U povijesti svjetskog ribarstva Hrvati su ostavili dubok i neizbrisiv trag, mnoga imena naših ljudi zauvijek su upisana na zlatnu listu ribarstvenih velikana. U prošlom broju Sušačke revije predstavili smo jednog od najvećih, izumitelja – Marija Puratića, rođenog Bračanina, čiji je koloturnik revolucionirao ribolov mrežama plivaricama, značajno ga unaprijedio za sva vremena na svim morima i oceanima. On je bez svake sumnje prvi među Hrvatima koji su ostvarili vječitu težnju u ribarstvu – kako s manje čovjekova napora ostvariti bogatiji ulov. Učinio je to u dalekom svijetu, na pacifičkoj obali SAD, gdje ga je dovela nevolja neimaštine, kao i uostalom mnoge Hrvate. Nasuprot njemu, ima i onih koji su ostali u domovini i ostvarili velika dostignuća, primjenom svojih inovacija dali doprinos unapređenju ribarstva u Jadranskom moru, i širom Mediterana.
Postignuće što znatno nadmašuje granice Jadranskog mora djelo je i ljudi s našeg područja, iz Crikvenice. Početkom 20. stoljeća braća Skomerža, Ivan i Josip, prvi na Sredozemlju, zaputili su se u ribolov brodom što ga je pokretao motor. Te 1908. godine počelo je novo poglavlje hrvatskog ribarstva.
Crikvenički ribarski poduzetnik dr. Ivan Skomerža, bio je čovjek širokih vidika, vizionar u ribarskoj djelatnosti, koji je smišljao kako lakše ribariti i više loviti. On je bio je idejni začetnik, dok je mlađi brat Josip u praksi, na moru, te zamisli provodio u djelo. Pa su tako promijenili pogon ribarskog broda: vesla i jedro zamijenili su jačom i trajnom silom koja neće biti ovisna o vjetru niti limitirana snagom brodske posade. Zapravo kakav brod, početak je bio s brodicom imena „Galeb“, duljine 6 metara, na nju je instaliran petrolejski motor jačine 4 KS, marke „Alpha“. Brodica i motor nabavljeni su u Danskoj. Počeo je pokusni ribolov koćom, uglavnom se ribarilo između Crikvenice i Vrbnika. Na motorni pogon, prvi put na Jadranu i Mediteranu!
Naravno, taj ribolov s barkom i slabim motorom nikako se ne može poistovjećivati s današnjim koćarenjem. Te prve korake moglo bi se nazvati ribolovom pokušaja i pogrešaka, ali se upravo na njima učilo, uviđalo što je dobro, a što treba popraviti i promijeniti. Josip Skomerža, koji je odlazio u ribolov, sve je precizno bilježio, malim koracima težio stalnom poboljšanju alata i načina ribarenja. Mreža nabavljena u Njemačkoj, što je imala oblik vreće, pokazala se neprikladnom. Potom se odlučuje za mrežu što su je povlačila dva motorna broda – „Galeb“ i „Ribar“. Eksperiment je 1909. godine rezultirao konstruiranjem mreže slične današnjoj koći. Nju su povlačila dva veća broda s jačim motorima – „Neptun“ i „Kondor“. Braća se, međutim, ni time ne zadovoljavaju, žele smanjiti troškove, povlačiti mrežu s jednim brodom. U tome im pomaže ribarski stručnjak kojeg dovode iz Danske. Počeli su koristiti širilice, na način kako se ribari u Skandinaviji, a što ih danas vidimo na svakom koćaru. Važno je spomenuti da su talijanski ribari, prvenstveno oni iz Chioggie, dolazili u Crikvenicu promatrati kako funkcionira koćarenje na motorni pogon, učili su i posredstvom braće Skomerža počeli ugrađivati motore u svoje brodove.
Gotovo paralelno s koćom, Josip Skomerža počeo je ribariti s mrežom plivaricom za lov male plave ribe, također, na motorni pogon broda. Taj je ribolov, nakon dosta problema i neuspješnih pokušaja, rezultirao konstrukcijom mreže plivarice „na jezik“. I u tome je bio prvi na Jadranu.
Sljedećih tridesetak godina na Hrvatskom primorju to je bila glavna mreža za lov male plave ribe. Kao najveće probleme u tom ribolovu, Josip Skomerža u svom je dnevniku istaknuo nespretnost posade i slabu rasvjetu karbidnog ferala. I za to je našao rješenje, 1910. godine konstruirao je petrolejski feral. Taj je bio prvi na Sredozemlju i kroz kratko vrijeme istisnuo je sve druge načine rasvjete u ribolovu plave ribe.
Inovativnost braće Skomerža označila je početak suvremenog ribarstva na Jadranskom moru, korak o kojemu u današnje vrijeme ne razmišljamo, budući da je bilo kakav ribolov bez motornog broda nezamisliv. Kako povlačiti koću bez broda na motorni pogon, kako topiti i dizati mrežu plivaricu, kako loviti tune, raditi s mrežama stajačicama i ostalim ribolovnim alatima? Da, kako? Povijest ribarstva, međutim, poznaje takva vremena. Koćarili su brodovi bez motora, lovila se mala i velika plava riba, lovilo se najkvalitetnije vrste bijele ribe od kamena.
...