SUŠAČKA REVIJA broj 131/132

 


more

JADRANSKI GUSARI

Danilo Prestint

Gusari (korsari, cursari, corsairs privateers) su pomorci koji su, uglavnom radi pljenidbe, uz ovlaštenje državne vlasti poduzimali oružane akcije. Na istočnom Jadranu djelovali su već u ilirsko doba protiv Rimljana. Jačanjem mletačke pomorske trgovine razvijala se djelatnost hrvatskih i neretvanskih gusara, a gusarske akcije pratile su stoljetnu borbu protiv mletačke prevlasti (gusari iz Omiša, Zadra, senjski uskoci). Posljednje gusarske akcije na Jadranu odvijale su se početkom 19. stoljeća za ruske (1806. -7.) i britanske (od 1807.) blokade francuskih pomorskih veza. Domaći gusari (Dalmacija, Dubrovnik, Boka) sudjelovali su tada na objema zaraćenim stranama.

Kako je jačala Mletačka trgovina u 9. i 10. stoljeću, razvijalo se i hrvatsko gusarstvo. U to su doba bili već poznati neretvanski gusari, a kasnije i omiški (12.-15. st.) i zadarski (14. stoljeće). Senjski uskoci sigurno su najpoznatiji naši gusari čije su “usluge” koristile razne strane države i krune, od Osmanskog Carstva do Mletačke Republike i Papinske Države. Oni su obilježili 16. stoljeće na Jadranu, kada su imali “posla preko glave” s mletačkim i osmanskim brodovima.

Ulcinj je, pak, bio sjedište turskih gusara, koji su operirali čitavom duljinom Jadrana, ali i izvan njega, često su se udruživali i s berberskim i osmanskim gusarima. Godine 1527. Turci su zauzeli Obrovac pa je on postao baza za njihove pljačkaške pohode po otocima zadarskoga arhipelaga i mjestima u Podvelebitskom kanalu.

Ukratko, od Ulcinja do Istre, stoljećima su gusari bili i zaštitnici i napadači, ovisno o promjenama političkih snaga i onome tko ih je “angažirao”. Od juga, preko isturenih otoka do obala Istre, nebrojena su mjesta kroz povijest doživjela gusarske otimačine ili živjela u trajnom strahu od njih.

Ulcinj je stoljećima bio poznat kao gusarsko gnijezdo. Grad su od XIV. stoljeća naseljavali gusari iz Tunisa, Alžira i Malte. Gusari su, posebno tijekom XVII. i XVIII. stoljeća, predstavljali strah i trepet, a napadali su trgovačke brodove koji su plovili pod raznim zastavama, pljačkali ih i hitro uplovljavali u svoje zaklone duž ulcinjske obale.

...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2025 Klub Sušačana