Akvarij je posebno dizajniran objekt koji djeluje kao umjetno vodeno stanište uglavnom životinjskih, ali i biljnih organizama. To su građevine od betona, metala i plastike, dovoljno velike da omoguće funkciju jednog cijelog podvodnog ekosustava. Većina javnih akvarija može se smatrati biotopom jer predstavlja zajednicu biljaka i životinja koji zajedno žive u prirodnom okruženju.
Javni akvariji i oceanariji su popularne turističke atrakcije u cijelom svijetu. Bilo da se radi o kućnim akvarijima manjeg volumena ili velikim oceanarijima, oni imaju pozitivno djelovanje na psihu čovjeka, djeluju opuštajuće i nadahnjujuće te vizualno oplemjenjuju prostor. Danas veliki akvariji i oceanariji djeluju kao ustanove koje intezivno rade na podizanju svijesti o potrebi zaštite prirode i okoliša, educiraju širu javnost svih dobnih skupina i šire horizonte znanja te djeluju odgojno i potiču odgovorno ponašanje prema prirodi i okolišu.
Akvariji kao institucije članice su Međunarodnog saveza za zaštitu prirode (IUCN) i Međunarodnog informacijskog sustava za vrste (ISIS), te potpisnice memoranduma Konvencije o biološkoj raznolikosti, Konvencije o migratornim vrstama, Ramsarske konvencije o močvarama i Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). 
Pojedini akvariji imaju i uzgajališta mlađi za poribljavanja, intezivno rade na istraživanjima i brinu se o vraćanju vrsta u staništa s kojih su vrste nestale te doprinose stvaranju baza podataka o promjenama u okolišu. Razumljivo, za navedenu djelatnost akvarija potreban je tim ljudi, od znanstvenika do stučnjaka različitih specijalnosti.
Prema podacima Svjetske (WAZA) i Europske organizacije akvarija i zooloških vrtova (EAZA) u Europi je danas registrirano više od 170 akvarija, s time da najveći broj akvarija imaju Engleska (29 akvarija), Francuska (20 akvarija) i Njemačka (13 akvarija) (Sl.1). Broj akvarija sigurno je i veći jer mnogi manji akvariji nisu registrirani.
U Hrvatskoj danas djeluje pet manjih akvarija, dva u sklopu znanstvenih institucija (Rovinj, Dubrovnik) i tri u privatnom vlasništvu (Pula, Crikvenica, Baška).
U obalnom području Jadrana, za današnje pojmove, manji akvariji nalaze se u Trstu i u blizini Ancone. Veliki akvariji koji tlocrtnom površinom zauzimaju prostor od 3000 m2 (Genova, Italija) do 10.000 m2 (Valencija, Španjolska) i predstavljaju zanimljiva arhitektonska rješenja, a prema uređenju interijera atraktivan prostor imaju godišnji posjet i više od milijun posjetitelja. Uglavnom su smješteni u obalnom području većih gradova Europe, europskim lukama i gradovima pomorske tradicije, no ima ih i u kopnenom području .
I Rijeka kao lučki grad pomorske tradicije ima svoju povijest realizacija i više inicijativa izgradnje akvarija. Sredinom 19. st., usporedno s razvojem prirodnih zanosti u Europi, riječko područje bilo je interesom istraživanja znanstvenika raznih prirodoslovnih specijalnosti (geologa, hidrogeologa, oceanografa, botaničara, zoologa, geografa i meteorologa). Profesor riječke gimnazije, J. R. Lorenz 1863. g. objavljuje svoje učiteljsko djelo iz ekologije mora (Lorenz, 1863). upravo istražujući kvarnersko područje. Taj je rad prvi moderan prikaz sustavno prikupljene građe o osobinama vode i organizama u Kvarneru, pa tako i na Jadranu. Uz ostalo, daje prikaz rasporeda temperature, slanosti, gustoće, boje i prozirnosti morske vode.
......