Kada je carica Marija Terezija drugim patentom 1779. godine Rijeku proglasila za corpus separtum i, kao zasebno upravno područje, podvrgla upravi ugarske krune, cilj ovih upravnih reformi bio je da se ojača luka Rijeke kao izvozna luka za poljoprivredne proizvode ugarskog dijela Monarhije.
Naredne godine caričin suvladar i sin Josip II. nastavio je gospodarsku politiku svoje majke, ali je reforme provodio odlučnije i brže.
Najprije je 31. prosinca 1780. ukinuo komisiju čija je zadaća bila štititi katoličku vjeru, čime je dokinuo povlašteni položaj Katoličke Crkve.Naredne godine, točnije 31. ožujka 1781. zabranio je nasilno pokrštavanje heretika u Transilvaniji, te u nekim nemirnim krajevima Ugarske, čime je uklonio vjerske nasuglasice. Izvan snage stavio je vjerski patent kojim je legalizirana kupnja državljanstva pod uvjetom da se osoba izjašnjava katolikom (16. lipnja 1781.), što je i bilo uvjet za kupovinu zemljšta. Iste je godine donio Patent o vjerskoj snošljivosti.
Josip II. je istodobno ukinuo njemački i mađarski jezik kao službeni te ponovno uveo latinski jezik.Prenio je mađarsku krunu – simbol mađarske državnosti (krunu sv. Stjepana) u Beč, čima je izazvao bijes Mađara.Na početku njegove samostalne vladavine(1780.), Josip II. je reforme provodio uz savjete mađarskih magnata, odnosno krupnog zemljišnog plemstva, koji su najčešće istodobno bili i masoni budući su bili najobrazovaniji dio društva. Zauzvrat, masoni su u brojnim ložama podržavali reforme Josipa II. i , u svojstvu raznih činovnika, služili kao mehanizam za njihove primjene.
No, 1785. došlo je do sukoba između cara i mađarskih magnata kada je car takozvanim Freimaurerpatentom (Patent o masoneriji) zatražio da se lože registriraju i objave imena članova te sjedišta loža.Neke su lože tada prestale djelovati, prešle u ilegalu ili se preregistrirale sukladno novim pravilima.
Naredne godine, dakle 1786., provedeno je upravno preuređenje na sjevernom Jadranu. Njime je ukinuta dotadanja Severinska županija, a kotari riječki, bakarski i vinodolski ujedinjeni su u zasebnu upravnu jedinicu pod nazivom Ugarsko primorje. Ta je administrativna jedinica tada bila podređena ugarskom Namjesničkom vijeću. Ovom je reorganizacijom nastao obalni kontinuirani teritorij s jasnom namjenom ‒ unapređenje pomorske trgovine.
Na mjestu guvernera se tada nalazio grof Pál Almásy, guverner u razdoblju od 1783.-1788., koji je naslijedio grofa Joszefa Mayláta (de Székelya), u svojstvu prvog guvernera Rijeke i Severinske županije u godinama 1776.-1783. Budući da je prvi guverner u Rijeku pristigao 1776. godine, jasno je de među članovima prvih loža u Rijeci (1769. i 1777.) nema imena guvernera.
Kako do sada nismo našli podatke da je drugi guverner Rijeke (Pál Almassy), iako čuvar krune, bio mason, prvi nesumnjivi podatak o guverneru-masonu odnosi se na trećeg guvernera Rijeke i Ugarskog primorja, na grofa Jánosza Pétera Szapárya, guvernera u godinama 1788.-1791,. dakle u vrijeme kada su masonske lože morale biti registrirane.Tako je on bio prvi guverner koji je ložu u Rijeci registrirao sukladno odredbama Patenta o masoneriji (1785.), godine 1788. U tu je svrhu iznajmio jedan vrt na Brajdici, a u sobi namijenjenoj radu masona (kabinetu) izložio ambleme masonstva.
...