Problem podizanja morske razine fenomen je poznat na obalama Jadrana. Do sada se odvijao relativno sporo, od 100 do 150 cm u tisuću godina, no u posljednje vrijeme taj proces ubrzan je zbog klimatskih promjena.
O nekadašnjim razinama mora na hrvatskoj obali Jadrana svjedoče brojni ostaci rimskih objekata u priobalju, koji su danas ispod razine mora ili na niskim kotama koje plave za vrijeme visokih voda. Zanimljiv su primjer ostaci potopljene rimske luke u Savudriji (slika 1). Kota krune tamošnjeg jugozapadnog lukobrana je na oko -0,70 cm, a trebala bi biti minimalno na oko 2 m iznad morske razine, te uz pretpostavku erozije postojećeg lukobrana, može se zaključiti da je promjena razine mora na toj lokaciji oko 3 m.
U Rijeci ostaci rimskih termi nalaze se kod Kosog tornja, zajedno sa vrijednim ostacima mozaika. Čak postoji i urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja trga, autora Igora Franića, koje predviđa da se iznad ostataka mozaika postavi staklena stijena (https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/rimska-povijest-rijeke-izlazi-na-svjetlo-dana/13828/). No navedeni će projekt biti veoma složen za izvođenje zbog visokih razina podzemnih voda, koje su zbog podizanja razine mora puno više u odnosu na antičko doba.
Da bi se dobio adekvatan uvid u fenomen podizanja morske razine, u daljnjem tekstu objašnjene su osnove tog fenomena.
Smatra se da je Zemlja kao samostalni planet Sunčevog sustava stara više od 4,5 milijardi godina. Međutim, u početku svoje duge geološke prošlosti tadašnja atmosfera jako se od današnje, a vode u tekućem obliku nije bilo. Postupnom promjenom složenih kemijskih uvjeta u globalnom okolišu počinje vezivanje atoma vodika i kisika i nastanak vode.
To se svakako dogodilo u geološkom razdoblju nazvanom proterozoik ili algonkij, koji je trajao gotovo dvije milijarde godina, odnosno završio je pred oko 541milijuna godina. Naime, već početkom sljedeće geološke ere-paleozoiku, u stijenama pronađeni su brojni fosilni ostaci algi i beskralježnjaka koji su čvrst dokaz postojanja mora i oceana i već raznolikog razvoja života.
I u geološkoj prošlosti Zemlje, kao i danas, voda se kreće između atmosfere, hidrosfere, litosfere i biosfere u složenom globalnom kružnom toku, odnosno globalnom hidrološkom ciklusu. Na taj način vodeni ciklus integrira većinu važnih ekosustava i snažno utječe na brzinu i vrstu procesa među njima.
Na temelju znanstvenih istraživanja poznato je da je razina mora i oceana na Zemlji značajno varirala tijekom dalje i bliže geološke prošlosti, iako se, također smatra da se ukupna količina vode nije značajno mijenjala. Razlog tomu je stalna promjena volumena oceanskih bazena prouzročena pokretima u Zemljinoj kori. Naime, spori izostatski pokreti koji uzrokuju dizanje, spuštanje ili naginjanje litosfernih ploča i nešto brži orogenetski pokreti koji uzrokuju razmicanje ili sudaranje tih ploča, stalno mijenjaju reljef dna mora i oceana.
Drugi značajni razlog promjene globalne morske razine jest povećanje ili smanjenje kopnenog leda prvenstveno prouzročeno klimatskim promjenama. Klima na Zemlji se značajno mijenjala tijekom geološke prošlosti. Naravno da su ti dokazi jasniji i pouzdaniji što se više približavamo sadašnjosti.
...