SUŠAČKA REVIJA broj 37 pabirci vremena ERA EURA Alen Čemeljić Era euraNastupa era eura. Zbogom franku, i francuskom i belgijskom i luksemburškom! Zbogomtalijanska liro, nizozemski guldenu, grčka drahmo, irska funto, pezeto španjolska,eskudu portugalski, šilingu austrijski! Zbogom marko! I tebi što potječeš iz Finske,koju smo tako rijetko imali u rukama, i naravno, tebi, njemačka marko. Tebi posebanpozdrav! Tebi što odavno ne pripadaš samo Njemačkoj, već cijeloj Europi i svijetu,tebi što si srcu prirasla mnogim narodima i plemenima, a Hrvatima posebno!Pozdrav nostalgičan, sjetan, patetičan čak valutama koje odlaze, dobrodošlica novojeuropskoj valuti – EURU! Simbolu ujedinjene Europe, novcu koji od početka ove 2002.godine kola rukama tri stotine i tri milijuna ljudi u 12 europskih zemalja! Dobrodošlicauz, naravno, najbolje želje! Neka bude dostojan nasljednik D-Marke koja je za mnoge, patako i građane Hrvatske, bila europskom valutom i prije nastanka priče o Eurolandu, oujedinjenoj Europi!Herderova nagrada Nedjelju FabrijuUvaženi hrvatski književnik i akademik, Riječanin Nedjeljko Fabrio dobitnik je ovogodišnjeugledne međunarodne Herderove nagrade za književnost, koju svake godine na poticaj njemačkezaklade Alfred Tetfer FBS u Hamburgu dodjeljuje Bečko sveučilište. Akademiku Fabrijunagrada je dodijeljena za njegov cjelokupan opus, a bit će mu uručena 3. svibnja natradicionalnoj svečanosti u velikoj festivalskoj dvorani Bečkoga sveučilišta.Herderova nagrada dodjeljuje se svake godine za književnost, glazbu, likovne umjetnosti,arhitekturu i humanističke znanosti i to, zemlje istočne i jugoistočne Europe, a uHrvatskoj je do sada dodijeljena Miroslavu Krleži, Ivi Frangešu, Zdenku Škrebu, ViktoruŽmegaču, Maji Bošković – Stulli, Vjenceslavu Richteru, kao i ljudima iz našeg krajaBranku Fučiću i Dunji Richtman-Auguštin.Zlatna obljetnica biskupa malih ljudiKatedrala sv. Vida u Rijeci bila je početkom siječnja premala za sve one koji su željelisudjelovati na svečanoj misi zahvalnici što ju je povodom pedesete godišnjice svogabiskupskog ređenja slavio msgr. Josip Pavlišić umirovljeni nadbiskup riječko-senjski.NaftovodHoće li se graditi novi naftovod od rumunjske Constanze preko Pančeva do našeg Omišlja?Analitičari koji prate zbivanja na svjetskom tržištu i koji predviđaju potezepripadnika svjetskih naftnih lobija, u pozitivan odgovor na to pitanje uopće ne sumnjaju.Samo 143.0000 RiječanaBroj stanovnika grada na Kvarneru sve više opada. U posljednjem desetljeću taj je brojsmanjen za dvadeset tisuća. Godine 1991. Rijeka je imala 164.075 stanovnika, a desetgodina kasnije, prema prvim rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, samo143.817 stanovnika. Tijekom prošle godine u Rijeci je rođeno 1.200 novih beba, a umrloje 1.557 Riječana, pa se može ustvrditi kako grad na Rječini nije nikakva iznimka uhrvatskom depopulacijskom mozaiku.Nova riječka bolnica za deset godinaRavnatelj riječkoga Kliničkog bolničkog centra prof. dr. Herman Haller idirektor zagrebačke tvrtke ZOINVEST potpisali su krajem prošle godine ugovor o izradiidejnog projekta kojim bi se u sljedećih godinu dana definirao izgled budućegsjedinjenog bolničkog zdravstva na Sušaku.Poplavljene operacijske dvoraneElitni dio sušačkoga KBC-a s operacijskim dvoranama i dijagnostikom stavljen je sredinomveljače izvan uporabe nakon noćne poplave koja je prouzročila višemilijunskumaterijalnu štetu. Do nesreće je došlo nakon puknuća radijatorske cijevi u skladišnomprostoru na trećem katu sušačke Poliklinike te cjelonoćnog poplavljivanja donjihkatova. U mnogim su se operacijskim dvoranama urušili stropovi, brojni uređaji se nemogu koristiti, te je taj dio KBC-a prešao na rad u ratnim uvjetima. Zgrada Croatia Linea prodana Eurohercu Zgrada koja je nekada, ne baš tako davno, bila simbolom moći najvećega nacionalnog brodara prodana je za devet milijuna eura osiguravateljskoj kući Euroherc. Zajedno sa zgradom propalog Croatia Linea prodan je i cjelokupni inventar, čija je vrijednost procijenjena na 1,5 milijuna kuna. Mađarsko ulaganje u riječku lukuViktor Orban i Ivica Račan, mađarski i hrvatski premijer, sklopili su krajem siječnja uzagrebačkim Banskim dvorima Ugovor o dvanaestogodišnjoj koncesiji za izgradnju i korištenjenovog terminala za soju u riječkoj luci. Prvi su to konkretniji rezultati brojnihrazgovora dvojice premijera o mađarskim ulaganjima u najveću hrvatsku luku, a premijerRačan opovrgnuo je tvrdnje kako mađarske tvrtke postaju većinskim vlasnikom LukeRijeka. Mađarski novinari, međutim, pišući o potpisanom ugovoru, u listu Magyar Nemzetistaknuli su kako je konzorcij ozbiljnih mađarskih ulagača vrlo zainteresiran za otkuppedeset i jednog postotka dionica riječke luke.Veljko MiškulinOdlukom ministrice pravosuđa u Vladi RH Ingrid Antičević Marinović, riječki istražnisudac Veljko Miškulin, poznat po nizu velikih istraga, imenovan je predsjednikom Županijskogsuda u Rijeci. Hrvatska je ministrica pravosuđa tom svojom odlukom prihvatila mišljenjeizabranog vijeća riječkih sudaca koji su četrdesetosmogodišnjeg Veljka Miškulinaocijenili najboljim kandidatom za obavljanje te dužnosti.Radar na UčkiHoće li na vrhu Učke biti postavljen radar za potrebe Ministarstva obrane RepublikeHrvatske? Naime, to je ministarstvo, tražeći pogodne lokacije za smještaj radara kojimabi nadziralo Jadran, između pedeset razmatranih lokacija odabralo vrh Učke i Pelješac.Takva odluka izazvala je proteste stanovnika Lovrana, Opatije i Orebića te brojnihljubitelja prirode. Planina Učka proglašena je 1999. godine parkom prirode, lokalitetVojak na kojem se želi postaviti radar jedna je od najvećih atrakcija Učke, a kamenakula na vrhu Učke najljepši je vidikovac s pogledom na Kvarner, Velebit i cijelu Istru. Amdasador u plamenuVeliki požar za sat i pol vremena progurao je sredinom siječnja cijelo prizemlje najvećegi najpoznatijeg opatijskog hotela Ambasador. Vatra koja je izbila uslijed kvara naelektrotrošilu progutala je recepciju, restoran, kongresnu dvoranu i sve što joj se uprizemlju našlo na putu. U požaru koji je buknuo oko 6 sati ujutro nije, srećom, biloljudskih žrtava, a goste hotela na sigurno su putem vatrogasnih ljestvi i vatrogasnih košaraprebacili pripadnici vatrogasnih postrojbi. Među hotelskim gostima nalazio se iproslavljeni pijanist Ivo Pogorelić, koji će kasnije ustvrditi kako je tek u svojoj 43.godini shvatio potpuno značenje svojeg prezimena. Inače, u modernizaciju Ambasadora uloženoje oko 15 milijuna eura, a do ljeta je to zdanje trebalo dobiti pet hotelskih zvjezdica.Europa plešeNaziv je to nove predstave TRAFIK TEATRA, premijerno izvedene početkom siječnja ovegodine na pozornici Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. Nakon iznimno uspjele predstaveHodač, koja je nastala kao hommage Janku Poliću Kamovu, TRAFIK je ovog puta inspiracijupronašao u nekim elementima romana Vječni malograđanin austrijskog književnika Ödönavon Horvátha, rođenog 1901. godine na Sušaku. Autorska ekipa u sastavu Magdalena Lupi,Iva Nerina Gattin i Žak Branko Valenta predstavu je temeljila na kombinaciji kazalištapokreta, mime i fizičkog teatra. Kao performeri nastupili su Selma Banich, Iva NerinaGattin i Žak Branko Valenta, vizualni identitet predstave osmislila je Lara Badurina, aglazbu je potpisao Ivan Šarar.La musica della vitaNakon promocije u nekoliko talijanskih gradova knjiga La musica della vita spisateljice inovinarke Silvije Kramar predstavljena je u Rijeci. Potresnu priču o sudbini talijanskihŽidova u vrijeme holokausta Kramar je jednim dijelom smjestila u Rijeku, rodni gradsvojeg oca. Karneval Riječki karneval, odnosno povorka od devet tisuća maskiranih, i ove je godine privukla sto tisuća gledatelja. Stotinu i sedamnaest karnevalskih grupa prošetalo se 10. veljače riječkim ulicama, a veliku pažnju Primoraca i Gorana privuklo je i tri tisuće maskiranih klinaca tjedan dana ranije. Ukupni troškovi organizacije Devetnaestog riječkog međunarodnog karnevala, priopćeno je na sjednici Poglavarstva grada Rijeke, iznosili su 1,6 milijuna kuna. Riječki olimpijciGrad na Kvarneru od ove zime ima i zimske olimpijce. Prva Riječanka koja je uspjelaizboriti nastup na Zimskim olimpijskim igrama, i to u Salt Lake Cityju, jest mladapetnaestogodišnja Ana Jelušić, nova hrvatska nada u alpskom skijanju. Dogodilo se tonakon što je Međunarodni olimpijski odbor uvažio molbu Hrvatskoga skijaškog saveza zaproduljenjem vremenskog roka za ostvarenje olimpijske norme, i tako priznao Anin rezultatpotreban za plasman na ZOI, ostvaren s desetak dana zakašnjenja. Od Ane se na Olimpijadinije očekivao veliki rezultat, jer u tim godinama i samo sudjelovanje na takvoj velikojmanifestaciji ogroman je uspjeh. Za četiri godine očekivanja će zasigurno biti velika.Ovogodišnji rezultat – 23. mjesto u slalomu i 37. mjesto u veleslalomu.Prvi Riječanin koji je nastupio na Zimskim olimpijskim igrama jest najbolji hrvatskibiatlonac Žarko Galjanić. Dvadesetrogodišnji član Trkačkog skijaškog kluba Rijeka Čavleispunjavanjem olimpijske norme postao je poznat široj javnosti, ne baš zainteresiranojza sportove poput biatlona. I od njega će se na slijedećoj olimpijadi očekivati boljirezultat od 83. mjesta osvojenog u Slat Lake Cityju. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
ERA EURA
Alen Čemeljić
Era euraNastupa era eura. Zbogom franku, i francuskom i belgijskom i luksemburškom! Zbogomtalijanska liro, nizozemski guldenu, grčka drahmo, irska funto, pezeto španjolska,eskudu portugalski, šilingu austrijski! Zbogom marko! I tebi što potječeš iz Finske,koju smo tako rijetko imali u rukama, i naravno, tebi, njemačka marko. Tebi posebanpozdrav! Tebi što odavno ne pripadaš samo Njemačkoj, već cijeloj Europi i svijetu,tebi što si srcu prirasla mnogim narodima i plemenima, a Hrvatima posebno!Pozdrav nostalgičan, sjetan, patetičan čak valutama koje odlaze, dobrodošlica novojeuropskoj valuti – EURU! Simbolu ujedinjene Europe, novcu koji od početka ove 2002.godine kola rukama tri stotine i tri milijuna ljudi u 12 europskih zemalja! Dobrodošlicauz, naravno, najbolje želje! Neka bude dostojan nasljednik D-Marke koja je za mnoge, patako i građane Hrvatske, bila europskom valutom i prije nastanka priče o Eurolandu, oujedinjenoj Europi!Herderova nagrada Nedjelju FabrijuUvaženi hrvatski književnik i akademik, Riječanin Nedjeljko Fabrio dobitnik je ovogodišnjeugledne međunarodne Herderove nagrade za književnost, koju svake godine na poticaj njemačkezaklade Alfred Tetfer FBS u Hamburgu dodjeljuje Bečko sveučilište. Akademiku Fabrijunagrada je dodijeljena za njegov cjelokupan opus, a bit će mu uručena 3. svibnja natradicionalnoj svečanosti u velikoj festivalskoj dvorani Bečkoga sveučilišta.Herderova nagrada dodjeljuje se svake godine za književnost, glazbu, likovne umjetnosti,arhitekturu i humanističke znanosti i to, zemlje istočne i jugoistočne Europe, a uHrvatskoj je do sada dodijeljena Miroslavu Krleži, Ivi Frangešu, Zdenku Škrebu, ViktoruŽmegaču, Maji Bošković – Stulli, Vjenceslavu Richteru, kao i ljudima iz našeg krajaBranku Fučiću i Dunji Richtman-Auguštin.
Zlatna obljetnica biskupa malih ljudiKatedrala sv. Vida u Rijeci bila je početkom siječnja premala za sve one koji su željelisudjelovati na svečanoj misi zahvalnici što ju je povodom pedesete godišnjice svogabiskupskog ređenja slavio msgr. Josip Pavlišić umirovljeni nadbiskup riječko-senjski.NaftovodHoće li se graditi novi naftovod od rumunjske Constanze preko Pančeva do našeg Omišlja?Analitičari koji prate zbivanja na svjetskom tržištu i koji predviđaju potezepripadnika svjetskih naftnih lobija, u pozitivan odgovor na to pitanje uopće ne sumnjaju.Samo 143.0000 RiječanaBroj stanovnika grada na Kvarneru sve više opada. U posljednjem desetljeću taj je brojsmanjen za dvadeset tisuća. Godine 1991. Rijeka je imala 164.075 stanovnika, a desetgodina kasnije, prema prvim rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, samo143.817 stanovnika. Tijekom prošle godine u Rijeci je rođeno 1.200 novih beba, a umrloje 1.557 Riječana, pa se može ustvrditi kako grad na Rječini nije nikakva iznimka uhrvatskom depopulacijskom mozaiku.Nova riječka bolnica za deset godinaRavnatelj riječkoga Kliničkog bolničkog centra prof. dr. Herman Haller idirektor zagrebačke tvrtke ZOINVEST potpisali su krajem prošle godine ugovor o izradiidejnog projekta kojim bi se u sljedećih godinu dana definirao izgled budućegsjedinjenog bolničkog zdravstva na Sušaku.Poplavljene operacijske dvoraneElitni dio sušačkoga KBC-a s operacijskim dvoranama i dijagnostikom stavljen je sredinomveljače izvan uporabe nakon noćne poplave koja je prouzročila višemilijunskumaterijalnu štetu. Do nesreće je došlo nakon puknuća radijatorske cijevi u skladišnomprostoru na trećem katu sušačke Poliklinike te cjelonoćnog poplavljivanja donjihkatova. U mnogim su se operacijskim dvoranama urušili stropovi, brojni uređaji se nemogu koristiti, te je taj dio KBC-a prešao na rad u ratnim uvjetima.
Mađarsko ulaganje u riječku lukuViktor Orban i Ivica Račan, mađarski i hrvatski premijer, sklopili su krajem siječnja uzagrebačkim Banskim dvorima Ugovor o dvanaestogodišnjoj koncesiji za izgradnju i korištenjenovog terminala za soju u riječkoj luci. Prvi su to konkretniji rezultati brojnihrazgovora dvojice premijera o mađarskim ulaganjima u najveću hrvatsku luku, a premijerRačan opovrgnuo je tvrdnje kako mađarske tvrtke postaju većinskim vlasnikom LukeRijeka. Mađarski novinari, međutim, pišući o potpisanom ugovoru, u listu Magyar Nemzetistaknuli su kako je konzorcij ozbiljnih mađarskih ulagača vrlo zainteresiran za otkuppedeset i jednog postotka dionica riječke luke.Veljko MiškulinOdlukom ministrice pravosuđa u Vladi RH Ingrid Antičević Marinović, riječki istražnisudac Veljko Miškulin, poznat po nizu velikih istraga, imenovan je predsjednikom Županijskogsuda u Rijeci. Hrvatska je ministrica pravosuđa tom svojom odlukom prihvatila mišljenjeizabranog vijeća riječkih sudaca koji su četrdesetosmogodišnjeg Veljka Miškulinaocijenili najboljim kandidatom za obavljanje te dužnosti.Radar na UčkiHoće li na vrhu Učke biti postavljen radar za potrebe Ministarstva obrane RepublikeHrvatske? Naime, to je ministarstvo, tražeći pogodne lokacije za smještaj radara kojimabi nadziralo Jadran, između pedeset razmatranih lokacija odabralo vrh Učke i Pelješac.Takva odluka izazvala je proteste stanovnika Lovrana, Opatije i Orebića te brojnihljubitelja prirode. Planina Učka proglašena je 1999. godine parkom prirode, lokalitetVojak na kojem se želi postaviti radar jedna je od najvećih atrakcija Učke, a kamenakula na vrhu Učke najljepši je vidikovac s pogledom na Kvarner, Velebit i cijelu Istru. Amdasador u plamenuVeliki požar za sat i pol vremena progurao je sredinom siječnja cijelo prizemlje najvećegi najpoznatijeg opatijskog hotela Ambasador. Vatra koja je izbila uslijed kvara naelektrotrošilu progutala je recepciju, restoran, kongresnu dvoranu i sve što joj se uprizemlju našlo na putu. U požaru koji je buknuo oko 6 sati ujutro nije, srećom, biloljudskih žrtava, a goste hotela na sigurno su putem vatrogasnih ljestvi i vatrogasnih košaraprebacili pripadnici vatrogasnih postrojbi. Među hotelskim gostima nalazio se iproslavljeni pijanist Ivo Pogorelić, koji će kasnije ustvrditi kako je tek u svojoj 43.godini shvatio potpuno značenje svojeg prezimena. Inače, u modernizaciju Ambasadora uloženoje oko 15 milijuna eura, a do ljeta je to zdanje trebalo dobiti pet hotelskih zvjezdica.Europa plešeNaziv je to nove predstave TRAFIK TEATRA, premijerno izvedene početkom siječnja ovegodine na pozornici Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku. Nakon iznimno uspjele predstaveHodač, koja je nastala kao hommage Janku Poliću Kamovu, TRAFIK je ovog puta inspiracijupronašao u nekim elementima romana Vječni malograđanin austrijskog književnika Ödönavon Horvátha, rođenog 1901. godine na Sušaku. Autorska ekipa u sastavu Magdalena Lupi,Iva Nerina Gattin i Žak Branko Valenta predstavu je temeljila na kombinaciji kazalištapokreta, mime i fizičkog teatra. Kao performeri nastupili su Selma Banich, Iva NerinaGattin i Žak Branko Valenta, vizualni identitet predstave osmislila je Lara Badurina, aglazbu je potpisao Ivan Šarar.La musica della vitaNakon promocije u nekoliko talijanskih gradova knjiga La musica della vita spisateljice inovinarke Silvije Kramar predstavljena je u Rijeci. Potresnu priču o sudbini talijanskihŽidova u vrijeme holokausta Kramar je jednim dijelom smjestila u Rijeku, rodni gradsvojeg oca.
Riječki olimpijciGrad na Kvarneru od ove zime ima i zimske olimpijce. Prva Riječanka koja je uspjelaizboriti nastup na Zimskim olimpijskim igrama, i to u Salt Lake Cityju, jest mladapetnaestogodišnja Ana Jelušić, nova hrvatska nada u alpskom skijanju. Dogodilo se tonakon što je Međunarodni olimpijski odbor uvažio molbu Hrvatskoga skijaškog saveza zaproduljenjem vremenskog roka za ostvarenje olimpijske norme, i tako priznao Anin rezultatpotreban za plasman na ZOI, ostvaren s desetak dana zakašnjenja. Od Ane se na Olimpijadinije očekivao veliki rezultat, jer u tim godinama i samo sudjelovanje na takvoj velikojmanifestaciji ogroman je uspjeh. Za četiri godine očekivanja će zasigurno biti velika.Ovogodišnji rezultat – 23. mjesto u slalomu i 37. mjesto u veleslalomu.Prvi Riječanin koji je nastupio na Zimskim olimpijskim igrama jest najbolji hrvatskibiatlonac Žarko Galjanić. Dvadesetrogodišnji član Trkačkog skijaškog kluba Rijeka Čavleispunjavanjem olimpijske norme postao je poznat široj javnosti, ne baš zainteresiranojza sportove poput biatlona. I od njega će se na slijedećoj olimpijadi očekivati boljirezultat od 83. mjesta osvojenog u Slat Lake Cityju.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.