Kad se govori o Sokolskom pokretu, u sljedećoj 2024. g. obilježavaju se tri velika jubileja: 150-godišnjica sokolskog pokreta u Hrvatskoj (Prvo sokolsko društvo na hrvatskom tlu osnovano je pod nazivom Hrvatski sokol, 1874. godine u Zagrebu) te 120-godišnjica prve sokolske krovne organizacije u Hrvatskoj (Savez hrvatskih sokolskih društava osnovan je 1904. u Sušaku) i 120-godišnjica sokolskog pokreta u Sušaku (Primorski sokol osnovan je 1904. u Sušaku). To je odličan povod za više tekstova jer o povijesti sokolskog pokreta u nas vrlo je malo pisano posljednjih desetljeća. To je najznačajniji i najmasovniji društveni pokret hrvatskog naroda, ali i svih ostalih slavenskih naroda druge polovine XIX. i prve polovine XX. stoljeća, a utonuo je u nezasluženi zaborav. Ništa čudno ako znamo koliko su se društvene vrijednosti i norme promijenile u posljednjih 150 godina.
Svi su se sokolaši međusobno nazivali braćom i sestrama i bili su iznimno povezani. Nekada je bila velika čast nositi sokolsku odoru u svakoj javnoj prigodi, a danas se nosi sportski dres onoga kluba koji će to platiti (čast iznimkama – jer od amaterskog sporta malo je toga ostalo).
Usprkos brojnim zabranama tijekom postojanja i kasnijem prešućivanju, sokolska ideja nije potpuno ugašena u XXI. stoljeću. U samostalnoj Republici Hrvatskoj se, nažalost, za razliku od novonastalih država Češke, Slovenije i Srbije nije pokušalo makar na simboličan način obnoviti rad sokolske organizacije 1990-ih godina.
Povijest zabrana sokolskog pokreta na našem području započela je još u Austro-Ugarskoj Monarhiji, pa se nastavila potom u Kraljevini Jugoslaviji i NDH a u drugoj Jugoslaviji nije došlo do obnove. Uvijek su u pitanju bili politički razlozi jer je velika sokolska organizacija je smetala svim državama i političkim sustavima. Razlozi nisu bili uvijek isti, ali rezultati jesu – zabrana djelovanja i ukidanje. Bilo bi potrebno mnogo teksta da se objasni sva složenost političkih i društvenih odnosa vremena u kojem je djelovao Sokolski pokret. Osnovni su postulati sokolske ideje u njezinoj prvoj fazi, do I. svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije bili promicanje tjelovježbe i širenje nacionalne svijesti kod većine slavenskih naroda (Carska Rusija, Kraljevina Bugarska i Srbija imale su već tada svoje države). Stvaranjem novih okolnosti nakon I. svjetskog rata gotovo svi slavenski narodi dobili su svoje jednonacionalne države (Poljska), ili višenacionalne države (Savez Sovjetskih Socijalističkih republika/SSSR, Kraljevina SHS/Jugoslavija i Čehoslovačka). Neki manji slavenski narodi kao npr. Lužički Srbi u Njemačkoj, ostali su i dalje manjina. U prvoj Jugoslaviji došlo je 1919. do ujedinjenja Srpskog, Hrvatskog i Slovenskog sokola u jedinstvenu organizaciju Sokolski savez Kraljevine SHS/Jugoslovenski sokolski savez. No ubrzo su počele nesuglasice i zbog toga je već 1922. obnovljen Hrvatski sokolski savez. Tako su sedam godina paralelno djelovali Jugoslavenski i Hrvatski sokolski savez. Odlukom Kralja Aleksandra iz 1929. g. nakon uvođenja 6. siječanjske diktature i ukidanjem Vidovdanskog ustava, sve postojeće sokolske organizacije zabranjene su, pa je nakon preustroja do rata 1941. ostao djelovati samo Savez sokola Kraljevine Jugoslavije.
Kada je uspostavljena Banovina Hrvatska 1939. g. vođa hrvatskog naroda dr. Vlatko Maček imao je priliku nakon deset godina obnoviti rad Hrvatskog sokolskog saveza, u kojem je i sam bio vrlo aktivan. No on je to odbio pravdajući se da je u prošlosti sa sokolskim pokretom bilo i previše problema. Umjesto obnovljenog Hrvatskog sokola desne snage osnivaju Hrvatskog junaka (preteču Ustaške mladeži), ali to je tema za sasvim drugu priču.
SOKOLSKE ORGANIZACIJE NA DANAŠNJEM RIJEČKOM PODRUČJU
Prema administrativnom i teritorijalnom ustroju između 1904. i 1941. na tadašnjem području Grada Rijeke nije djelovala niti jedna sokolska organizacija. Sokolska društva spostojala su u Sušaku, koji je bio samostalna općina u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a potom nakon rata i grad u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. U Sušaku su djelovali Primorski sokol (Hrvatski sokol) koji nakon rata mijenja naziv u Sokolsko društvo Sušak – Rijeka. Osim njega, na području Grada Sušaka, u sklopu Jugoslavenskog sokolskog saveza/Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije djelovali su Sokolsko društvo Trsat, Sokolsko društvo Kostrena i Sokolsko društvo Draga. U sklopu konkurentskog Hrvatskog sokolskog saveza djelovao je Hrvatski sokol do zabrane te organizacije 1929. g.
...