Talijanski brod “Galeb”, kojeg je maršal preobrazio u jedan od svojih simbola, bit će obnovljen i izložen javnosti. Na njemu su boravili vođe Pokreta nesvrstanih, ali i Liz Taylor i Sophia Loren. Rok je 2020., godina, kada će ovaj mali grad biti Europska prijestolnica kulture.
Napisao Arturo Cocchi
17. siječnja 2018.
„Galeb” se vraća u središte pažnje -“brod mira”, na kojemu se jugoslavenski predsjednik Tito odmarao, ali koji je bio i pozornica mnogih njegovih političkih odluka. Napuštena jahta propada još od 1980., godine Titove smrti, i sada hrđa u riječkoj luci, no stari će joj sjaj biti vraćen nakon što će postane plutajući muzej. Sve će to napraviti do sudbonosne 2020. godine, u kojoj nekad talijanska Fiume odigrava jednu od važnih karti u svojoj vlastitoj preobrazbi, kao prijestolnica europske kulture.
Brod i jahta „Galeb” jedna je od ikona jugoslavenskog režima. Po čitavome je svijetu vozio maršala koji je vodio jugoslavensku konfederaciju, najprije kao šef vlade, zatim kao predsjednik, od 1945. do 1980. Slavno je njegovo uplovljavanje u Temzu na susret sa Churchillom 1953. (bilo je to jedno od prvih pojavljivanja broda u velikom stilu), ali i bezbrojni su na njemu održani sastanci vođa Pokreta nesvrstanih - a hrvatski je vođa bio jedan od osnivača toga pokreta, zajedno s vodećim političarima Indije, Indonezije i Egipta. Nije nedostajalo ni mondenog života na tome bivšemu vojnom brodu pretvorenom u morsku rezidenciju komunističkog šika, jer među gostima su ovdje bile i holivudske dive poput Elizabeth Taylor i Sophije Loren.
„Galeb” je imao dugu i mučnu povijest prije no što ga je preuzeo predsjednik Tito. Podrijetlom Talijan, brod izgrađen u Genovi i porinut 1938. pod imenom „Ramb III” najprije je prevozio banane iz Afrike. Pretvoren u ratni brod 1940., prvi je napad Engleza pretrpio 1941. Nakon što je popravljen, brod konfisciraju Nijemci i koriste ga kao minolovca. Potonuo je 1944., nakon savezničkog bombardiranja, na dno riječke luke. Tito ga nakon rata obnavlja i pretvara u svoj službeni brod.
Gledajući ga sada, nakon više od 35 godina propadanja, teško je zamisliti ono što je svojevremeno bila jedna od ikona jugoslavenskog režima. Između fotelja iz 50-ih, ostavljenih u glavnom salonu, i kanti postavljenih duž hodnika gdje curi voda, među bolje sačuvanim dijelovima su Titova kabina i ona njegove supruge Jovanke. „Namještaj je u potpunosti originalan”, tumači Kristina Pavec, kustosica Muzeja grada Rijeke (ex Fiume), koja nadzire projekt. „Nastojat ćemo sačuvati takvo stanje što je više moguće, kako bismo na što izvorniji način predstavili život broda i onih kojih su ga koristili.”