Nedavna istraživanja baštine staroga frankopanskoga grada Ledenice, na brežuljku sjeveroistočno od Novog Vinodolskog, pokrenula su niz promišljanja, pitanja i inicijativa u vezi s povijesnim referencama ovoga kraja i otvorili prostor za nova istraživanja. Dovođenje u vezu povjestice Kugina kuća, Augusta Šenoe, i Ledenica bacilo je svjetlo i na jedan povijesni posjet velikoga književnika ovome kraju, kao i na neke manje znane povijesne činjenice u vezi s tim. Ne manje značajan povod ovome članku je i 140. obljetnica smrti hrvatskoga književnika po čijem se značenju u širokom spektru umjetničkog djelovanja cijelo jedno književnopovijesno razdoblje u hrvatskoj književnosti sredine 19. st. naziva Šenoinim dobom.
Godina je 1873. Krajem listopada otvorena je željeznička pruga Karlovac– Rijeka, koja je spojena s prethodno, 1865. godine, otvorenom dionicom željezničke pruge Zagreb - Karlovac. Moglo se, dakle, jednostavno putovati vlakom od Zagreba do Rijeke i obratno. U tom je trenutku taj prometni pravac imao veliko strateško značenje. Hrvatska je u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, pri čemu je Rijeka pod Ugarskom upravom, odvojena od banske Hrvatske. Među prvim počasnim putnicima bio je i hrvatski književnik August Šenoa, koji je to putovanje u nastavcima opisao u prilogu Hrvatski Semmering, objavljenom iste godine u dnevniku Obzor. Prvi put je vidio more i posjetio Rijeku te u svom stilu izjavio da je Hrvatska u ono doba bila lokomotiva, a Rijeka dimnjak kud je silna para izlazila
...