Prijedlog da na hrvatskim kovanicama eura bude lik Nikole Tesle potaknuo je mnogobrojne polemike oko toga da li je taj svjetski po znati i zaslužni istraživač-znanstvenik imao ikakve veze s Hrvatskom. Naime, njegovo rodno mjesto Smiljan u Lici te 1856. godine kad je Nikola Tesla rođen, bilo je unutar Vojne Krajine, zasebne vojno-administrativne jedinice Austrijskog Carstva. Prema tome imao je austrijsko, a ne hrvatsko državljanstvo. Iako su tada i svi stanovnici Hrvatske imali austrijsko državljanstvo, a hrvatsku zavičajnost. Teritoriji koje je Austrijsko Carstvo obuhvaćalo bili su dio onog nekadašnjeg Svetog Rimskog Carstva Njemačkog naroda pod upravom Habsburgovaca. No, s Napoleonovim osvajanjima, Habsburgovcima su se odmetnule njemačke pokrajine, pa je od početka 19. stoljeća njihovo carstvo smanjeno na područje: Češkog, Ugarskog Kraljevstva, Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Vojnom Krajinom, austrijskih habsburških nasljednih vojvodina Salzburg, Tirol, Štajerska i Koruška, uključujući i Kranjsku kojoj je pripadalo i područje našeg, kvarnerskog primorja i obale, markgrofovije Istre, dijelove sjeverne Italije – Lombardija i Venecija, Bukovine, Transilvanije, Banata i dijelove Srbije.
Smiljan, kao i cijelo područje Like, Korduna i Banovine bilo je unutar Vojne Krajine. To je bio teritorij Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije izdvojen zbog obrane od prodora Osmanlija još u 15. stoljeću, formiran kao zasebna vojno-administrativna jedinica i stavljen izravno pod carsku upravu.
Austrijsko Carstvo bilo je teritorijem veliko i etnički vrlo šaroliko. Stvarano je stoljećima povezivanjem pojedinih kraljevina čiji su plemićki staleži, kao što je to slučaj s hrvatskim i ugarskim, prihvatili austrijske plemiće iz roda Habsburgovaca kao izborne vladare, ali i onih koji su osvojeni u ratu ili nasljeđeni po osnovi bračnih veza i miraza. Zbog toga je državljanstvo bilo višeslojna kategorija i odjeljivalo se od etničke i vjeroispovjesne kategorije koje su se također bilježile u evidenciji stanoviništva.
Vratimo se našem Tesli. Rođen je u obitelji pravoslavne vjeroispovijesti. Mnogo je bilo takvih na području Vojne Krajine. Pravoslavci se ovamo doseljavaju većinom u 17. i 18. stoljeću. Zajedno s katolicima, i pravoslavci su u velikom broju prebjegli s područja Osmanskog Carstva – današnje Bosne i Hercegovine te zapadne Crne Gore, a tek u manjem broj s područja današnje Srbije. Tijekom velikih ratova između kršćanskih liga (Habsburgovci, Papa i Venecija) protiv muslimanskog Osmanskog Carstva kršćani koji su bili podanici sultana izloženi su velikim pritiscima i odlučuju prijeći na drugu stranu. Dolazi do migracija koje su uzrokovale velike promjene u etničkom i vjeroispovijesnom sastavu stanovnika na području Vojne Krajine, kao i današnje Dalmacije i Slavonije, pa čak i Istre. Ratom opustošena područja Habsburgovci i Venecija naseljavaju prebjezima, bivšim osmanskim podanicima. Oni imaju pravo vjeroispovijesti i ako su istočnog obreda, tj. pravoslavci, to nije bio problem – tolerirani su. Naime, prijelaz s pravoslavlja u katoličanstvo i obrnuto u doba je ovih velikih migracija bio je vrlo čest. Važno je samo bilo ostati u istoj, kršćanskoj vjeri. Međutim, etnička pripadnost ovih doseljenika puno je složenija, iako se u povijesnim izvorima najčešće bilježe kao Vlasi ili Morlaci.
...