluba.
Zanimljivo je i tek je kasnije otkriveno da je takvo udruženje građana s
istim ciljevima bilo osnovano još 1936. godine na Sušaku.
Iako mladi grad Sušak je, u razdoblju od
završetka Prvog svjetskog rata pa sve do 1945. godine kada je sjedinjen
s Rijekom, bio u svakom pogledu centar cijelog Hrvatskog primorja.
|
Osnivači Kluba
jesu: |
|
|
Arsen Celigoj, Arsen
Čabrijan,Viktor Hreljanović, Raul Komen, Igor Koprivnikar,
Mladen Lenac, Boris Lukić, Milivoj Perović, Andrija Randić,
Viktor Stipčić |
|
|
|
|
Za prvog predsjednika
izabran je Zdravko Ćiro Kovačić, a članovi prvog Izvršnog
odbora su bili: |
|
|
Arsen Celigoj, Arsen Čabrijan, Maja
Despot, Mirko Košir, Igor Koprivnikar, Raul Komen, Mladen
Lenac, Boris Lukić, Danko Pavešić, Oskar Pavešić, Milivoj
Perović, Andrija Randić, Igor Ružić, Vlasta Linić-Vlahović |
|
Za članove Nadzornog odbora izabrani su: |
|
|
Vlasta Šarinić-Griffith, Viktor
Hreljanović, Ivan Šamanić |
Svojim djelovanjem Klub Sušačana
je ubrzo stekao ugled u gradu kao značajan čimbenik civilnog društva.
Takvu njegovu ulogu prihvatilo je i Poglavarstvo grada kojemu su
inicijative i mišljenja Izvršnog odbora Kluba, upućena dopisima raznim
gradskim institucijama, često bili smjerokaz u rješavanju mnogih
prometnih, komunalnih, urbanističkih, kulturnih i uopće društvenih
problema grada i građana. Navodimo samo neke značajnije inicijative :
-
Klub
je dao značajan doprinos da se Rektorat Sveučilišta u Rijeci smjesti
na Sušak, u bivšu gradsku vijećnicu, nasuprot zgrade sušačke
Gimnazije.
-
Klub je predložio Poglavarstvu grada da se
na prikladnim mjestima u Rijeci i na Sušaku postave biste naših
zaslužnih građana. Obilježili smo prigodnom pločom desetu obljetnicu
smrti maestra Lovre pl. Matačića na njegovoj rodnoj kući u
Strossmayerovoj ulici.
-
Potakli smo postavljanje spomenika Janku
Polić Kamovu na mostu na Rječini i izborili da se prostor u sušačkom
neboderu službeno nazove Hrvatski kulturni dom na Sušaku. Našom je
inicijativom izložbena galerija dobila ime “Kortil” kao sjećanje na
taj predio Sušaka.
-
Klub je uporno nastojao da se područje
bivše vojarne na Trsatu preda na korištenje Gradu Rijeci i u tu
svrhu je pokrenuo peticiju koju je potpisalo 5000 građana. Peticija
je predana Poglavarstvu grada i Županiji Primorsko-goranskoj. Danas
smo svjedoci da je prostor vojarne omogućio smještaj cijelog
kompleksa Sveučilišnog kampusa na tom dijelu Trsata.
-
Za Trsat, kao najljepši dio grada Rijeke,
imamo ideje i vizije kako bi mogao postati “malim riječkim
Montmartrom”. Potaknuli smo uređenje vodospreme Vidikovac i javnog
parka oko nje te uređenje područja Piramide. Kritiziramo narušavanje
izgleda pročelja značajnih sušačkih i riječkih građevina
pojedinačnim neprimjerenim intervencijama i zalažemo se za njihovo
uređenje u skladu s konzervatorskim uvjetima. Zalažemo se za
uređenje javnih gradskih prostora, ozelenjavanje parkova i drvoreda,
održavanje pozitivnih urbanih standarda javnog reda i mira te
podizanje ukupne razine i kvalitete življenja svih građana u našem
gradu i njegovom širem okruženju.
-
Značajna je bila inicijativa potpisivanja
peticije da se autocesta Rijeka - Zagreb nazove imenom PRIMORKA, po
analogiji DALMATINE ili SLAVONICE. Prikupljena su 1664 potpisa
građana Rijeke i 1300 potpisa članova Kluba. Punu podršku
inicijativi, u pisanom obliku, dale su predstavničke strukture
gradova Rijeke, Delnica i Cresa, općina Skrad, Fužine, Kostrena,
Omišalj, Baška i Novalja (na otoku Pagu, izvan administrativnog
područja Primorsko-goranske županije) te Hrvatska stranka
umirovljenika. Ime DALMATINA autocesti Zagreb - Split nadjenuli su
novinari i mediji, ali je ono zaživjelo među građanstvom Republike
Hrvatske. Inicijativa Kluba Sušačana pledira da se autocesta Rijeka
- Zagreb nazove PRIMORKA kako bi se taj pojam otrgao povijesnom
zaboravu. Prema važećim prometnim propisima naziv se ne može
službeno provesti, no bilo bi najvažnije da autocestu zovu PRIMORKOM
građani Primorsko-goranske županije koji se najviše njome i koriste.
-
Održane su stručne rasprave i okrugli
stolovi na temu odnosa luke i grada, preseljenja teretne luke iz
centra Rijeke na otok Krk, objedinjavanja putničkih terminala
autobusnih, željezničkih i brodskih linija na jednom mjestu,
uređenja Mrtvog kanala i Delte za potrebe građana i sl.
-
Klub Sušačana je javno podržao zahtjev
lokalne zajednice otoka Lošinja da Apoksiomen bude trajno smješten i
izložen u Malom Lošinju gdje, nedvojbeno, i pripada.
-
U više navrata javno smo izricali
nezadovoljstvo odabirom prioriteta u izgradnji cestovne
infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Smatrali smo da povezivanju
Rijeke sa Zagrebom, Ljubljanom i Trstom cestovnom i željezničkom
infrastrukturom treba dati prednost pred nekim drugim planiranim
zahvatima zbog strateškog značaja riječke luke za ukupno hrvatsko
gospodarstvo. Također smo prioritetnim smatrali dovršenje
rekonstrukcije ceste preko otoka Cresa i Lošinja zbog značenja te
važne prometnice za cresko-lošinjski turizam i njegov doprinos
cjelokupnom razvoju turističke privrede naše države.
-
itd.
Samo godinu dana nakon osnutka Kluba Sušačana,
a u želji da nastojanja i inicijative Kluba ostanu zapisani, izašao je
1993. godine prvi broj Sušačke revije koja redovno izlazi do
danas, s podnaslovom Glasilo za kulturu i društvena zbivanja
hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. U prosincu 2011.
godine tiskan je 76-ti broj Sušačke revije. Prezentacija svakog novog
broja održava se, već tradicionalno, u Hrvatskom kulturnom domu na
Sušaku uz prigodni kulturno-umjetnički program. Jednom godišnje, u
mjesecu prosincu, isprva u Klubu književnika a odnedavno u knjižari
Profil-megastore, Sušačka revija se prezentira u Zagrebu a povremeno,
ovisno o tekstualnim prilozima iz pojedinih područja, u općinama i
gradovima Primorsko-goranske županije.
Promocijom svakog novog broja Sušačke revije i
prigodnim domjenkom, tradicionalnim Novogodišnjim koncertom orkestra
Opere HNK Ivana pl. Zajca za Klub Sušačana, brojnim zabavama i
društvenim večerima, organizacijom razgleda pojedinih dijelova grada
Rijeke uz stručno vođenje te izletima u bliže i dalje destinacije, Klub
omogućava veoma uspjele i drage susrete i zajednička druženja svojim
članovima i prijateljima. Troškove svake od navedenih društvenih
manifestacija snose sami članovi Kluba.
Broj članova naše udruge stalno raste - već
krajem 2001. godine broji preko 2800 članova, u Zagrebu oko 80, a
dvadesetak članova u inozemstvu redovno prima Sušačku reviju. Krajem
2011. godine popunjena je 3650-ta pristupnica Klubu. Nažalost, neki
članovi Kluba više nisu među nama. U vrijeme Adventa posjećujemo i
darujemo naše umirovljene članove u domovima umirovljenika, a na dan
Svih svetih obilježavamo grobove umrlih članova svijećama i cvijećem.
Operativne poslove Kluba vodi na volonterskoj
osnovi Izvršni odbor. Na zahtjev starijih članova osnovan je
Savjetodavni odbor koji, iskustvenim savjetima, pomaže usmjeravanju rada
Izvršnog odbora. Od preseljenja u nove prostorije na adresi: RIJEKA,
Račkoga 1 b, zaposlena je profesionalna tajnica Kluba, s uredovnim
radnim vremenom.
U novim prostorijama zaživjele su i dodatne
aktivnosti Kluba : organiziraju se likovne izložbe (umjetničkih slika,
skulptura, mozaika, fotografija), stručni okrugli stolovi te jednom
mjesečno (svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu) zanimljiva i dobro
posjećena predavanja vrlo raznolikog sadržaja. Petkom, u večernjim
satima održava se plesna radionica a, prema željama i interesima
članova, moguće je organizirati i razne druge društvene i rekreacijske
aktivnosti (rekreativna tjelovježba, likovna radionica, foto-klub,
učenje stranih jezika i sl.)
Pokušaj da se, uz već postojeći Izvršni i Savjetodavni odbor,
konstituira novo tijelo koje bi okupljalo mlađu generaciju članova i
djelovalo pod nazivom " KLUB SUŠAČANA - NOVA GENERACIJA", nažalost nije
zaživio, ali od njega ne treba odustati. Klubu su potrebni mlađi članovi
koji bi nastavili njegovati pozitivne klupske tradicije i sve one
vrijednosti za koje se Klub Sušačana, kroz svoje 20-godišnje neprekinuto
djelovanje, stalno i ustrajno zalaže.
