Danas u vrijeme rasprava o novom Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kao i povodom studije izrađene u Primorsko-goranskoj županiji o opravdanosti sezonskih lokalnih brodskih linija na liburnijskoj obali od Rijeke do Opatije, Lovrana, Mošćeničke Drage i/ili Porozine, koja bi služila turistima, ali i domaćem stanovništvu, nije na odmet ukratko se osvrnuti kako se taj promet odvijao u ranija vremena.
Međutim, odmah u početku treba naglasiti da se razmatranju tog pitanja ne može pristupiti ne sagledavši velike i značajne razlike koje su od tada nastale u povezivanju mjesta i naselja na obali i otocima.
U to vrijeme mjesta na obali, bila ona udaljenija ili bliža, bila su vrlo slabo povezana cestama, a promet se isključivo odvijao kolima s konjskom zapregom. Veze s otocima postojale su samo jedrenjacima. Prema tome, najbrža i najkvalitetnija veza bila je morem, a posebno osnivanjem redovitih linija. Uspoređujući s današnjim stanjem i razvojem prometa s izgrađenom cestovnom mrežom, povezivanjem otoka mostovima, trajektima i brzim putničkim katamaranima, kao i savremenim kopnenim prijevozom, javnim ili osobnim, postavlja se pitanje koliko je to danas primamljivo s obzirom na vrijeme koje bi se trošilo na putovanje. Ipak zamisao da se naša obalna mjesta opet povežu i vrate moru, posebno s turističkog gledišta, svakako treba podržati.
PRVE BRODSKE LINIJE U NAS
Da bi čitalac bio bolje upoznat s pomorskim linijskim prometom na našoj obali, potrebno je naglasiti da je početak vezan za Parobrodarsko društvo Austrijski Lloyd, sa sjedištem u Trstu, kojeje 1843. godine uključilo Rijeku u linije iz Trsta za Dalmaciju i Carigrad. Kasnijih godina otvorene su nove linije koje su pokrivale čitavu istočnu obalu Jadrana, a od 1853. godine linije koje su pokrivale Hrvatsko primorje od Rijeke do Karlobaga, sve kvarnerske otoke i istočnu obalu Istre do Pule.
Tih godina javljaju se među hrvatskim domoljubima i poslovnim ljudima zahtjevi za osnivanjem vlastitih parobrodarskih društava. Prvo hrvatsko društvo osnovano je u Senju 1867. godine i nazvano je Brodarsko društvo Senj, a prvi željezni parobrod bio je Hrvat, porinut u more 13. srpnja 1872. godine u riječkom Stabilimento Technico Fiumano. Uskoro se osnivaju nova društva u Senju, Bakru, Kraljevici, Rijeci, Puntu i Šilu.
Parobrod Crikvenica