SUŠAČKA REVIJA broj 41 pabirci vremena ZONA KONTRADIKCIJA Alen Čemeljić Ima naroda koje možemo vrlo lako okarakterizirati jednom jedinom riječju. Nećete pogriješiti ako Talijane nazovete temperamentnima, Nijemce vrijednima, Francuze šarmantnima.... Naravno, na taj način opisujemo većinu pripadnika nekog naroda. Iznimke uvijek postoje. Niti su svi Skandinavci hladni i plavi, niti su svi Španjolci crni i temperamentni. Međutim, kada se nađete u situaciji da s jednom ili s tek nekoliko riječi opišete Hrvate, najvjerojatnije ćete se naći u dvojbi. Kakvi su ljudi Hrvati odnosno, budimo precizniji, građani Hrvatske? Vrijedni ili lijeni, visoki ili niski, zgodni ili manje lijepi, obzirni ili ne, glasni ili pristojni, imućni ili siromašni, Mediteranci ili srednjoeuropejci, obrazovani ili neobrazovani, stanovnici Balkana ili prostora koji taj pojam ne obuhvaća? Na ta pitanja nemamo odgovor ni mi, sami građani Hrvatske. Krajem prošle i početkom ove godine našao sam se u situaciji da strancima koji su se na prijelazu dviju godina našli na Kvarneru, objašnjavam gužve i dugačke redove na šalterima u bankama, na šalterima u policijskim upravama i na graničnim prijelazima. Objašnjenja za gužve na blagajnama velikih trgovačkih centara nisu im, naravno, bila potrebna. Saslušali su moja objašnjenja, tu i tamo uslijedilo je poneko potpitanje, međutim, čini mi se, kako samo zbog njihove pristojnosti tih dodatnih pitanja nije bilo još. Ne vjerujem, naime, da su unatoč mojoj dobroj volji razumjeli što se to kod nas u Hrvatskoj događalo. Kao što ni mi sami često, prečesto, gotovo svakodnevno, ne razumijemo svoje susjede, sugrađane i sudržavljane. Razumijete li Vi, recimo, zašto su naši Primorci, Istrijani i svi ostali građani Lijepe naše navalili na kredite u visini od nekoliko desetaka tisuća kuna koje im je krajem prošle godine ponudila jedna strana financijska ustanova čijom plastificiranom karticom plaćamo svoje račune? Niti su kamate bile povoljne, niti su kreditni iznosi bili veliki. Doduše, jamci vam nisu bili potrebni i na šalteru banke, sve ste papire mogli srediti za desetak minuta, nakon čega ste s dobivenim, odnosno posuđenim kunama mogli što god hoćete. Ali ipak... Ni bankovna službenica nije mi znala objasniti tu navalu. Zar je svima tako naglo zatrebalo tih dvadeset odnosno četrdeset tisuća kuna? Zašto? Možda za skijanje, za skijaški tjedan na nekom od talijanskih i austrijskih skijališta gdje se prvog tjedna ove godine uputilo 200 tisuća građana Hrvatske, stvorivši na Rupi, Pasjaku i ostalim graničnim prijelazima kilometarske kolone? U tim kolonama su se sigurno mogla vidjeti i neka lica iz redova u bankama, ali povezivati te dvije pojave bilo bi ipak prenategnuto. Ivan Pavao II. Otac, potvrđeno je iz Vatikana, dolazi u Rijeku. I to u višednevni posjed, te će upravo s Kvarnera odlaziti prema Osijeku, Đakovu, Dubrovniku i Zadru – gradovima koje želi obići u svojem trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Rijeka će biti domaćin Ivanu Pavlu II. od 5. do 8. lipnja, te će na Delti predvoditi misu za, očekuje se, 100 tisuća Riječana i hodočasnika. Još uvijek nije poznato gdje će biti smješteni Sveti Otac i brojno vatikansko izaslanstvo koje će stići u Rijeku koja će tih dana biti središtem ovog dijela svijeta. Papa će najvjerojatnije biti ugošćen u nekom od crkvenih objekata – Riječkoj nadbiskupiji, franjevačkom samostanu na Trsatu ili Bogoslovnom sjemeništu na Belvederu, dok će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boraviti, po svemu sudeći, u predsjedničkom apartmanu Grand Hotela Bonavia. Inače, Svetom Ocu Ivanu Pavlu II., kojem Hrvatska ne zaboravlja što je učinio za njezino međunarodno priznanje, poziv za posjed Rijeci još 1991. godine uputila je Riječko-senjska nadbiskupija povodom 700. obljetnice Marijina svetišta na Trsatu. Trideset odabranih Kada su hrvatski mediji polovicom siječnja objavili kako će se hrvatski premijer Ivica Račan sastati s tridesetoricom direktora tvrtki koje su bitne za hrvatski razvoj, riječka javnost i nije baš bila previše iznenađena podatkom kako među odabranima nema niti jednog riječkog poduzeća. Vremena u kojima je Rijeka kao grad bio označavan kao snažno gospodarsko središte puno većeg prostora nego što je Hrvatska, pripadaju prošlosti. Mogu se postavljati pitanja zašto među odabranima nema, recimo, riječkih brodogradilišta, međutim,3. maj, iako je 24. poduzeće po prihodu u Hrvatskoj (ukupni prihod lani 2,275 milijardi kuna), ipak posluje s gubitkom (600 milijuna kuna u 2002. godini). Viktor Lenac, iako 45. tvrtka po prihodu, posluje s velikim teškoćama. Jadrolinija se nalazi na tek 179. mjestu po dobiti. Nema višeCroatia Linea, ni Riječke banke kao samostalne banke, ni Tvornice papira, kao ni brojnih drugih nekada uspješnih riječkih poduzeća. Rijeka više nije snažno gospodarsko središte. U gradu na Rječini posljednjih godina mnogo je nekadašnjih tvrtki propalo, a otvorene su poslovnice stranih banaka i predstavništva tvrtki sa sjedištem u Zagrebu. Stoga je Hrvatska udruga poslodavaca procijenila kako među trideset odabranih hrvatskih tvrtki, čiji su direktori s hrvatskim premijerom dogovarali daljnju ekspanziju na regionalnim tržištima, nema mjesta ni za jednu čije je sjedište na Kvarneru. Nedeljko Fabrio Veliki hrvatski književnik ušao je u uži izbor za Nobelovu nagradu koja se dodjeljuje u listopadu! Odjeknulo je poput bombe! Vijest se našla na naslovnicama svih hrvatskih novina, a književnik, koji je za ulazak u uži izbor odavno znao, to je, onako usput, spomenuo u intervjuu za Vijenac. Tko je kandidirao našeg književnika za Nobela nije poznato. Poznato je tek da kandidatura, prema Fabrijevim riječima, nije upućena iz Hrvatske. Bitnije je, međutim, da je na taj način veliki Nedjeljko Fabrio ušao među krug imena koja će se uzimati u obzir ne samo ove godine već i u budućnosti. Bližoj i daljoj. Mirella Toić Velikim svečanim koncertom pod ravnanjem Zorana Juranića i u režiji Ivice Krajača, a pod pokroviteljstvom riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, početkom godine operna prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Mirella Toić obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada. Izborom djela što ih je umjetnica pripremila za svoju srebrnu obljetnicu zaokružen je njezin životni i umjetnički portret u rasponu od Verdijeve Violette do Bellinijeve Norme. Riječka je publika burno pozdravila slavljenicu koja je i tim koncertom, za koji je odabrala tri vrlo različita lika – Violettu u Traviati, Leonoru u operi Moć sudbinei Ameliju u Krabuljnom plesu, potvrdila kako je jedan od najbolji interpreta verdijanskih rola. Mirella Toić - operna prvakinja HNK I. pl.Zajca obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada Mani Gotovac Nova intendantica HNK Ivala pl. Zajca je Mani Gotovac, žena koja je isti posao, i to vrlo uspješno, obavljala u nekoliko hrvatskih kazališnih kuća, pa to isto od nje priželjkujemo i u Rijeci. Priželjkujemo da, kao što je i najavila, nastavi s riječkim kazalištem onim putem kojim je Zajc krenuo sVježbanjem života i Taufferovim Kraljevom, želimo joj da uspije u svojim namjerama da u riječku kazališnu kuću privuče mladu kazališnu publiku i da se s preprekama obračuna na isto tako djelotvoran i efektan način kao što je odgovorila onim gradskim vijećnicima koji su bili protiv njenog imenovanja ističući kako je u svojem programu zanemarila Talijansku dramu. Mani Gotovac im je na čistom talijanskom jeziku odgovorila kako bi se time uplitala u rad direktora i umjetničkog voditelja Talijanske drame za koju je, inače, u svojem kazališnom vijeku napravila mnogo. Držimo fige Mani Gotovac, jer s njom kazalište zasigurno neće biti dosadno. Fenixve Afera Fenixve dospjela je najzad na sud. Nakon toliko godina, u kojima se u samom središtu Rijeke na nekadašnjem dječjem igralištu ispred OŠ Nikola Tesla i Filozofskog fakulteta stvarala močvara, riječka je javnost objašnjenje slučaja dobila na stranicama novinskih crnih kronika. Osumnjičeni za aferu za sada su samo to – osumnjičenici, a istražni postupak i eventualno suđenje pokazat će kolika je njihova krivnja i kako će biti kažnjeni. Kako je nastala afera Fenixve? Jedan od osumnjičenika doznao je za namjere Grada Rijeke da se na nekadašnjem igralištu izgradi impozantni poslovno-garažni objekt te je doveo u Rijeku navodne talijanske investitore. Osnovano je mješovito hrvatsko-talijansko poduzeće Fenixve, sklopljeni su ugovori s Gradom, nabavljen je i kredit od Hrvatske poštanske banke, iskopana je ta toliko već spominjana rupa, a onda se odjednom odustalo od daljnje gradnje zbog navodnih problema s podzemnim vodama. Novac dobiven za garažu prebačen je u unosniji posao – casino u Opatiji. Od novca za gradnju garaže izgrađen je Casino Rosalija, a vraćen je i ulog Talijanima. Riječani su dobili močvaru punu komaraca, a novac za gradnju garaže završio je u privatnim džepovima. Autocesta Rupa - Rijeka Zar je moguće? Do kraja iduće godine u Sloveniju ćemo moći autocestom! Započela je gradnja autoceste Rupa – Rijeka, i to najprije na dionici Jušići – Jurdani! Kada se izgradi tih 3 i pol kilometra autoceste, uslijedit će gradnja dionica Jurdani – Permani (4,5 km), Permani – čvor Rupa (4,8 km), te čvor Rupa – granica Slovenije (1,5 km). Godinama, desetljećima, pričalo se o potrebi gradnje autoceste prema Trstu i prema Zagrebu i, evo, autocesta do Zagreba samo što nije u cijelosti gotova, a ne bi trebalo dugo potrajati ni gradnja ceste Rijeka – Rupa. Postupno dobivamo ceste kakve nam trebaju i kakve su nam još odavno trebale, a s izgradnjom autoceste Rijeka – Rupa, Hrvatska je učinila ono što je u njenoj moći da se iz Rijeke do Trsta, te druge velike luke nekadašnje Austro-Ugarske, stigne autocestom. Ostalo će učiniti kopneni – Slovenija i prekomorski susjedi – Italija. To bi im u svakom slučaju trebalo biti u interesu, jer autocesta Rijeka – Rupa početak je jadransko-jonskog autocestovnog pravca koji bi zapadnu Europu povezao s njenim krajnjim jugom. Dvadeseti kvarneval Dvadeseto izdanje riječkog karnevala ponudilo je ljubiteljima maškara od 18. siječnja do 4. ožujka brojna događanja – izbor kraljice Riječkog karnevala, maskenbal u Filodrammatici, smotru zvončara i feštara, Dane smijeha u HKD-u na Sušaku, prestavljanje monografije o 20 godina Riječkog karnevala, koncerte u Karnevalskom parku na Delti, malonogometni karnevalski turnir u Dvorani mladosti, maškarani auto rally Pariz – Bakar, Kazališni vrtuljak u Zajcu, Dječju karnevalsku povorku, kostimirani koncert učenika glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, karnevalski koncert Gradske glazbe Trsat, Karnevalski bal u Guvernerovoj palači, maskirani koncert učenika OGŠ Aleksandra Jug Matić u Circolu, veliku 20. međunarodnu karnevalsku povorku u središtu grada... Ukupni troškovi karnevala iznose, objavljeno je na sjednici Poglavarstva Grada Rijeke, 2,2 milijuna kuna, od čega se veći dio (1,2 milijuna kuna) pokriva komercijalnim prihodom, dok ostatak u najvećem dijelu (800 tisuća kuna) osigurava riječka Turistička zajednica. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
ZONA KONTRADIKCIJA
Alen Čemeljić
Ima naroda koje možemo vrlo lako okarakterizirati jednom jedinom riječju. Nećete pogriješiti ako Talijane nazovete temperamentnima, Nijemce vrijednima, Francuze šarmantnima.... Naravno, na taj način opisujemo većinu pripadnika nekog naroda. Iznimke uvijek postoje. Niti su svi Skandinavci hladni i plavi, niti su svi Španjolci crni i temperamentni. Međutim, kada se nađete u situaciji da s jednom ili s tek nekoliko riječi opišete Hrvate, najvjerojatnije ćete se naći u dvojbi. Kakvi su ljudi Hrvati odnosno, budimo precizniji, građani Hrvatske? Vrijedni ili lijeni, visoki ili niski, zgodni ili manje lijepi, obzirni ili ne, glasni ili pristojni, imućni ili siromašni, Mediteranci ili srednjoeuropejci, obrazovani ili neobrazovani, stanovnici Balkana ili prostora koji taj pojam ne obuhvaća? Na ta pitanja nemamo odgovor ni mi, sami građani Hrvatske. Krajem prošle i početkom ove godine našao sam se u situaciji da strancima koji su se na prijelazu dviju godina našli na Kvarneru, objašnjavam gužve i dugačke redove na šalterima u bankama, na šalterima u policijskim upravama i na graničnim prijelazima. Objašnjenja za gužve na blagajnama velikih trgovačkih centara nisu im, naravno, bila potrebna. Saslušali su moja objašnjenja, tu i tamo uslijedilo je poneko potpitanje, međutim, čini mi se, kako samo zbog njihove pristojnosti tih dodatnih pitanja nije bilo još. Ne vjerujem, naime, da su unatoč mojoj dobroj volji razumjeli što se to kod nas u Hrvatskoj događalo. Kao što ni mi sami često, prečesto, gotovo svakodnevno, ne razumijemo svoje susjede, sugrađane i sudržavljane. Razumijete li Vi, recimo, zašto su naši Primorci, Istrijani i svi ostali građani Lijepe naše navalili na kredite u visini od nekoliko desetaka tisuća kuna koje im je krajem prošle godine ponudila jedna strana financijska ustanova čijom plastificiranom karticom plaćamo svoje račune? Niti su kamate bile povoljne, niti su kreditni iznosi bili veliki. Doduše, jamci vam nisu bili potrebni i na šalteru banke, sve ste papire mogli srediti za desetak minuta, nakon čega ste s dobivenim, odnosno posuđenim kunama mogli što god hoćete. Ali ipak... Ni bankovna službenica nije mi znala objasniti tu navalu. Zar je svima tako naglo zatrebalo tih dvadeset odnosno četrdeset tisuća kuna? Zašto? Možda za skijanje, za skijaški tjedan na nekom od talijanskih i austrijskih skijališta gdje se prvog tjedna ove godine uputilo 200 tisuća građana Hrvatske, stvorivši na Rupi, Pasjaku i ostalim graničnim prijelazima kilometarske kolone? U tim kolonama su se sigurno mogla vidjeti i neka lica iz redova u bankama, ali povezivati te dvije pojave bilo bi ipak prenategnuto. Ivan Pavao II. Otac, potvrđeno je iz Vatikana, dolazi u Rijeku. I to u višednevni posjed, te će upravo s Kvarnera odlaziti prema Osijeku, Đakovu, Dubrovniku i Zadru – gradovima koje želi obići u svojem trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Rijeka će biti domaćin Ivanu Pavlu II. od 5. do 8. lipnja, te će na Delti predvoditi misu za, očekuje se, 100 tisuća Riječana i hodočasnika. Još uvijek nije poznato gdje će biti smješteni Sveti Otac i brojno vatikansko izaslanstvo koje će stići u Rijeku koja će tih dana biti središtem ovog dijela svijeta. Papa će najvjerojatnije biti ugošćen u nekom od crkvenih objekata – Riječkoj nadbiskupiji, franjevačkom samostanu na Trsatu ili Bogoslovnom sjemeništu na Belvederu, dok će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boraviti, po svemu sudeći, u predsjedničkom apartmanu Grand Hotela Bonavia. Inače, Svetom Ocu Ivanu Pavlu II., kojem Hrvatska ne zaboravlja što je učinio za njezino međunarodno priznanje, poziv za posjed Rijeci još 1991. godine uputila je Riječko-senjska nadbiskupija povodom 700. obljetnice Marijina svetišta na Trsatu. Trideset odabranih Kada su hrvatski mediji polovicom siječnja objavili kako će se hrvatski premijer Ivica Račan sastati s tridesetoricom direktora tvrtki koje su bitne za hrvatski razvoj, riječka javnost i nije baš bila previše iznenađena podatkom kako među odabranima nema niti jednog riječkog poduzeća. Vremena u kojima je Rijeka kao grad bio označavan kao snažno gospodarsko središte puno većeg prostora nego što je Hrvatska, pripadaju prošlosti. Mogu se postavljati pitanja zašto među odabranima nema, recimo, riječkih brodogradilišta, međutim,3. maj, iako je 24. poduzeće po prihodu u Hrvatskoj (ukupni prihod lani 2,275 milijardi kuna), ipak posluje s gubitkom (600 milijuna kuna u 2002. godini). Viktor Lenac, iako 45. tvrtka po prihodu, posluje s velikim teškoćama. Jadrolinija se nalazi na tek 179. mjestu po dobiti. Nema višeCroatia Linea, ni Riječke banke kao samostalne banke, ni Tvornice papira, kao ni brojnih drugih nekada uspješnih riječkih poduzeća. Rijeka više nije snažno gospodarsko središte. U gradu na Rječini posljednjih godina mnogo je nekadašnjih tvrtki propalo, a otvorene su poslovnice stranih banaka i predstavništva tvrtki sa sjedištem u Zagrebu. Stoga je Hrvatska udruga poslodavaca procijenila kako među trideset odabranih hrvatskih tvrtki, čiji su direktori s hrvatskim premijerom dogovarali daljnju ekspanziju na regionalnim tržištima, nema mjesta ni za jednu čije je sjedište na Kvarneru. Nedeljko Fabrio Veliki hrvatski književnik ušao je u uži izbor za Nobelovu nagradu koja se dodjeljuje u listopadu! Odjeknulo je poput bombe! Vijest se našla na naslovnicama svih hrvatskih novina, a književnik, koji je za ulazak u uži izbor odavno znao, to je, onako usput, spomenuo u intervjuu za Vijenac. Tko je kandidirao našeg književnika za Nobela nije poznato. Poznato je tek da kandidatura, prema Fabrijevim riječima, nije upućena iz Hrvatske. Bitnije je, međutim, da je na taj način veliki Nedjeljko Fabrio ušao među krug imena koja će se uzimati u obzir ne samo ove godine već i u budućnosti. Bližoj i daljoj. Mirella Toić Velikim svečanim koncertom pod ravnanjem Zorana Juranića i u režiji Ivice Krajača, a pod pokroviteljstvom riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, početkom godine operna prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Mirella Toić obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada. Izborom djela što ih je umjetnica pripremila za svoju srebrnu obljetnicu zaokružen je njezin životni i umjetnički portret u rasponu od Verdijeve Violette do Bellinijeve Norme. Riječka je publika burno pozdravila slavljenicu koja je i tim koncertom, za koji je odabrala tri vrlo različita lika – Violettu u Traviati, Leonoru u operi Moć sudbinei Ameliju u Krabuljnom plesu, potvrdila kako je jedan od najbolji interpreta verdijanskih rola. Mirella Toić - operna prvakinja HNK I. pl.Zajca obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada Mani Gotovac Nova intendantica HNK Ivala pl. Zajca je Mani Gotovac, žena koja je isti posao, i to vrlo uspješno, obavljala u nekoliko hrvatskih kazališnih kuća, pa to isto od nje priželjkujemo i u Rijeci. Priželjkujemo da, kao što je i najavila, nastavi s riječkim kazalištem onim putem kojim je Zajc krenuo sVježbanjem života i Taufferovim Kraljevom, želimo joj da uspije u svojim namjerama da u riječku kazališnu kuću privuče mladu kazališnu publiku i da se s preprekama obračuna na isto tako djelotvoran i efektan način kao što je odgovorila onim gradskim vijećnicima koji su bili protiv njenog imenovanja ističući kako je u svojem programu zanemarila Talijansku dramu. Mani Gotovac im je na čistom talijanskom jeziku odgovorila kako bi se time uplitala u rad direktora i umjetničkog voditelja Talijanske drame za koju je, inače, u svojem kazališnom vijeku napravila mnogo. Držimo fige Mani Gotovac, jer s njom kazalište zasigurno neće biti dosadno. Fenixve Afera Fenixve dospjela je najzad na sud. Nakon toliko godina, u kojima se u samom središtu Rijeke na nekadašnjem dječjem igralištu ispred OŠ Nikola Tesla i Filozofskog fakulteta stvarala močvara, riječka je javnost objašnjenje slučaja dobila na stranicama novinskih crnih kronika. Osumnjičeni za aferu za sada su samo to – osumnjičenici, a istražni postupak i eventualno suđenje pokazat će kolika je njihova krivnja i kako će biti kažnjeni. Kako je nastala afera Fenixve? Jedan od osumnjičenika doznao je za namjere Grada Rijeke da se na nekadašnjem igralištu izgradi impozantni poslovno-garažni objekt te je doveo u Rijeku navodne talijanske investitore. Osnovano je mješovito hrvatsko-talijansko poduzeće Fenixve, sklopljeni su ugovori s Gradom, nabavljen je i kredit od Hrvatske poštanske banke, iskopana je ta toliko već spominjana rupa, a onda se odjednom odustalo od daljnje gradnje zbog navodnih problema s podzemnim vodama. Novac dobiven za garažu prebačen je u unosniji posao – casino u Opatiji. Od novca za gradnju garaže izgrađen je Casino Rosalija, a vraćen je i ulog Talijanima. Riječani su dobili močvaru punu komaraca, a novac za gradnju garaže završio je u privatnim džepovima. Autocesta Rupa - Rijeka Zar je moguće? Do kraja iduće godine u Sloveniju ćemo moći autocestom! Započela je gradnja autoceste Rupa – Rijeka, i to najprije na dionici Jušići – Jurdani! Kada se izgradi tih 3 i pol kilometra autoceste, uslijedit će gradnja dionica Jurdani – Permani (4,5 km), Permani – čvor Rupa (4,8 km), te čvor Rupa – granica Slovenije (1,5 km). Godinama, desetljećima, pričalo se o potrebi gradnje autoceste prema Trstu i prema Zagrebu i, evo, autocesta do Zagreba samo što nije u cijelosti gotova, a ne bi trebalo dugo potrajati ni gradnja ceste Rijeka – Rupa. Postupno dobivamo ceste kakve nam trebaju i kakve su nam još odavno trebale, a s izgradnjom autoceste Rijeka – Rupa, Hrvatska je učinila ono što je u njenoj moći da se iz Rijeke do Trsta, te druge velike luke nekadašnje Austro-Ugarske, stigne autocestom. Ostalo će učiniti kopneni – Slovenija i prekomorski susjedi – Italija. To bi im u svakom slučaju trebalo biti u interesu, jer autocesta Rijeka – Rupa početak je jadransko-jonskog autocestovnog pravca koji bi zapadnu Europu povezao s njenim krajnjim jugom. Dvadeseti kvarneval Dvadeseto izdanje riječkog karnevala ponudilo je ljubiteljima maškara od 18. siječnja do 4. ožujka brojna događanja – izbor kraljice Riječkog karnevala, maskenbal u Filodrammatici, smotru zvončara i feštara, Dane smijeha u HKD-u na Sušaku, prestavljanje monografije o 20 godina Riječkog karnevala, koncerte u Karnevalskom parku na Delti, malonogometni karnevalski turnir u Dvorani mladosti, maškarani auto rally Pariz – Bakar, Kazališni vrtuljak u Zajcu, Dječju karnevalsku povorku, kostimirani koncert učenika glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, karnevalski koncert Gradske glazbe Trsat, Karnevalski bal u Guvernerovoj palači, maskirani koncert učenika OGŠ Aleksandra Jug Matić u Circolu, veliku 20. međunarodnu karnevalsku povorku u središtu grada... Ukupni troškovi karnevala iznose, objavljeno je na sjednici Poglavarstva Grada Rijeke, 2,2 milijuna kuna, od čega se veći dio (1,2 milijuna kuna) pokriva komercijalnim prihodom, dok ostatak u najvećem dijelu (800 tisuća kuna) osigurava riječka Turistička zajednica. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
Ima naroda koje možemo vrlo lako okarakterizirati jednom jedinom riječju. Nećete pogriješiti ako Talijane nazovete temperamentnima, Nijemce vrijednima, Francuze šarmantnima.... Naravno, na taj način opisujemo većinu pripadnika nekog naroda. Iznimke uvijek postoje. Niti su svi Skandinavci hladni i plavi, niti su svi Španjolci crni i temperamentni. Međutim, kada se nađete u situaciji da s jednom ili s tek nekoliko riječi opišete Hrvate, najvjerojatnije ćete se naći u dvojbi. Kakvi su ljudi Hrvati odnosno, budimo precizniji, građani Hrvatske? Vrijedni ili lijeni, visoki ili niski, zgodni ili manje lijepi, obzirni ili ne, glasni ili pristojni, imućni ili siromašni, Mediteranci ili srednjoeuropejci, obrazovani ili neobrazovani, stanovnici Balkana ili prostora koji taj pojam ne obuhvaća? Na ta pitanja nemamo odgovor ni mi, sami građani Hrvatske. Krajem prošle i početkom ove godine našao sam se u situaciji da strancima koji su se na prijelazu dviju godina našli na Kvarneru, objašnjavam gužve i dugačke redove na šalterima u bankama, na šalterima u policijskim upravama i na graničnim prijelazima. Objašnjenja za gužve na blagajnama velikih trgovačkih centara nisu im, naravno, bila potrebna. Saslušali su moja objašnjenja, tu i tamo uslijedilo je poneko potpitanje, međutim, čini mi se, kako samo zbog njihove pristojnosti tih dodatnih pitanja nije bilo još. Ne vjerujem, naime, da su unatoč mojoj dobroj volji razumjeli što se to kod nas u Hrvatskoj događalo. Kao što ni mi sami često, prečesto, gotovo svakodnevno, ne razumijemo svoje susjede, sugrađane i sudržavljane. Razumijete li Vi, recimo, zašto su naši Primorci, Istrijani i svi ostali građani Lijepe naše navalili na kredite u visini od nekoliko desetaka tisuća kuna koje im je krajem prošle godine ponudila jedna strana financijska ustanova čijom plastificiranom karticom plaćamo svoje račune? Niti su kamate bile povoljne, niti su kreditni iznosi bili veliki. Doduše, jamci vam nisu bili potrebni i na šalteru banke, sve ste papire mogli srediti za desetak minuta, nakon čega ste s dobivenim, odnosno posuđenim kunama mogli što god hoćete. Ali ipak... Ni bankovna službenica nije mi znala objasniti tu navalu. Zar je svima tako naglo zatrebalo tih dvadeset odnosno četrdeset tisuća kuna? Zašto? Možda za skijanje, za skijaški tjedan na nekom od talijanskih i austrijskih skijališta gdje se prvog tjedna ove godine uputilo 200 tisuća građana Hrvatske, stvorivši na Rupi, Pasjaku i ostalim graničnim prijelazima kilometarske kolone? U tim kolonama su se sigurno mogla vidjeti i neka lica iz redova u bankama, ali povezivati te dvije pojave bilo bi ipak prenategnuto.
Ivan Pavao II.
Otac, potvrđeno je iz Vatikana, dolazi u Rijeku. I to u višednevni posjed, te će upravo s Kvarnera odlaziti prema Osijeku, Đakovu, Dubrovniku i Zadru – gradovima koje želi obići u svojem trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Rijeka će biti domaćin Ivanu Pavlu II. od 5. do 8. lipnja, te će na Delti predvoditi misu za, očekuje se, 100 tisuća Riječana i hodočasnika. Još uvijek nije poznato gdje će biti smješteni Sveti Otac i brojno vatikansko izaslanstvo koje će stići u Rijeku koja će tih dana biti središtem ovog dijela svijeta. Papa će najvjerojatnije biti ugošćen u nekom od crkvenih objekata – Riječkoj nadbiskupiji, franjevačkom samostanu na Trsatu ili Bogoslovnom sjemeništu na Belvederu, dok će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boraviti, po svemu sudeći, u predsjedničkom apartmanu Grand Hotela Bonavia. Inače, Svetom Ocu Ivanu Pavlu II., kojem Hrvatska ne zaboravlja što je učinio za njezino međunarodno priznanje, poziv za posjed Rijeci još 1991. godine uputila je Riječko-senjska nadbiskupija povodom 700. obljetnice Marijina svetišta na Trsatu.
Trideset odabranih
Kada su hrvatski mediji polovicom siječnja objavili kako će se hrvatski premijer Ivica Račan sastati s tridesetoricom direktora tvrtki koje su bitne za hrvatski razvoj, riječka javnost i nije baš bila previše iznenađena podatkom kako među odabranima nema niti jednog riječkog poduzeća. Vremena u kojima je Rijeka kao grad bio označavan kao snažno gospodarsko središte puno većeg prostora nego što je Hrvatska, pripadaju prošlosti. Mogu se postavljati pitanja zašto među odabranima nema, recimo, riječkih brodogradilišta, međutim,3. maj, iako je 24. poduzeće po prihodu u Hrvatskoj (ukupni prihod lani 2,275 milijardi kuna), ipak posluje s gubitkom (600 milijuna kuna u 2002. godini). Viktor Lenac, iako 45. tvrtka po prihodu, posluje s velikim teškoćama. Jadrolinija se nalazi na tek 179. mjestu po dobiti. Nema višeCroatia Linea, ni Riječke banke kao samostalne banke, ni Tvornice papira, kao ni brojnih drugih nekada uspješnih riječkih poduzeća. Rijeka više nije snažno gospodarsko središte. U gradu na Rječini posljednjih godina mnogo je nekadašnjih tvrtki propalo, a otvorene su poslovnice stranih banaka i predstavništva tvrtki sa sjedištem u Zagrebu. Stoga je Hrvatska udruga poslodavaca procijenila kako među trideset odabranih hrvatskih tvrtki, čiji su direktori s hrvatskim premijerom dogovarali daljnju ekspanziju na regionalnim tržištima, nema mjesta ni za jednu čije je sjedište na Kvarneru.
Nedeljko Fabrio
Veliki hrvatski književnik ušao je u uži izbor za Nobelovu nagradu koja se dodjeljuje u listopadu! Odjeknulo je poput bombe! Vijest se našla na naslovnicama svih hrvatskih novina, a književnik, koji je za ulazak u uži izbor odavno znao, to je, onako usput, spomenuo u intervjuu za Vijenac. Tko je kandidirao našeg književnika za Nobela nije poznato. Poznato je tek da kandidatura, prema Fabrijevim riječima, nije upućena iz Hrvatske. Bitnije je, međutim, da je na taj način veliki Nedjeljko Fabrio ušao među krug imena koja će se uzimati u obzir ne samo ove godine već i u budućnosti. Bližoj i daljoj.
Mirella Toić
Velikim svečanim koncertom pod ravnanjem Zorana Juranića i u režiji Ivice Krajača, a pod pokroviteljstvom riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, početkom godine operna prvakinja HNK Ivana pl. Zajca Mirella Toić obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada. Izborom djela što ih je umjetnica pripremila za svoju srebrnu obljetnicu zaokružen je njezin životni i umjetnički portret u rasponu od Verdijeve Violette do Bellinijeve Norme. Riječka je publika burno pozdravila slavljenicu koja je i tim koncertom, za koji je odabrala tri vrlo različita lika – Violettu u Traviati, Leonoru u operi Moć sudbinei Ameliju u Krabuljnom plesu, potvrdila kako je jedan od najbolji interpreta verdijanskih rola.
Mirella Toić - operna prvakinja HNK I. pl.Zajca obilježila je 25. godišnjicu umjetničkog rada
Mani Gotovac
Nova intendantica HNK Ivala pl. Zajca je Mani Gotovac, žena koja je isti posao, i to vrlo uspješno, obavljala u nekoliko hrvatskih kazališnih kuća, pa to isto od nje priželjkujemo i u Rijeci. Priželjkujemo da, kao što je i najavila, nastavi s riječkim kazalištem onim putem kojim je Zajc krenuo sVježbanjem života i Taufferovim Kraljevom, želimo joj da uspije u svojim namjerama da u riječku kazališnu kuću privuče mladu kazališnu publiku i da se s preprekama obračuna na isto tako djelotvoran i efektan način kao što je odgovorila onim gradskim vijećnicima koji su bili protiv njenog imenovanja ističući kako je u svojem programu zanemarila Talijansku dramu. Mani Gotovac im je na čistom talijanskom jeziku odgovorila kako bi se time uplitala u rad direktora i umjetničkog voditelja Talijanske drame za koju je, inače, u svojem kazališnom vijeku napravila mnogo. Držimo fige Mani Gotovac, jer s njom kazalište zasigurno neće biti dosadno.
Fenixve
Afera Fenixve dospjela je najzad na sud. Nakon toliko godina, u kojima se u samom središtu Rijeke na nekadašnjem dječjem igralištu ispred OŠ Nikola Tesla i Filozofskog fakulteta stvarala močvara, riječka je javnost objašnjenje slučaja dobila na stranicama novinskih crnih kronika. Osumnjičeni za aferu za sada su samo to – osumnjičenici, a istražni postupak i eventualno suđenje pokazat će kolika je njihova krivnja i kako će biti kažnjeni.
Kako je nastala afera Fenixve? Jedan od osumnjičenika doznao je za namjere Grada Rijeke da se na nekadašnjem igralištu izgradi impozantni poslovno-garažni objekt te je doveo u Rijeku navodne talijanske investitore. Osnovano je mješovito hrvatsko-talijansko poduzeće Fenixve, sklopljeni su ugovori s Gradom, nabavljen je i kredit od Hrvatske poštanske banke, iskopana je ta toliko već spominjana rupa, a onda se odjednom odustalo od daljnje gradnje zbog navodnih problema s podzemnim vodama. Novac dobiven za garažu prebačen je u unosniji posao – casino u Opatiji. Od novca za gradnju garaže izgrađen je Casino Rosalija, a vraćen je i ulog Talijanima. Riječani su dobili močvaru punu komaraca, a novac za gradnju garaže završio je u privatnim džepovima.
Autocesta Rupa - Rijeka
Zar je moguće? Do kraja iduće godine u Sloveniju ćemo moći autocestom! Započela je gradnja autoceste Rupa – Rijeka, i to najprije na dionici Jušići – Jurdani! Kada se izgradi tih 3 i pol kilometra autoceste, uslijedit će gradnja dionica Jurdani – Permani (4,5 km), Permani – čvor Rupa (4,8 km), te čvor Rupa – granica Slovenije (1,5 km). Godinama, desetljećima, pričalo se o potrebi gradnje autoceste prema Trstu i prema Zagrebu i, evo, autocesta do Zagreba samo što nije u cijelosti gotova, a ne bi trebalo dugo potrajati ni gradnja ceste Rijeka – Rupa. Postupno dobivamo ceste kakve nam trebaju i kakve su nam još odavno trebale, a s izgradnjom autoceste Rijeka – Rupa, Hrvatska je učinila ono što je u njenoj moći da se iz Rijeke do Trsta, te druge velike luke nekadašnje Austro-Ugarske, stigne autocestom. Ostalo će učiniti kopneni – Slovenija i prekomorski susjedi – Italija. To bi im u svakom slučaju trebalo biti u interesu, jer autocesta Rijeka – Rupa početak je jadransko-jonskog autocestovnog pravca koji bi zapadnu Europu povezao s njenim krajnjim jugom.
Dvadeseti kvarneval
Dvadeseto izdanje riječkog karnevala ponudilo je ljubiteljima maškara od 18. siječnja do 4. ožujka brojna događanja – izbor kraljice Riječkog karnevala, maskenbal u Filodrammatici, smotru zvončara i feštara, Dane smijeha u HKD-u na Sušaku, prestavljanje monografije o 20 godina Riječkog karnevala, koncerte u Karnevalskom parku na Delti, malonogometni karnevalski turnir u Dvorani mladosti, maškarani auto rally Pariz – Bakar, Kazališni vrtuljak u Zajcu, Dječju karnevalsku povorku, kostimirani koncert učenika glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, karnevalski koncert Gradske glazbe Trsat, Karnevalski bal u Guvernerovoj palači, maskirani koncert učenika OGŠ Aleksandra Jug Matić u Circolu, veliku 20. međunarodnu karnevalsku povorku u središtu grada... Ukupni troškovi karnevala iznose, objavljeno je na sjednici Poglavarstva Grada Rijeke, 2,2 milijuna kuna, od čega se veći dio (1,2 milijuna kuna) pokriva komercijalnim prihodom, dok ostatak u najvećem dijelu (800 tisuća kuna) osigurava riječka Turistička zajednica.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.