Ovih dana, na kontejnerskom terminalu na Brajdici ponovni susret s poznatim brodom. Ovoga puta nosi ime Rialto, a trup i dimjaci (dvostruki) u svijetlo plavim bojama. Gotovo redovito uplovljavanje toga broda u riječku luku otkriva da velik broj brodova nekadašnjeg najvećeg linijskog brodara na Sredozemlju i dalje plovi. Gdje je nestalo preko stotinjak brodova koji su plovili u floti Jugolinije, odnosno Croatia Linea? Većina je odavno našla mir u nekom rezalištu. Jedan dio negdašnjih žutih, odnosno plavih brodova, još plovi svjetskim morima - i navraća u negdašnju matičnu luku. Ostale su zanimljive i rijetko objavljivane priče.
SUŠAK
Kada sam prvi puta vidio u plovidbi kontejnerski brod Sušak, negdje u visini Savudrije, na otvorenoj pučini, u jednoj od prvih plovidbi iz Kopra za Rijeku, prva pomisao bila je da se radi o "ružnom pačetu". Brod bez dizalica, bez samarica, žut, visok (prazan). Neuobičajena forma za brodove ondašnje flote Jugolinije. Bilo je to na početku kontejnerizacije flote i prva kontejnerska novogradnja iz Hamburga.
U vrijeme dok je održavao kontejnersku liniju za zapadnu obalu SAD-a, Sušak je, kao i njegov blizanac Hreljin, četiri godine zaredom dobio priznanje kojeg dodjeljuje američka Obalna straža za pomoć u spašavanju života i imovine – AMVER. Riječje o priznanju koje dobivaju brodovi koji u plovidbi uz američku obalu javljaju svoj položaj, meteorološku situaciju i raspoloživost liječnika kako bi Obalna straža SAD-a mogla angažirati brod u slučaju da se neki brod nađe u opasnosti.
Tijekom godina plovidbe u floti Jugolinije zabilježeno je nekoliko takvih "izvanrednih" događaja:
Vrijedni strojari sa Sušaka su 1984. godine usred Atlantskog oceana otklonili kvar na turbopuhalu glavnog motora. Ostalo je zabilježeno da su za taj izvanredni rad bili novčano nagrađeni od brodara mehaničar Josip Vadnov i treći časnik stroja Marinko Udina.
Ostalo je zabilježeno i da je u siječnju 1985.godine Sušak bio u redovitoj klasi (pregledu klasifikacijskog društva za produžavanje brodskih svjedodžbi) u brodogradilištu u Kraljevici, a zadržao se duže od uobičajenoga zbog temeljitog pregleda glavnog motora nakon havarijena blizancu Hreljinu i zbog velikog broja sati rada motora. Naime, ti su motori stvarali nemale probleme u eksploataciji, pa je često dolazilo do havarija.
Iste godine brodom se prevozi specijalan teret: jedan petro šeik iz Kuvajta Sušakom šalje svoju jahtu tešku 42 tone iz Kuwajta za Genovu. Zaželio se svojom jahtom „pokazati“ na Azurnoj obali...
U jednom razdoblju, zbog havarije kontejnerskog broda "Jadran Express" (ima motor proizveden u Japanu, ali također po francuskoj licenci), Sušak, koji je plovio u kontejnerskoj liniji za Srednji istok, između dva putovanja održavao je feeder servis između luka Jadrana i Livorna.
| "Sušak" je izgrađen u uglednom njemačkom brodogradilištu J. J. Sietas KG Schiffswerft GmbH& Co.kodHamburgana rijeci Elbi. Zanimljivo je da je to brodogradilište 1966. godine isporučilo prvi kontejnerski brod na svijetu izgrađen za standardizirane kontejnere po ISO - sustavu (dvadesetstopne i četrdesetstopne). Pogoni ga srednjeokretni motor S.E.M.T. Pielstick, izgrađen po francuskoj licenci u riječkom brodogradilištu 3. maj, tipa 12 PC 3V, snage 8.382 kilovata pri 450/150 okretaja u minuti, brzine od 15. 9 čvorova pri 85 posto snage i s uključenim osovinskim generatorom (proizvodnja električne energije za brodske potrebe korištenjem snage glavnoga motora). | 
|