SUŠAČKA REVIJA broj 37 znanost ISTRAŽIVAČICA MORA Alen Čemeljić Tri. Taj se broj dvaput pojavljuje na početku ove priče. Tri su prednosti, naime, koje Hrvatska posjeduje i koje bi trebala iskoristiti u pokušaju da postane razvijenija europska zemlja čiji će građani imati visoki životni standard. Jadransko more i razvijena obala, očuvana i nezagađena priroda te mladi obrazovani ljudi. Tri su i skupine ljudi koje povezujemo uz ta tri hrvatska bogatstva. U prvoj skupini nalaze se autori navedene izjave o tri aduta koja bi Hrvatska trebala početi koristiti. Oni su javnosti nepoznati. Naime, nakon što je ta izjava odjeknula u javnosti, počela se sve češće citirati bez navođenja autora i oni su polako pali u zaborav. Izjava o tri hrvatska bogatstva polako se pretvorila u frazu. Drugu skupinu ljudi koju vežemo za tu izjavu čine političari. Oni su je, nakon što je izjava izgubila na originalnosti i svježini te nakon što se pretvorila u frazu, počeli koristiti u izbornim utrkama. Naravno, obećanja kako će se povesti računa o hrvatskim bogatstvima nisu izostala. I sve je, kako to obično biva s hrvatskim političarima, ostalo na obećanjima. Treća skupina ljudi zainteresirala se za hrvatska bogatstva. Bogati Europljani i Amerikanci zainteresirali su se za hrvatsku obalu i počeli su na hrvatskom dijelu Mediterana kupovati nekretnine. Zatim su se zainteresirali za očuvanu prirodu, pa su sve češće u optjecaju priče o idejama i željama bogatih zapadnjaka da zakupe izvore pitke vode u očuvanoj hrvatskoj prirodi. Od ideje do realizacije mali je korak. I najzad, nakon što se Zapad zainteresirao za mlade mozgove, nakon brojnih lovaca na sportske talente u Hrvatsku su od strane bogatih Zapadnjaka odaslani i headhunteri. Oni obrazovanim mladim ljudima s idejama nude znatno bolje uvjete za realizaciju tih ideja. I tako, postupno, Hrvatska ostaje bez svojih prednosti, odnosno vlasnik tih bogatstava postaje netko drugi. Mladi obrazovani ljudi iz Hrvatske postižu u svijetu znanstvene uspjehe, ali za nekog drugog. Uvjeti za znanstveni rad u Hrvatskoj i dalje su puno slabiji nego negdje zapadno od Rupe, Pasjaka i ostalih graničnih prijelaza preko kojih se iz Hrvatske odlazi na Zapad. Slijedi priča o mladoj Riječanki koja postiže izuzetno zapažene znanstvene uspjehe – negdje drugdje. Ne jako daleko, tek stotinjak kilometara od Rijeke: u Ljubljani, gdje je završila studij biologije i gdje je ostala živjeti, dobivši zadovoljavajuće uvjete za znanstveni rad. Riječ je o Kristini Sepčić, istraživačici mora i morskih organizama, jednoj od najcjenjenijih mladih istraživača mora u svijetu. Njezina su specijalnost morske spužve. – Da, ja istražujem morske spužve. Ne možete niti zamisliti što sve ta stvorenja proizvode radi obrane. Naime, životinje koje ne mogu bježati od svojih prirodnih neprijatelja brane se izlučivanjem raznih aktivnih spojeva čije su molekule škodljive ili čak smrtonosne. Ljudi ih mogu iskoristiti u terapeutske i industrijske svrhe. Tu na scenu stupamo mi, laboratorijski ljudi – smijući se priča Kristina Sepčić Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
ISTRAŽIVAČICA MORA
Alen Čemeljić
Tri. Taj se broj dvaput pojavljuje na početku ove priče. Tri su prednosti, naime, koje Hrvatska posjeduje i koje bi trebala iskoristiti u pokušaju da postane razvijenija europska zemlja čiji će građani imati visoki životni standard. Jadransko more i razvijena obala, očuvana i nezagađena priroda te mladi obrazovani ljudi. Tri su i skupine ljudi koje povezujemo uz ta tri hrvatska bogatstva. U prvoj skupini nalaze se autori navedene izjave o tri aduta koja bi Hrvatska trebala početi koristiti. Oni su javnosti nepoznati. Naime, nakon što je ta izjava odjeknula u javnosti, počela se sve češće citirati bez navođenja autora i oni su polako pali u zaborav. Izjava o tri hrvatska bogatstva polako se pretvorila u frazu. Drugu skupinu ljudi koju vežemo za tu izjavu čine političari. Oni su je, nakon što je izjava izgubila na originalnosti i svježini te nakon što se pretvorila u frazu, počeli koristiti u izbornim utrkama. Naravno, obećanja kako će se povesti računa o hrvatskim bogatstvima nisu izostala. I sve je, kako to obično biva s hrvatskim političarima, ostalo na obećanjima. Treća skupina ljudi zainteresirala se za hrvatska bogatstva. Bogati Europljani i Amerikanci zainteresirali su se za hrvatsku obalu i počeli su na hrvatskom dijelu Mediterana kupovati nekretnine. Zatim su se zainteresirali za očuvanu prirodu, pa su sve češće u optjecaju priče o idejama i željama bogatih zapadnjaka da zakupe izvore pitke vode u očuvanoj hrvatskoj prirodi. Od ideje do realizacije mali je korak. I najzad, nakon što se Zapad zainteresirao za mlade mozgove, nakon brojnih lovaca na sportske talente u Hrvatsku su od strane bogatih Zapadnjaka odaslani i headhunteri. Oni obrazovanim mladim ljudima s idejama nude znatno bolje uvjete za realizaciju tih ideja. I tako, postupno, Hrvatska ostaje bez svojih prednosti, odnosno vlasnik tih bogatstava postaje netko drugi. Mladi obrazovani ljudi iz Hrvatske postižu u svijetu znanstvene uspjehe, ali za nekog drugog. Uvjeti za znanstveni rad u Hrvatskoj i dalje su puno slabiji nego negdje zapadno od Rupe, Pasjaka i ostalih graničnih prijelaza preko kojih se iz Hrvatske odlazi na Zapad. Slijedi priča o mladoj Riječanki koja postiže izuzetno zapažene znanstvene uspjehe – negdje drugdje. Ne jako daleko, tek stotinjak kilometara od Rijeke: u Ljubljani, gdje je završila studij biologije i gdje je ostala živjeti, dobivši zadovoljavajuće uvjete za znanstveni rad. Riječ je o Kristini Sepčić, istraživačici mora i morskih organizama, jednoj od najcjenjenijih mladih istraživača mora u svijetu. Njezina su specijalnost morske spužve. – Da, ja istražujem morske spužve. Ne možete niti zamisliti što sve ta stvorenja proizvode radi obrane. Naime, životinje koje ne mogu bježati od svojih prirodnih neprijatelja brane se izlučivanjem raznih aktivnih spojeva čije su molekule škodljive ili čak smrtonosne. Ljudi ih mogu iskoristiti u terapeutske i industrijske svrhe. Tu na scenu stupamo mi, laboratorijski ljudi – smijući se priča Kristina Sepčić
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.