Kružna putovanja velikim brodovima posljed njih desetljeća imaju sve značajniju ulogu u ukupnom turističkom poslovanju. Manje unas, a neusporedivo više u svijetu, iako su i naša obala i luke jedna od mnogih destinacija tim brodovima što ih često nazivaju „plovećim hotelima“. Nekima među njima prije bi, međutim, pristajao epitet plovećih gradića. Kapacitet prihvata putnika praktički je nezamisliv za pojam broda – u svoje odaje mogu smjestiti čitav manji grad! A tek sadržaji što ih nude! Nema što nema, rekli bi naši ljudi.
Brod Kraljica Marija - prvi kruzer hrvatskih brodara |
U većem dijelu godine ti brodovi uplovljavaju u hrvatske luke, u neke često, a u druge s vremena na vrijeme. Dovoze svoje putnike u jednodnevni posjet, u razgledavanje grada domaćina i destinacija u bližem i širem okruženju. Jasno, želja je svakog domaćina da gosti s brodova u njihovoj sredini što više potroše. Drugo je pitanje, međutim, koliko su zadovoljni nakon isplovljavanja kruzera. U tom kruzing turizmu naša je uloga zasad pasivna. Brodova za taj segment turističkog poslovanja nemamo, imam tek veliku flotu malih obalnih kruzera što se veličinom i kapacitetom ne mogu mjeriti s tim grdosijama. Također, naše hrvatske luke nisu polazne, a ni odredišne tim brodovima na krstarenjima. Možda jednom…
Mi se zadovoljavamo samim dolaskom kruzera, iako se iz nekih gradova čuju prigovori jer turisti s brodova čine preveliki pritisak na gradsku infrastrukturu, a što ne rezultira uvijek odgovarajućim poslovnim efektima.
Nasuprot takvima, drugdje s oduševljenjem broje svako uplovljavanje kruzera, svečano ih dočekuju. Kod trećih, opet, ne mogu pristati uz obalu, ali ipak dolaze i svojim putnicima organiziraju prijevoz na kopno.
Iznimno smo jaki u nautičkom turizmu, među vodećima u svijetu, dok smo u kruzingu još na marginama. Ne bih se složio s onima koji i kruzing svrstavaju u nautički sektor. Nikako! To su dva sasvim različita načina plovidbe i ljetovanja na moru, na brodu. Mnogo je ljudi koji ne žele čuti za odmor na kruzeru jer što je jednome lijepo, drugome nije prihvatljivo. O tome se ne raspravlja.
Na svjetskoj mapi kruzing-turizma Hrvatska je ucrtana je kao prihvatna, odnosno prolazna destinacija. Tek stariji među nama pamte drugačija vremena, moglo bi se reći – poslovno bolja. U drugoj polovici 20. stoljeća naša Jadrolinija bila je među prvim pomorskim kompanijama što su uplovile u kruzing turizam. Najprije su na kružna putovanja isplovile tadašnje ljepotice riječkog brodara, tri najveća i najsuvremenija putnička broda – Jugoslavija, Jadran i Jedinstvo. Potom su namjenski za kruzing preuređeni skoro novi brodovi Dalmacija i Istra, građeni u nas, u pulskom Uljaniku. U uspješnu poslovanju nakon stanovita vremena pridružila im se i Adriana. Zimu su provodili u krstarenju toplim i egzotičnim morima, dok su ljeti plovili na sjeveru, uglavnom u Skandinaviji, često unutar polarnog kruga. Dugo su plovili, odolijevali konkurenciji što je dinamično rasla, kapacitetima i, nadasve kvalitetom. Pa su posustali i – danas nemamo ništa.
Jadrolinijinih kruzera neki se sjećaju, a drugi su samo čuli za njih. A, bilo ih je i ranije pod „hrvatskom“ zastavom, što znaju samo vrhunski poznavatelji povijesti pomorstva i brodova. Prvi je zaplovio mnogo prije navedenih brodova, još pod zastavom Kraljevine Jugoslavije. Rijetki bi točno odgovorili na nagradno pitanje o brodu Kraljica Marija. Prvi kruzer u vlasništvu nekog brodara s istočne obale Jadrana, odnosno pod zastavom neke od zemalja što su vladale tim prostorima, kako je napisao jedan autor. I najveći putnički brod u nas! U flotu Jadrolinije nedavno je uplovila Dalmacija, brod s većim kapacitetom prijevoza putnika, ali dimenzijama manji. Nju, međutim, ne možemo svrstati među putničke brodove, iako ima kabine i salone njima namijenjene. Dalmacija je registrirana kao Ro – Ro putnički brod, trajekt jednostavnije rečeno.
...