SUŠAČKA REVIJA broj 40 pabirci vremena TEŠKE RIJEČI Alen Čemeljić Sankcije Opet su se teške riječi nadvile nad nama. Teške imenice koje zvuče prijeteći. Plaše i zastrašuju. Posebice što su za prosječnoga hrvatskog građanina stigle iznenada. Sankcije. Prijetnja sankcijama. Prijetnja međunarodnom izolacijom Hrvatske. Zar opet? Zar se nismo toga riješili? Zar nam opet prijeti tako teška riječ i sve ono što ona donosi? Još jedna u nizu teških imenica koja čovjeku na ovom dijelu Europe onemogućuje normalan građanski život bez velikih stresova. I već desetljećima i stoljećima tako. Još jedna od onih imenica koje odjekuju nakon što ih se izgovori. Još jedna od mnoštva s onim prijetećim sufiksom cija. Nacionalizacija, stabilizacija, privatizacija, tranzicija, milicija, sankcija, izolacija, cija, cija, cija, ija, ija, ja, ja, ja, aaaaaa...... Jeka dugo odjekuje kad se neku od njih krikne. Kad kriknete s visine. S vrha Učke, recimo. Ali zar kvariti taj pejsaž, taj pogled na Kvarner i na Istru takvim kricima i takvim riječima? Ivan Pavao II. u Rijeci ? Rijeka bi mogla biti odredištem devedeset i devetog putovanja pape Ivana Pavla II. Hoće li se to, međutim, doista dogoditi, znat će se pouzdano početkom iduće godine. Vatikanske jelke Trg sv. Petra u Rimu te Papin i drugi apartmani u Vatikanu ovog će Božića biti ukrašeni borovima iz Gorskoga kotara. Vlakom do Zagreba Do hrvatske metropole uskoro bi se opet moglo, češće nego prošlog desetljeća, putovati vlakom. Naime, iz Hrvatskih željeznica prošle su jeseni obećali kako će se modernijim vlakovima od Rijeke do Zagreba putovati samo dva sata. I to već sredinom 2004. godine. Rijeka u Zagreb Nakon riječke i budimpeštanske, i zagrebačka se publika u rujnu i listopadu mogla upoznati s višestoljetnom poviješću riječke luke. Izložba Riječka luka: povijest, izgradnja i promet mjesec je dana bila postavljena u Muzeju grada Zagreba. Riječka voda Najava riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na Zagrebačkom velesajmu kako bi Rijeka mogla dobiti svoju punionicu vode, zagolicala je maštu mnogih. Da se, međutim, ne radi samo o maštanjima, već o realnoj mogućnosti, pokazao je poziv investitorima da se uključe u taj projekt zajedno s Gradom Rijekom i Komunalnim društvom Vodovod. Naime, Grad i Vodovod kupili su proizvodnu halu od Tvornice papira u stečaju, koja bi trebala postati punionicom, i to u neposrednoj blizini izvora Marganovo. Isušivanje močvare Močvara bi uskoro, barem je tako najavljeno, morala nestati iz središta grada. Na mjestu nekadašnjeg igrališta ispred Filozofskog fakulteta i Osnovne škole Nikola Tesla, gdje se danas još uvijek nalazi močvara, veći idućeg ljeta mogla bi se pojaviti podzemna garaža. Time bi Rijeka dobila još 470 novih parkirnih mjesta, čime bi završila riječka sapunica Fenixve. Prošle su jeseni vlakovi iz Zagreba do riječkog željezničkog kolodvora dolazili prugom koja prolazi središtem grada. Uzrok - radovi na prilaznoj cesti novoj garaži Zagrad. (fotografija Dražen Šokčević) Uspijeh riječkih kardiologa Sredinom rujna u riječkom je KBC-u prvi put u Hrvatskoj izvedena operacija na kucajućem srcu. Nova metoda kirurškog liječenja u svijetu se primjenjuje tek dvije godine, a u riječkom KBC-u primijenili su je kardiokirurg doc. dr. Ognjen Šimić i anesteziolozi dr. Željko Župan, dr. Jadranko Sokolić, dr. Nenad Srdoč i dr. Đorđe Duhović. Zdravi gradovi Grad na Kvarneru je krajem rujna bio domaćinom trodnevnog sastanka Europske mreže zdravih gradova, čiji je cilj učiniti gradove zdravijim i boljim mjestima za život. Taj projekt, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija započela 1986. godine, obuhvaća pedesetak gradova od Irske do Kazahstana, a Hrvatsku u toj mreži zastupaju Rijeka i Zagreb. Most Hrvatskih branitelja Nakon što je projekt riječkog Mosta hrvatskih branitelja Udruženje hrvatskih arhitekata nagradilo godišnjom nagradom Viktor Kovačić za 2001. godinu, projektanti riječkog mosta nagrađeni su i prestižnom međunarodnom nagradom AR+D. Radi se o najznačajnijoj svjetskoj nagradi za mlade arhitekte, koju dodjeljuje jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih arhitektonskih časopisa – britanski The Arhitectural Rewiew zajedno s danskom tvrtkom D-line. Arhitektura historicizma Godinu dana nakon zatvaranja izložbe, riječka Moderna galerija – muzej moderne i suvremene umjetnosti publicirala je i katalog Arhitektura historicizma u Rijeci 1845.-1900., čime je zaključen trodjelni projekt istraživanja riječke graditeljske baštine od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Školsko zvono Dvije tisuće šesto pedeset i sedam prvašića u Primorsko-goranskoj županiji sjelo je početkom rujna po prvi put u životu u školske klupe. Početak nove faze života za sve njih, kao i za njihove roditelje. Pedeset i sedam osnovnih škola u Primorju i Gorskom kotaru otvorilo je ove jeseni opet svoja vrata, a, zanimljivo je, jedna od najstarijih riječkih osnovnih škola – OŠ Pećine – nije dočekala ni jednog učenika prvog razreda. U srednjoškolske klupe po prvi put je ove jeseni u Rijeci i Opatiji sjelo 3.652 učenika. Lenac u krizi Velika poslovna kriza koja je zahvatila jedino hrvatsko privatizirano brodogradilište Viktor Lenac potvrđena je i poraznim financijskim rezultatima. Škver u Martinšćici u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio je gubitak od pedeset i dva i pol milijuna kuna, što je znatno lošije od poslovnih ostvarenja proteklih godina. Razlozi krize su višestruki. Sanacija 3. maja Vlada RH pojavila se i kao spasilac ostalih hrvatskih brodogradilišta odlukom da se iz proračuna za sanaciju brodogradnje izdvoji najmanje 33 milijuna dolara, odnosno oko 260 milijuna kuna. Najveće plaće u Hrvatskoj Prema poreznim prijavama za prošlu godinu najveće plaće u Hrvatskoj isplaćene su u Senju i na otoku Krku. Najveća prošlogodišnja državna plaća – ona senjska – iznosila je dva milijuna i sedamsto osamdeset tisuća kuna dok je krčka bila sedamsto pedeset kuna niža. Porezna uprava nije iznijela informacije koje su to djelatnosti tako profitabilne, ali riječka javnost spekulira kako je najveća državna plaća zarađena u Rijeci u Riječkoj banci te je samo prijavljena u Ličko-senjskoj županiji. Najviša godišnja plaća u Rijeci prošle je godine iznosila 1,97 milijuna kuna, u Opatiji 1,83 milijuna, a u Crikvenici 1,63 milijuna kuna. Najveći godišnji dohodak od obrta i slobodnih zanimanja – milijun i četrdeset i sedam tisuća kuna – u Primorsko-goranskoj županiji prijavio je obrtnik iz Čabra, i to u djelatnosti sječe i obrade drva. Opatijske zvjezdice Opatija bi uskoro mogla imati čak pet hotela najviše kategorije. Naime, nakon modernizacije Briona i Continentala ova bi hotelska zdanja trebala dobiti pet zvjezdica, što bi se trebalo dogoditi u proljeće 2004. godine. S pet zvjezdica danas se mogu pohvaliti Millennium, najbolje ocijenjeni jadranski hotel ove godine, zatim Millenium II., već legendarni Ambasador, te još sedam hrvatskih hotela. Riječka banka Istraga sto milijuna dolara teške afere Riječka banka i dalje traje. Nakon šestomjesečnog boravka u pritvoru, tijekom kojeg protiv njega nije podignuta optužnica, bivši diler banke Eduard Nodilo, prvoosumnjičeni u aferi, iskoristio je zakonsku mogućnost da se u daljnjem postupku brani sa slobode. Međutim, nakon njegova izlaska iz pritvora u Istražni centar Županijskog suda u Rijeci privedena su trojica bivših visokopozicioniranih djelatnika Riječke banke – Borislav Perožić, bivši član Uprave, Milojko Tankosić, nekadašnji direktor Direkcije Deviznih sredstava u banci, i Ivan Štokić, bivši predsjednik Uprave Riječke banke. Privođenje Ivana Štokića sredinom rujna bila je višednevna medijska atrakcija, pogotovo nakon što je bivši prvi čovjek RB-a, nakon saznanja o privođenju, zbog puknuća čira na želucu, hitno prevezen u bolnicu. Nekoliko dana kasnije Ivan Štokić u pratnji svojih odvjetnika ipak se našao pred istražnom sutkinjom Sajonarom Čulinom i u potpunosti odbacio sve navode iz istražnog zahtjeva Državnog odvjetništva. Ivana Štokića i njegove kolege sumnjiči se kako su zlouporabili svoj položaj i ovlasti, te da su lažnim godišnjim izvještajima o poslovanju banke skrivali gubitke koje je počinio devizni diler Eduard Nodilo kako bi Štokić sačuvao povlašteni položaj i enormni bonus koji mu je, prema menadžerskom ugovoru, isplaćivan za uspješno poslovanje banke na čijem se čelu nalazio. Riječka filharmonija Nova kazališna sezona HNK Ivana pl. Zajca otvorena je simfonijskim koncertom. Riječka filharmonija nastupila je pod dirigentskim vodstvom svoje umjetničke ravnateljice Nade Matošević, za koju će glazbena kritičarka Novog lista zapisatikako se radi o odlučnoj i umjetnički beskompromisnoj dirigentici, glavnom adutu koncerti presudnom osobom za njegov uspjeh. O samom orkestru će iznijeti sud kako bi Riječka filharmonija uz ovakvo dobro umjetničko vodstvo, te uz snažniju gradsku i državnu podršku kakvu zaslužuje i očekuje, uskoro mogla postati konkurentsko simfonijsko tijelo i izvan državnih granica. Ipak, najveći teret na koncertu ponio je solist, 22-godišnji riječki violončelist koji danas, uz također riječkog pijanista Gorana Filipeca, pripada najtalentiranijim mladim hrvatskim glazbenicima, onoj malobrojnoj grupi stvarno darovitih instrumentalista koji se mogu afirmirati svagdje u svijetu. Osnovana Zaklada Sveučilišta Osnivanjem Zaklade Sveučilišta u Rijeci i potpisivanjem Sporazuma o znanstveno-razvojnoj suradnji Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i riječko sveučilište institucionalizirali su dugogodišnju suradnju. Temeljni kapital Zaklade za sada iznosi milijun i 150 tisuća kuna, međutim on bi se trebao značajno povećati uključivanjem gospodarskih subjekata u Zakladu. Obljetnica bakarskog Sklada U tri rujanska vikenda nizom izložbi, izdavanjem monografije i svečanim koncertom Hrvatsko pjevačko društvo Sklad iz Bakra obilježilo je 125. obljetnicu osnutka. Anton Cetin Početkom listopada Riječani su u novouređenoj Galeriji Državnog arhiva i galeriji Kortil mogli razgledati izložbu akademskog slikara Antona Cetina, hrvatskog umjetnika koji od 1968. godine živi u Kanadi. Dodiri svjetova Povezanost Hrvatske i Čilea, te daleke južnoameričke zemlje u kojoj živi 150 tisuća građana hrvatskog podrijetla (jedan posto ukupnog stanovništva) bio je motiv izložbe Dodir svjetova – Hrvatska – Čile koja se mogla razgledati u galeriji Kortil na Sušaku u prvoj polovici rujna. Izložbu su i u Rijeci, kao i u drugim hrvatskim gradovima, organizirali Hrvatska matica iseljenika i Veleposlanstvo Republike Čile, a veleposlanik te zemlje u Hrvatskoj Jorge Dopouy Grez pri otvorenju izložbe istaknuo je kako je Čile bio među prvim državama koji su priznali neovisnu Hrvatsku. Nasukani kit Ogromni sjevernoatlantski kit, dugačak oko 12 metara i težak između četiri i šest tona, nasukao se krajem rujna u uvali Prvić u krčkom akvatoriju. Zalutali morski sisavac nije se, nažalost, uspio izvući iz plitkog mora, te je uvala Prvić postala njegovim posljednjim odredištem. Kako je kit dospio u krčki akvatorij, je li pratio neki brod ili je možda išao za ribom, ostala je zagonetka. Kit je, po svemu sudeći, stigao u Jadran iz Ligurskog mora, Hrvatskoj najbližeg mora u kojem obitava sjeverni kit, odnosno Balaenoptera physalus, vrsta kojoj pripada uginuli sisavac. Inače, kitovi te vrste mogu sami isploviti iz uvale u koju zalutaju, ali ih prisutnost ljudi i brodova može zbuniti. Eko-bomba na Kvarneru Može li brod Unije izazvati ekološku katastrofu? Na tom se brodu, naime, nalazi 80 tona teškog goriva i više od 300 tona otpadnih voda, čije bi izlijevanje moglo zagaditi kvarnerski akvatorij. Brod se od 1996.godine nalazi u brodogradilištu Kraljevica, čija uprava po završetku remonta broda nije uspjela naplatiti uslugu brodogradilišta jer nije mogla doći u kontakt s vlasnikom. Opatijska deklaracija Sudionici Jadranske ljetne škole Skupštine europskih regija, koja se prošlog ljeta održavala u Opatiji u nazočnosti predstavnika dvadeset i jedne države i četrdeset i jedne europske regije, stavili su svoje potpise na Opatijsku deklaraciju o suradnji na Jadranskoj agendi 21. Radi se o dokumentu koji sve jadranske gradove, regije i države potiču na zaštitu Jadranskog mora i priobalja. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
TEŠKE RIJEČI
Alen Čemeljić
Sankcije Opet su se teške riječi nadvile nad nama. Teške imenice koje zvuče prijeteći. Plaše i zastrašuju. Posebice što su za prosječnoga hrvatskog građanina stigle iznenada. Sankcije. Prijetnja sankcijama. Prijetnja međunarodnom izolacijom Hrvatske. Zar opet? Zar se nismo toga riješili? Zar nam opet prijeti tako teška riječ i sve ono što ona donosi? Još jedna u nizu teških imenica koja čovjeku na ovom dijelu Europe onemogućuje normalan građanski život bez velikih stresova. I već desetljećima i stoljećima tako. Još jedna od onih imenica koje odjekuju nakon što ih se izgovori. Još jedna od mnoštva s onim prijetećim sufiksom cija. Nacionalizacija, stabilizacija, privatizacija, tranzicija, milicija, sankcija, izolacija, cija, cija, cija, ija, ija, ja, ja, ja, aaaaaa...... Jeka dugo odjekuje kad se neku od njih krikne. Kad kriknete s visine. S vrha Učke, recimo. Ali zar kvariti taj pejsaž, taj pogled na Kvarner i na Istru takvim kricima i takvim riječima? Ivan Pavao II. u Rijeci ? Rijeka bi mogla biti odredištem devedeset i devetog putovanja pape Ivana Pavla II. Hoće li se to, međutim, doista dogoditi, znat će se pouzdano početkom iduće godine. Vatikanske jelke Trg sv. Petra u Rimu te Papin i drugi apartmani u Vatikanu ovog će Božića biti ukrašeni borovima iz Gorskoga kotara. Vlakom do Zagreba Do hrvatske metropole uskoro bi se opet moglo, češće nego prošlog desetljeća, putovati vlakom. Naime, iz Hrvatskih željeznica prošle su jeseni obećali kako će se modernijim vlakovima od Rijeke do Zagreba putovati samo dva sata. I to već sredinom 2004. godine. Rijeka u Zagreb Nakon riječke i budimpeštanske, i zagrebačka se publika u rujnu i listopadu mogla upoznati s višestoljetnom poviješću riječke luke. Izložba Riječka luka: povijest, izgradnja i promet mjesec je dana bila postavljena u Muzeju grada Zagreba. Riječka voda Najava riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na Zagrebačkom velesajmu kako bi Rijeka mogla dobiti svoju punionicu vode, zagolicala je maštu mnogih. Da se, međutim, ne radi samo o maštanjima, već o realnoj mogućnosti, pokazao je poziv investitorima da se uključe u taj projekt zajedno s Gradom Rijekom i Komunalnim društvom Vodovod. Naime, Grad i Vodovod kupili su proizvodnu halu od Tvornice papira u stečaju, koja bi trebala postati punionicom, i to u neposrednoj blizini izvora Marganovo. Isušivanje močvare Močvara bi uskoro, barem je tako najavljeno, morala nestati iz središta grada. Na mjestu nekadašnjeg igrališta ispred Filozofskog fakulteta i Osnovne škole Nikola Tesla, gdje se danas još uvijek nalazi močvara, veći idućeg ljeta mogla bi se pojaviti podzemna garaža. Time bi Rijeka dobila još 470 novih parkirnih mjesta, čime bi završila riječka sapunica Fenixve. Prošle su jeseni vlakovi iz Zagreba do riječkog željezničkog kolodvora dolazili prugom koja prolazi središtem grada. Uzrok - radovi na prilaznoj cesti novoj garaži Zagrad. (fotografija Dražen Šokčević) Uspijeh riječkih kardiologa Sredinom rujna u riječkom je KBC-u prvi put u Hrvatskoj izvedena operacija na kucajućem srcu. Nova metoda kirurškog liječenja u svijetu se primjenjuje tek dvije godine, a u riječkom KBC-u primijenili su je kardiokirurg doc. dr. Ognjen Šimić i anesteziolozi dr. Željko Župan, dr. Jadranko Sokolić, dr. Nenad Srdoč i dr. Đorđe Duhović. Zdravi gradovi Grad na Kvarneru je krajem rujna bio domaćinom trodnevnog sastanka Europske mreže zdravih gradova, čiji je cilj učiniti gradove zdravijim i boljim mjestima za život. Taj projekt, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija započela 1986. godine, obuhvaća pedesetak gradova od Irske do Kazahstana, a Hrvatsku u toj mreži zastupaju Rijeka i Zagreb. Most Hrvatskih branitelja Nakon što je projekt riječkog Mosta hrvatskih branitelja Udruženje hrvatskih arhitekata nagradilo godišnjom nagradom Viktor Kovačić za 2001. godinu, projektanti riječkog mosta nagrađeni su i prestižnom međunarodnom nagradom AR+D. Radi se o najznačajnijoj svjetskoj nagradi za mlade arhitekte, koju dodjeljuje jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih arhitektonskih časopisa – britanski The Arhitectural Rewiew zajedno s danskom tvrtkom D-line. Arhitektura historicizma Godinu dana nakon zatvaranja izložbe, riječka Moderna galerija – muzej moderne i suvremene umjetnosti publicirala je i katalog Arhitektura historicizma u Rijeci 1845.-1900., čime je zaključen trodjelni projekt istraživanja riječke graditeljske baštine od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Školsko zvono Dvije tisuće šesto pedeset i sedam prvašića u Primorsko-goranskoj županiji sjelo je početkom rujna po prvi put u životu u školske klupe. Početak nove faze života za sve njih, kao i za njihove roditelje. Pedeset i sedam osnovnih škola u Primorju i Gorskom kotaru otvorilo je ove jeseni opet svoja vrata, a, zanimljivo je, jedna od najstarijih riječkih osnovnih škola – OŠ Pećine – nije dočekala ni jednog učenika prvog razreda. U srednjoškolske klupe po prvi put je ove jeseni u Rijeci i Opatiji sjelo 3.652 učenika. Lenac u krizi Velika poslovna kriza koja je zahvatila jedino hrvatsko privatizirano brodogradilište Viktor Lenac potvrđena je i poraznim financijskim rezultatima. Škver u Martinšćici u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio je gubitak od pedeset i dva i pol milijuna kuna, što je znatno lošije od poslovnih ostvarenja proteklih godina. Razlozi krize su višestruki. Sanacija 3. maja Vlada RH pojavila se i kao spasilac ostalih hrvatskih brodogradilišta odlukom da se iz proračuna za sanaciju brodogradnje izdvoji najmanje 33 milijuna dolara, odnosno oko 260 milijuna kuna. Najveće plaće u Hrvatskoj Prema poreznim prijavama za prošlu godinu najveće plaće u Hrvatskoj isplaćene su u Senju i na otoku Krku. Najveća prošlogodišnja državna plaća – ona senjska – iznosila je dva milijuna i sedamsto osamdeset tisuća kuna dok je krčka bila sedamsto pedeset kuna niža. Porezna uprava nije iznijela informacije koje su to djelatnosti tako profitabilne, ali riječka javnost spekulira kako je najveća državna plaća zarađena u Rijeci u Riječkoj banci te je samo prijavljena u Ličko-senjskoj županiji. Najviša godišnja plaća u Rijeci prošle je godine iznosila 1,97 milijuna kuna, u Opatiji 1,83 milijuna, a u Crikvenici 1,63 milijuna kuna. Najveći godišnji dohodak od obrta i slobodnih zanimanja – milijun i četrdeset i sedam tisuća kuna – u Primorsko-goranskoj županiji prijavio je obrtnik iz Čabra, i to u djelatnosti sječe i obrade drva. Opatijske zvjezdice Opatija bi uskoro mogla imati čak pet hotela najviše kategorije. Naime, nakon modernizacije Briona i Continentala ova bi hotelska zdanja trebala dobiti pet zvjezdica, što bi se trebalo dogoditi u proljeće 2004. godine. S pet zvjezdica danas se mogu pohvaliti Millennium, najbolje ocijenjeni jadranski hotel ove godine, zatim Millenium II., već legendarni Ambasador, te još sedam hrvatskih hotela. Riječka banka Istraga sto milijuna dolara teške afere Riječka banka i dalje traje. Nakon šestomjesečnog boravka u pritvoru, tijekom kojeg protiv njega nije podignuta optužnica, bivši diler banke Eduard Nodilo, prvoosumnjičeni u aferi, iskoristio je zakonsku mogućnost da se u daljnjem postupku brani sa slobode. Međutim, nakon njegova izlaska iz pritvora u Istražni centar Županijskog suda u Rijeci privedena su trojica bivših visokopozicioniranih djelatnika Riječke banke – Borislav Perožić, bivši član Uprave, Milojko Tankosić, nekadašnji direktor Direkcije Deviznih sredstava u banci, i Ivan Štokić, bivši predsjednik Uprave Riječke banke. Privođenje Ivana Štokića sredinom rujna bila je višednevna medijska atrakcija, pogotovo nakon što je bivši prvi čovjek RB-a, nakon saznanja o privođenju, zbog puknuća čira na želucu, hitno prevezen u bolnicu. Nekoliko dana kasnije Ivan Štokić u pratnji svojih odvjetnika ipak se našao pred istražnom sutkinjom Sajonarom Čulinom i u potpunosti odbacio sve navode iz istražnog zahtjeva Državnog odvjetništva. Ivana Štokića i njegove kolege sumnjiči se kako su zlouporabili svoj položaj i ovlasti, te da su lažnim godišnjim izvještajima o poslovanju banke skrivali gubitke koje je počinio devizni diler Eduard Nodilo kako bi Štokić sačuvao povlašteni položaj i enormni bonus koji mu je, prema menadžerskom ugovoru, isplaćivan za uspješno poslovanje banke na čijem se čelu nalazio. Riječka filharmonija Nova kazališna sezona HNK Ivana pl. Zajca otvorena je simfonijskim koncertom. Riječka filharmonija nastupila je pod dirigentskim vodstvom svoje umjetničke ravnateljice Nade Matošević, za koju će glazbena kritičarka Novog lista zapisatikako se radi o odlučnoj i umjetnički beskompromisnoj dirigentici, glavnom adutu koncerti presudnom osobom za njegov uspjeh. O samom orkestru će iznijeti sud kako bi Riječka filharmonija uz ovakvo dobro umjetničko vodstvo, te uz snažniju gradsku i državnu podršku kakvu zaslužuje i očekuje, uskoro mogla postati konkurentsko simfonijsko tijelo i izvan državnih granica. Ipak, najveći teret na koncertu ponio je solist, 22-godišnji riječki violončelist koji danas, uz također riječkog pijanista Gorana Filipeca, pripada najtalentiranijim mladim hrvatskim glazbenicima, onoj malobrojnoj grupi stvarno darovitih instrumentalista koji se mogu afirmirati svagdje u svijetu. Osnovana Zaklada Sveučilišta Osnivanjem Zaklade Sveučilišta u Rijeci i potpisivanjem Sporazuma o znanstveno-razvojnoj suradnji Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i riječko sveučilište institucionalizirali su dugogodišnju suradnju. Temeljni kapital Zaklade za sada iznosi milijun i 150 tisuća kuna, međutim on bi se trebao značajno povećati uključivanjem gospodarskih subjekata u Zakladu. Obljetnica bakarskog Sklada U tri rujanska vikenda nizom izložbi, izdavanjem monografije i svečanim koncertom Hrvatsko pjevačko društvo Sklad iz Bakra obilježilo je 125. obljetnicu osnutka. Anton Cetin Početkom listopada Riječani su u novouređenoj Galeriji Državnog arhiva i galeriji Kortil mogli razgledati izložbu akademskog slikara Antona Cetina, hrvatskog umjetnika koji od 1968. godine živi u Kanadi. Dodiri svjetova Povezanost Hrvatske i Čilea, te daleke južnoameričke zemlje u kojoj živi 150 tisuća građana hrvatskog podrijetla (jedan posto ukupnog stanovništva) bio je motiv izložbe Dodir svjetova – Hrvatska – Čile koja se mogla razgledati u galeriji Kortil na Sušaku u prvoj polovici rujna. Izložbu su i u Rijeci, kao i u drugim hrvatskim gradovima, organizirali Hrvatska matica iseljenika i Veleposlanstvo Republike Čile, a veleposlanik te zemlje u Hrvatskoj Jorge Dopouy Grez pri otvorenju izložbe istaknuo je kako je Čile bio među prvim državama koji su priznali neovisnu Hrvatsku. Nasukani kit Ogromni sjevernoatlantski kit, dugačak oko 12 metara i težak između četiri i šest tona, nasukao se krajem rujna u uvali Prvić u krčkom akvatoriju. Zalutali morski sisavac nije se, nažalost, uspio izvući iz plitkog mora, te je uvala Prvić postala njegovim posljednjim odredištem. Kako je kit dospio u krčki akvatorij, je li pratio neki brod ili je možda išao za ribom, ostala je zagonetka. Kit je, po svemu sudeći, stigao u Jadran iz Ligurskog mora, Hrvatskoj najbližeg mora u kojem obitava sjeverni kit, odnosno Balaenoptera physalus, vrsta kojoj pripada uginuli sisavac. Inače, kitovi te vrste mogu sami isploviti iz uvale u koju zalutaju, ali ih prisutnost ljudi i brodova može zbuniti. Eko-bomba na Kvarneru Može li brod Unije izazvati ekološku katastrofu? Na tom se brodu, naime, nalazi 80 tona teškog goriva i više od 300 tona otpadnih voda, čije bi izlijevanje moglo zagaditi kvarnerski akvatorij. Brod se od 1996.godine nalazi u brodogradilištu Kraljevica, čija uprava po završetku remonta broda nije uspjela naplatiti uslugu brodogradilišta jer nije mogla doći u kontakt s vlasnikom. Opatijska deklaracija Sudionici Jadranske ljetne škole Skupštine europskih regija, koja se prošlog ljeta održavala u Opatiji u nazočnosti predstavnika dvadeset i jedne države i četrdeset i jedne europske regije, stavili su svoje potpise na Opatijsku deklaraciju o suradnji na Jadranskoj agendi 21. Radi se o dokumentu koji sve jadranske gradove, regije i države potiču na zaštitu Jadranskog mora i priobalja. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
Sankcije
Opet su se teške riječi nadvile nad nama. Teške imenice koje zvuče prijeteći. Plaše i zastrašuju. Posebice što su za prosječnoga hrvatskog građanina stigle iznenada. Sankcije. Prijetnja sankcijama. Prijetnja međunarodnom izolacijom Hrvatske. Zar opet? Zar se nismo toga riješili? Zar nam opet prijeti tako teška riječ i sve ono što ona donosi? Još jedna u nizu teških imenica koja čovjeku na ovom dijelu Europe onemogućuje normalan građanski život bez velikih stresova. I već desetljećima i stoljećima tako. Još jedna od onih imenica koje odjekuju nakon što ih se izgovori. Još jedna od mnoštva s onim prijetećim sufiksom cija. Nacionalizacija, stabilizacija, privatizacija, tranzicija, milicija, sankcija, izolacija, cija, cija, cija, ija, ija, ja, ja, ja, aaaaaa...... Jeka dugo odjekuje kad se neku od njih krikne. Kad kriknete s visine. S vrha Učke, recimo. Ali zar kvariti taj pejsaž, taj pogled na Kvarner i na Istru takvim kricima i takvim riječima?
Ivan Pavao II. u Rijeci ?
Rijeka bi mogla biti odredištem devedeset i devetog putovanja pape Ivana Pavla II. Hoće li se to, međutim, doista dogoditi, znat će se pouzdano početkom iduće godine.
Vatikanske jelke
Trg sv. Petra u Rimu te Papin i drugi apartmani u Vatikanu ovog će Božića biti ukrašeni borovima iz Gorskoga kotara.
Vlakom do Zagreba
Do hrvatske metropole uskoro bi se opet moglo, češće nego prošlog desetljeća, putovati vlakom. Naime, iz Hrvatskih željeznica prošle su jeseni obećali kako će se modernijim vlakovima od Rijeke do Zagreba putovati samo dva sata. I to već sredinom 2004. godine.
Rijeka u Zagreb
Nakon riječke i budimpeštanske, i zagrebačka se publika u rujnu i listopadu mogla upoznati s višestoljetnom poviješću riječke luke. Izložba Riječka luka: povijest, izgradnja i promet mjesec je dana bila postavljena u Muzeju grada Zagreba.
Riječka voda
Najava riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela na Zagrebačkom velesajmu kako bi Rijeka mogla dobiti svoju punionicu vode, zagolicala je maštu mnogih. Da se, međutim, ne radi samo o maštanjima, već o realnoj mogućnosti, pokazao je poziv investitorima da se uključe u taj projekt zajedno s Gradom Rijekom i Komunalnim društvom Vodovod. Naime, Grad i Vodovod kupili su proizvodnu halu od Tvornice papira u stečaju, koja bi trebala postati punionicom, i to u neposrednoj blizini izvora Marganovo.
Isušivanje močvare
Močvara bi uskoro, barem je tako najavljeno, morala nestati iz središta grada. Na mjestu nekadašnjeg igrališta ispred Filozofskog fakulteta i Osnovne škole Nikola Tesla, gdje se danas još uvijek nalazi močvara, veći idućeg ljeta mogla bi se pojaviti podzemna garaža. Time bi Rijeka dobila još 470 novih parkirnih mjesta, čime bi završila riječka sapunica Fenixve.
Prošle su jeseni vlakovi iz Zagreba do riječkog željezničkog kolodvora dolazili prugom koja prolazi središtem grada. Uzrok - radovi na prilaznoj cesti novoj garaži Zagrad. (fotografija Dražen Šokčević)
Uspijeh riječkih kardiologa
Sredinom rujna u riječkom je KBC-u prvi put u Hrvatskoj izvedena operacija na kucajućem srcu. Nova metoda kirurškog liječenja u svijetu se primjenjuje tek dvije godine, a u riječkom KBC-u primijenili su je kardiokirurg doc. dr. Ognjen Šimić i anesteziolozi dr. Željko Župan, dr. Jadranko Sokolić, dr. Nenad Srdoč i dr. Đorđe Duhović.
Zdravi gradovi
Grad na Kvarneru je krajem rujna bio domaćinom trodnevnog sastanka Europske mreže zdravih gradova, čiji je cilj učiniti gradove zdravijim i boljim mjestima za život. Taj projekt, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija započela 1986. godine, obuhvaća pedesetak gradova od Irske do Kazahstana, a Hrvatsku u toj mreži zastupaju Rijeka i Zagreb.
Most Hrvatskih branitelja
Nakon što je projekt riječkog Mosta hrvatskih branitelja Udruženje hrvatskih arhitekata nagradilo godišnjom nagradom Viktor Kovačić za 2001. godinu, projektanti riječkog mosta nagrađeni su i prestižnom međunarodnom nagradom AR+D. Radi se o najznačajnijoj svjetskoj nagradi za mlade arhitekte, koju dodjeljuje jedan od najstarijih i najuglednijih svjetskih arhitektonskih časopisa – britanski The Arhitectural Rewiew zajedno s danskom tvrtkom D-line.
Arhitektura historicizma
Godinu dana nakon zatvaranja izložbe, riječka Moderna galerija – muzej moderne i suvremene umjetnosti publicirala je i katalog Arhitektura historicizma u Rijeci 1845.-1900., čime je zaključen trodjelni projekt istraživanja riječke graditeljske baštine od sredine 19. do sredine 20. stoljeća.
Školsko zvono
Dvije tisuće šesto pedeset i sedam prvašića u Primorsko-goranskoj županiji sjelo je početkom rujna po prvi put u životu u školske klupe. Početak nove faze života za sve njih, kao i za njihove roditelje. Pedeset i sedam osnovnih škola u Primorju i Gorskom kotaru otvorilo je ove jeseni opet svoja vrata, a, zanimljivo je, jedna od najstarijih riječkih osnovnih škola – OŠ Pećine – nije dočekala ni jednog učenika prvog razreda. U srednjoškolske klupe po prvi put je ove jeseni u Rijeci i Opatiji sjelo 3.652 učenika.
Lenac u krizi
Velika poslovna kriza koja je zahvatila jedino hrvatsko privatizirano brodogradilište Viktor Lenac potvrđena je i poraznim financijskim rezultatima. Škver u Martinšćici u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio je gubitak od pedeset i dva i pol milijuna kuna, što je znatno lošije od poslovnih ostvarenja proteklih godina. Razlozi krize su višestruki.
Sanacija 3. maja
Vlada RH pojavila se i kao spasilac ostalih hrvatskih brodogradilišta odlukom da se iz proračuna za sanaciju brodogradnje izdvoji najmanje 33 milijuna dolara, odnosno oko 260 milijuna kuna.
Najveće plaće u Hrvatskoj
Prema poreznim prijavama za prošlu godinu najveće plaće u Hrvatskoj isplaćene su u Senju i na otoku Krku. Najveća prošlogodišnja državna plaća – ona senjska – iznosila je dva milijuna i sedamsto osamdeset tisuća kuna dok je krčka bila sedamsto pedeset kuna niža. Porezna uprava nije iznijela informacije koje su to djelatnosti tako profitabilne, ali riječka javnost spekulira kako je najveća državna plaća zarađena u Rijeci u Riječkoj banci te je samo prijavljena u Ličko-senjskoj županiji. Najviša godišnja plaća u Rijeci prošle je godine iznosila 1,97 milijuna kuna, u Opatiji 1,83 milijuna, a u Crikvenici 1,63 milijuna kuna. Najveći godišnji dohodak od obrta i slobodnih zanimanja – milijun i četrdeset i sedam tisuća kuna – u Primorsko-goranskoj županiji prijavio je obrtnik iz Čabra, i to u djelatnosti sječe i obrade drva.
Opatijske zvjezdice
Opatija bi uskoro mogla imati čak pet hotela najviše kategorije. Naime, nakon modernizacije Briona i Continentala ova bi hotelska zdanja trebala dobiti pet zvjezdica, što bi se trebalo dogoditi u proljeće 2004. godine. S pet zvjezdica danas se mogu pohvaliti Millennium, najbolje ocijenjeni jadranski hotel ove godine, zatim Millenium II., već legendarni Ambasador, te još sedam hrvatskih hotela.
Riječka banka
Istraga sto milijuna dolara teške afere Riječka banka i dalje traje. Nakon šestomjesečnog boravka u pritvoru, tijekom kojeg protiv njega nije podignuta optužnica, bivši diler banke Eduard Nodilo, prvoosumnjičeni u aferi, iskoristio je zakonsku mogućnost da se u daljnjem postupku brani sa slobode. Međutim, nakon njegova izlaska iz pritvora u Istražni centar Županijskog suda u Rijeci privedena su trojica bivših visokopozicioniranih djelatnika Riječke banke – Borislav Perožić, bivši član Uprave, Milojko Tankosić, nekadašnji direktor Direkcije Deviznih sredstava u banci, i Ivan Štokić, bivši predsjednik Uprave Riječke banke. Privođenje Ivana Štokića sredinom rujna bila je višednevna medijska atrakcija, pogotovo nakon što je bivši prvi čovjek RB-a, nakon saznanja o privođenju, zbog puknuća čira na želucu, hitno prevezen u bolnicu. Nekoliko dana kasnije Ivan Štokić u pratnji svojih odvjetnika ipak se našao pred istražnom sutkinjom Sajonarom Čulinom i u potpunosti odbacio sve navode iz istražnog zahtjeva Državnog odvjetništva. Ivana Štokića i njegove kolege sumnjiči se kako su zlouporabili svoj položaj i ovlasti, te da su lažnim godišnjim izvještajima o poslovanju banke skrivali gubitke koje je počinio devizni diler Eduard Nodilo kako bi Štokić sačuvao povlašteni položaj i enormni bonus koji mu je, prema menadžerskom ugovoru, isplaćivan za uspješno poslovanje banke na čijem se čelu nalazio.
Riječka filharmonija
Nova kazališna sezona HNK Ivana pl. Zajca otvorena je simfonijskim koncertom. Riječka filharmonija nastupila je pod dirigentskim vodstvom svoje umjetničke ravnateljice Nade Matošević, za koju će glazbena kritičarka Novog lista zapisatikako se radi o odlučnoj i umjetnički beskompromisnoj dirigentici, glavnom adutu koncerti presudnom osobom za njegov uspjeh. O samom orkestru će iznijeti sud kako bi Riječka filharmonija uz ovakvo dobro umjetničko vodstvo, te uz snažniju gradsku i državnu podršku kakvu zaslužuje i očekuje, uskoro mogla postati konkurentsko simfonijsko tijelo i izvan državnih granica. Ipak, najveći teret na koncertu ponio je solist, 22-godišnji riječki violončelist koji danas, uz također riječkog pijanista Gorana Filipeca, pripada najtalentiranijim mladim hrvatskim glazbenicima, onoj malobrojnoj grupi stvarno darovitih instrumentalista koji se mogu afirmirati svagdje u svijetu.
Osnovana Zaklada Sveučilišta
Osnivanjem Zaklade Sveučilišta u Rijeci i potpisivanjem Sporazuma o znanstveno-razvojnoj suradnji Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i riječko sveučilište institucionalizirali su dugogodišnju suradnju. Temeljni kapital Zaklade za sada iznosi milijun i 150 tisuća kuna, međutim on bi se trebao značajno povećati uključivanjem gospodarskih subjekata u Zakladu.
Obljetnica bakarskog Sklada
U tri rujanska vikenda nizom izložbi, izdavanjem monografije i svečanim koncertom Hrvatsko pjevačko društvo Sklad iz Bakra obilježilo je 125. obljetnicu osnutka.
Anton Cetin
Početkom listopada Riječani su u novouređenoj Galeriji Državnog arhiva i galeriji Kortil mogli razgledati izložbu akademskog slikara Antona Cetina, hrvatskog umjetnika koji od 1968. godine živi u Kanadi.
Dodiri svjetova
Povezanost Hrvatske i Čilea, te daleke južnoameričke zemlje u kojoj živi 150 tisuća građana hrvatskog podrijetla (jedan posto ukupnog stanovništva) bio je motiv izložbe Dodir svjetova – Hrvatska – Čile koja se mogla razgledati u galeriji Kortil na Sušaku u prvoj polovici rujna. Izložbu su i u Rijeci, kao i u drugim hrvatskim gradovima, organizirali Hrvatska matica iseljenika i Veleposlanstvo Republike Čile, a veleposlanik te zemlje u Hrvatskoj Jorge Dopouy Grez pri otvorenju izložbe istaknuo je kako je Čile bio među prvim državama koji su priznali neovisnu Hrvatsku.
Nasukani kit
Ogromni sjevernoatlantski kit, dugačak oko 12 metara i težak između četiri i šest tona, nasukao se krajem rujna u uvali Prvić u krčkom akvatoriju. Zalutali morski sisavac nije se, nažalost, uspio izvući iz plitkog mora, te je uvala Prvić postala njegovim posljednjim odredištem. Kako je kit dospio u krčki akvatorij, je li pratio neki brod ili je možda išao za ribom, ostala je zagonetka. Kit je, po svemu sudeći, stigao u Jadran iz Ligurskog mora, Hrvatskoj najbližeg mora u kojem obitava sjeverni kit, odnosno Balaenoptera physalus, vrsta kojoj pripada uginuli sisavac. Inače, kitovi te vrste mogu sami isploviti iz uvale u koju zalutaju, ali ih prisutnost ljudi i brodova može zbuniti.
Eko-bomba na Kvarneru
Može li brod Unije izazvati ekološku katastrofu? Na tom se brodu, naime, nalazi 80 tona teškog goriva i više od 300 tona otpadnih voda, čije bi izlijevanje moglo zagaditi kvarnerski akvatorij. Brod se od 1996.godine nalazi u brodogradilištu Kraljevica, čija uprava po završetku remonta broda nije uspjela naplatiti uslugu brodogradilišta jer nije mogla doći u kontakt s vlasnikom.
Opatijska deklaracija
Sudionici Jadranske ljetne škole Skupštine europskih regija, koja se prošlog ljeta održavala u Opatiji u nazočnosti predstavnika dvadeset i jedne države i četrdeset i jedne europske regije, stavili su svoje potpise na Opatijsku deklaraciju o suradnji na Jadranskoj agendi 21. Radi se o dokumentu koji sve jadranske gradove, regije i države potiču na zaštitu Jadranskog mora i priobalja.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.