SUŠAČKA REVIJA broj 97/98

 


profesije

ZANIMANJE TURISTIČKI VODIČ

Aleksandra Kućel-Ilić

Kvarnerski turistički vodiči posljednjih se godina aktivno uključuju u obilježavanje Međunarodnog dana turističkih vodiča, 21. veljače, pa se tijekom odabranog vikenda u veljači organiziraju besplatna vođenja po turističkim gradovima, otvorena ne samo za turiste, već i za mještane. Poznato je da turisti modernog doba ne traže pasivni odmor po formuli »red mora i sunca«, a sutra »red sunca i mora«, te tako danima bez promjene. Putovanja koriste za vlastiti napredak, za usvajanje novih znanja, a velikim dijelom i upoznavanja kulturnih znamenitosti, običaja te povijesti odabrane destinacije. S odmora se žele vratiti ne samo odmorniji, već i duhovno bogatiji. Žele čuti dobru i zanimljivu priču, odnosno doživjeti grad i stanovnike koji su duša svakog mjesta. Pri tome je jako važna uloga dobro informiranog i vještog turističkog vodiča. Nije tajna da je kvalitetan, komunikativan i profesionalan vodič neprocjenjiva karika na tom putu prema stvaranju doživljaja kod turista. Jer - brojne su turističke destinacije u svijetu, izbor je širok, a mogućnosti velike, no pored bogatstva različitosti na kojima se temelji ponuda naše »male zemlje za veliki odmor«, ljudi su »ono što čini razliku«.

U Hrvatskoj postoji oko 3.500 registriranih turističkih vodiča, a na širem riječkom području se do ovog zvanja može doći na dvije visokoškolske ustanove - PAR-u u Rijeci, te na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki. No, ne znači da će onaj tko položi ispit postati i uspješan turistički vodič. Od svih koji završe tečaj, tek 10 posto njih ostaje u ovom poslu, koji je, inače, češće rezerviran za žene.

Ipak - naš je sugovornik muškarac, višestruko nagrađivani turistički vodič Nikola Špehar iz Lovrana. Premda je u turizmu još od djetinjstva, od dječačkih dana, aktivno je u svijet organiziranih vodičkih tura ušao 1995. godine, a budući da se istim poslom bavi i njegova supruga, radi se zapravo o obiteljskom turističkom biznisu. Kako će danas posvjedočiti, kroz tih dvadesetak godina, bilo je boljih i lošijih trenutaka. Prisjeća se da je, primjerice, 1995. i 1996. godine na širem kvarnerskom području bilo tako malo gostiju, da nije uspio »uhvatiti« čak ni veliki autobus. Sve su se vodičke ture odvijale uz pomoć manjih buseva, pa čak i kombija... No, danas u skladu s kretanjima u turizmu u Hrvatskoj, raste i broj turističkih vodiča, baš kao i organiziranih autobusnih tura. Nikola Špehar bio je i u vrhu hrvatske udruge turističkih vodiča, te dugogodišnji predsjednik Udruge turističkih vodiča Liburnija iz Opatije, a najviše radi samostalno.


Nikola Špehar, turistički vodič iz Lovrana još je kao
dijete pokazivao grad turistima.

– Kada s neke ture koju bih ocijenio riječima »bilo je zahtjevno«, iscrpljen dođem doma, jasno je da će me supruga, koja je u istome poslu, jako dobro moći razumjeti. Informacije koje međusobno razmjenjujemo pomažu nam u razvoju struke, a s obzirom na brz protok informacija, ovo je zanimanje koje traži da čovjek neprestano bude spreman učiti i nadopunjavati znanje koje se nastoji prenijeti turistima. Moram reći da sam u svome poslu jako puno korisnih informacija pronašao upravo zahvaljujući Sušačkoj reviji i odličnim tekstovima koji se u njoj mogu pročitati. Naime, mi turistički vodiči smo ujedno i istraživači koji vole nadopunjavati podatke iz povijesti koji bi mogli zanimati naše klijente, a izvor nam je uz drugu dostupnu literaturu i objave na internetu, upravo Sušačka revija. Želja nam je doći do što pitkije informacije koju ćemo obraditi i što atraktivnije ponuditi gostu, pa zato nikada ne smijemo »spavati«, već biti u toku i pratiti svježe informacije. Vremena se mijenjaju pa u onom trenutku kada je neka informacija putem interneta dostupna nama kao turističkim vodičima, ona je dostupna i gostima. Dakle, prilikom prezentacije podataka o zanimljivostima nekog mjesta, turisti su u prilici vrlo brzo to što su čuli provjeriti na internetu. Treba daleko više učiti nego što je to bilo nekada, prije kompjutora i pametnih telefona.
...

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana