SUŠAČKA REVIJA broj 87/88

 


industrijalci

RIJEČKI TVORNIČAR JOHANN ADAM PL. BIENENFELD

Irvin Lukežić

Uvod

Johann Adam pl. Bienenfeld (1743.-1809.), bečki veletrgovac duhanom i bankar, vlasnik prve velike tvornice duhana u Rijeci, potomak je češke židovske obitelji Hönig, čiji su se članovi tijekom sedamdesetih godina osamnaestoga stoljeća većinom pokrstili, promijenili svoja imena i, zahvaljujući svome uspješnom poslovanju i bogatstvu, stekli plemićke titule te ušli u bečko visoko društvo kao ugledni dobrotvori i zaštitnici umjetnosti. Bio je jedan od rijetkih Židova, tzv. toleriranih, u Beču koji su tijekom druge polovice toga stoljeća imali mogućnost da slobodno djeluju u carskoj prijestolnici, ali i u drugim područjima Podunavske monarhije. Iskoristivši velike prednosti prosvijećenoga dvorskoga apsolutizma i merkantilizma, koji su židovskim poduzetnicima otvarali neslućene mogućnosti individualnoga djelovanja na raznim područjima privrede, te usto zavidan, nerijetko čak i strelovit, uspon na društvenoj ljestvici, Bienenefeld i njegova braća su pomoću svoje vjerske konverzije i nobilitacije, izjednačivši se formalno s vrlo bogatom i utjecajnom austrijskom aristokracijom, predstavljali stupove bečkoga građanskoga „drugoga društva“.[1]


Grb obitelji Hönig von Henikstein

Hönigovi su potjecali iz onoga sloja židovskoga stanovništva koje je do početka osamnaestoga stoljeća u Češkoj i Moravskoj uglavnom bilo osuđeno na puko preživljavanje pomoću sitne trgovine i novčarstva, te često mijenjanje svoga mjesta boravišta budući da se nisu smjeli stalno naseljavati na određenome prostoru. Međutim, u doba vladavine Marije Terezije, koju je dugotrajni iscrpljujući rat za Šlesku prisilio promijeniti te dotadašnje vrlo stroge odredbe prema Židovima, doći će do značajnih promjena u dvorskoj politici prema njihovim sunarodnjacima, koja će postupno početi otklanjati dotadašnje restrikcije. Prvi značajan zaokret prema uspostavljanju novih odnosa u Monarhiji dogodio se 1764., kada je osnovan poseban konzorcij državnoga monopola duhana (Tabakmonopol) u Češkoj i Austriji, kome su pristupili i mnogi židovski trgovci koji će vrlo brzo steći povlašten položaj ne samo među pripadnicima svoje vjere nego i u čitavoj carevini. Veliki su pokrajinski duhanski poduzetnici bili iz obitelji Dobruschka, Popper, Hönig i Baruch.[2]

Među njima posebno su se isticala četvorica braće Hönig, podrijetlom iz Chodové Plané (njem. Kuttenplan) kod Marianskih Lazni u Zapadnoj Češkoj. Nedugo nakon osnivanja spomenutoga konzorcija preselili su u Beč, gdje su kao tolerierten Hofjuden uspješno nastavili razvijati svoje trgovačke poslove i karijere. Oni su bili potomci Jehude Löbela Höniga, čija je obiteljska kompanija za najam državnoga monopola duhana (Pachtkompagnie) imala trgovačku povlasticu za Češku, Moravsku, Šlesku, te Gornju i Donju Austriju, s godišnjom zakupninom u vrijednosti od 900.000 guldena. Posao su prvo, zajedno s ocem, vodila najstarija braća, a potom ga preuzela mlađa. Kako bi se što bolje integrirali u tadašnje austrijsko građansko društvo, čak trojica braće Hönig obratit će se na kršćanstvo i, zajedno sa svojim potomcima, nastaviti živjeti kao pokršteni Židovi.[3]

......
 

[1] D. Conway, Jewry in Music, Cambridge University Press 2012, str. 122-3.

[2] W. O. McCagg, A History of Habsburg Jews 1670-1918, 1992, str. 49.“Im Jahr 1765 hatte ein jüdische Compagnie den Tabak in Böhmen, Mähren, Land ob und unter das Enns um 900 000 fl. in Pacht, erst mit Anfang des Jahres 1770 erhielt sie Innerösterreich dann und bezahlte dafür 294 000 fl. within bestand ein dem letzteren Land durch 5 Jahr ein eigente Tabakregie. Die jüdischen Compagnie bestand aus diesen Individuen, sie waren: Löbl Hönig, Isac Simon Frankl, Wolf und Isak Popper, Israel Löbl Hönig, Salomon Dobruschka, Joachen Popper, Aron Moses Hönig, Löbl Baruch, Enoch Peuz, Ascher Markus, Eysig Hönig (Bienenfeld) und Isac Abraham.“ I. de Luca, Politischer Codex oder wesentliche Darstellung sämtlicher die k.k. Staaten.., Wien 1792, str. 327.

 [3] Počátky židovské šlechty / Nová šlechta v českých zemích a podunajské monarchii http://www.novanobilitas.eu/pocatky-zidovske-slechty-0 Preuzeto 24. 4. 2013.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana