Može li Rijeka postati „Baltazargrad“? Ne samo tako što postaje pametan grad koristeći razvijenu tehnologiju ‒ već da zaista jedan dio grada pretvorimo u grad iz kultnog animiranog filma. Priča bi trebala biti poznata mnogima, ali ponovimo još jednom, možda posljednji put. Više puta smo, naime, to predlagali na stranicama Sušačke revije, nitko se, međutim, za taj prijedlog nije uhvatio, nisu ga ubrali, reklo bi se današnjim ležernijim rječnikom. Pisali smo o tome prvi put prije desetak godina kada je hrvatski akademik, i jedan od osnivača legendarne Zagrebačke škole crtanog filma, Zlatko Bourek, jedan od autora popularnog profesora Baltazara ‒ kultnog hrvatskog animiranog lika, na našim stranicama pričao kako je najveća inspiracija za Baltazargrad bila upravo Rijeka. Od drugih primorskih gradova uzeti su poneki detalji, ali Rijeka je poslužila kao uzor tvorcima Baltazara i Baltazargrada, Rijeka sa svojom središnjom širokom pješačkom ulicom, s velikim starinskim zgradama, s lukom tu odmah pored te široke ulice, Rijeka koja je imala pomalo surealistični izgled i u kojoj je živjelo mnogo radnika zaposlenih u brojnim tvornicama, puno malih ljudi kojima je trebala pomoć profesora Baltazara, profesora s kultnim statusom ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama Skandinavije, profesora s velikom popularnošću širom cijele Europe. Što smo proteklih godina od te priče iskoristili? Apsolutno ništa. Iako je potrebno vrlo malo, tek malo boje i šarenila, rekli bismo. Prijedlog iznijet na ovim stranicama sastojao se u tome da Fiumara postane Baltazargrad, da se fasade tih zgrada na Fiumari oliče onako kako bi ih obojao, sad već, nažalost, pokojni, Vojo Radoičić. Da ta naša otužna i oronula Fiumara postane riječki trademark, da prostor kuda je nekada prolazila državna granica najzad oživi i postane nešto više od nekoliko izloga, da više ne izgleda kao da je jučer srušen granični zid između Rijeke i Sušaka. I sad je, čini se, idealna prilika. Zbog toga koristimo prvu stranicu 100-tog broja Sušačke revije kako bi to poručili onima koji o tome mogu odlučivati, u nadi da će im ovaj obljetnički broj Revije doći do ruku i da mogu to učiniti s dobrim povodom baš sada uoči 2020. godine kada će Rijeka postati Europskom prijestolnicom kulture. Sad ili nikad. Rijeka kao Baltazargrad, autori te ideje čitatelji su Sušačke revije, koji su je javno prvi put iznijeli na jednom od predstavljanja Sušačke revije. Odmah smo je podržali i autora ovih redova teško možete uvjeriti kako tako dobra ideja nije ostvariva, potrebno je tek malo dobre volje.
Sušačka revija je proteklih dvadesetak godina na svojim stranicama dala brojne prijedloge kako bi se grad u kojem živimo trebalo urediti ili razvijati, neke ideje su se odmah učinile preambicioznima jer od kuda namaknuti silan novac za muzej emigracije ili za nacionalni muzej pomorstva kad sve ove godine nije pronađen novac za izgradnju autobusnog kolodvora, ali ideja o Fiumari kao Baltazargradu je u svakom trenutku držala vodu. Ta je priča imala i još uvijek ima sve – originalnu ideju, izvorni motiv, isplativost, jer bi se radilo o nadaleko prepoznatljivom riječkom simbolu, neveliki financijski trošak, odličnu lokaciju, zaista sve, potrebno je tek malo dobre volje kod onih koji odlučuju o gradu, kako god ih nazvali, gradskim ocima, vijećnicima, pročelnicima, urbanistima. Ideja koja je došla od građana u danima kada se društvo u kojem živimo ne može često nazvati građanskom zajednicom, ideja koja je došla od ljudi koji vole rodni grad, okupljaju se oko časopisa koji se odavno ne bavi samo Sušakom već puno širim područjem, od ljudi koji vole znati i naučiti nešto o prostoru na kojem obitavaju i žele ga učiniti još ljepšim i ugodnijim. Ponekad za takve ideje ne treba odlaziti u agencije, ovakve se ideje rađaju među nama, na ovom iznimno kreativnom prostoru, poslušati takve ideje i realizirati ih znači osluhnuti bilo grada i njegovih građana, jer oni bolje od svih znaju što je dobro za grad. I zato poruka: poslušajte ideju Sušačke revije, razmotrite tu ideju o Fiumari kao Baltazargradu i podržite je kao što je Sušačka revija podržala ideje i o Benčiću i o Galebu i o otvaranju lukobrana i još brojne druge projekte kako bi nam svima zajedno bilo još ljepše živjeti na ovom predivnom komadiću svijeta.
...