Mađarski književnik, putopisac, novinar, esejist, romanopisac i dramatičar Arthur Holitscher, osobito je bio poznat u prvoj polovici prošloga stoljeća po svom kritičko-društvenom izvještavanju kao revolucionarni pisac, vizionar novoga, boljega i pravednijega društva, a zajedno sa Egonom Erwinom Kischom, pomogao je u osnivanju modernoga političko-književnoga novinarstva. No, za razliku od Kischa, vedroga i duhovitoga Pražanina, koji utjelovljuje privlačno i simpatično ozračje Monarhije i srednjoeuropskost, turobni i uvijek zabrinuti Holitscher, Peštanin, pokazuje ono što je bilo depresivno i zastrašujuće u Monarhiji i modernosti, ono što je Franz Kafka tako uvjerljivo uspio opisati u svojim najboljim djelima. Djetinjstvo i mladost proveo je u rodnoj Mađarskoj, a njegov neobično komplicirani odnos sa svojom domovinom, izbor identiteta i jezika spadaju u jedno od uzbudljivijih poglavlja u povijesti Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i njemačkog i židovskog naroda u Mađarskoj. U svojoj će ranoj mladosti neko vrijeme provesti i u Rijeci, radeći kao bankarski službenik, a nakon toga započinje njegovo nesvakidašnje spisateljsko i publicističko djelovanje kome će posvetiti čitav svoj život koji provodi u različitim zemljama i okolnostima, ostajući vjeran sebi i svojim iznimno visokim idealima. Podsjećamo ovdje na njegovu neobičnu životnu priču.
Arthur Holitscher rođen je u Budimpešti 22. kolovoza 1869. godine kao prvo od troje djece, u uglednoj, imućnoj i dobrostojećoj građanskoj obitelji iz više srednje klase. Kao građanin ugarske mnogonacionalne države i intelektualac židovskoga podrijetla i njemačkoga materinjega jezika, imao je vrlo kompleksan odnos prema vlastitom podrijetlu, s podvojenim osjećajima identiteta i kulturne pripadnosti. Njegov je život donekle sličan i srodan sudbini ostalih židovskih intelektualaca koji su bili rođeni u mađarskoj prijestolnici tijekom druge polovice devetnaestoga stoljeća, u koju se ubrajaju Theodor Herzl, Hugo Ignotus, Felix Salten, Arthur Koestler, Andreas Laczko i toliki drugi. Primao je lekcije njemačkoga jezika kod privatnoga kućnoga učitelja, a vjersku poduku od lokalnoga rabina. Njegov otac Eduard (Ede) Holitscher (1839.-1899.), sin Davida Barucha Holitschera i Regine Blau, rodom iz Budima (Obuda), bio je, poput svoga oca, peštanski trgovac žitom, a majka Hermina (1849.-1912.), koja je bila kći očeve sestre Josefine, potjecala je iz obitelji Altstätter podrijetlom iz Veszpréma. Čudnovatom igrom sudbine, žalosno je i mutno bilo njegovo djetinjstvo.
Previše blisko srodstvo među njegovim roditeljima, vjerojatno je bilo uzrokom njegova neobičnoga i osebujnoga pomalo nezgrapnoga izgleda i stasa, izgleda kojim je bio dodatno stigmatiziran, kao da je izronio iz nekog naturalističkog romana. Premda radi te obiteljske degeneracije nije mogao snositi nikakvu osobnu krivicu niti odgovornost, osjećao se vrlo neugodno, stidio se sebe i svoga izgleda, i to mu je uvijek neminovno stvaralo autsajderski sindrom. Vjerojatno je kao dijete i mladić bio izložen poruzi i omalovažavanju, osobito u školi. Glava mu je bila razmjerno velika u odnosu na tijelo, a široko lavovsko lice djelovalo nekako otečeno, umorno i pospano. Na tom licu oči su izgledale upalo, nos je također bio širok a usta prevelika, kao kod nekih pripadnika crne rase. Te oči koje su mogle netremice zuriti u bilo koga ili bilo što djelovale su nekako animalno, kao da nisu ljudske. Oduvijek je, već od malih nogu, izgledao nekako odbojno, starmalo i ozbiljno, prerano sazrio, ostavljajući dojam duboke zamišljenosti, odsutnosti, turobnosti i potištenosti. Bio je od one vrste ljudi koji se nikada ne smiju, koji su vječito zabrinuti i smrknuti. I doista, riječ je o kompliciranom, teškom, iznimno osjetljivom i složenom karakteru. Bio je introvertan, nepovjerljiv i sumnjičav, povučen u sebe i svoj svijet, šutljiv, tih i nenametljiv, teško se otvarao i uspostavljao nova prijateljstva.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.