Jedna od bitnih komponenata zavičajnog identi teta je zavičajni govor. Stoga, ne mislimo li po sve popustiti utjecajima svake vrste kojima smo u uvjetima opće globalizacije izloženi u njegovanju zavičajne baštine, posebnu pozornost valja posvećivati zavičajnom govoru. Upravo u medijima možemo vidjeti koliko je standardni hrvatski jezik ugrožen mnogim tuđicama, osobito anglizmima, do te mjere da to predstavlja ne samo ozbiljnu kontaminaciju vlastitog jezika već i ozbiljnu ugrozu samopoštovanja.
Poznata je činjenica da je jezik, poput živog organizma, podložan promjenama koje se događaju s vremenom. Promjene ovise o mnogim čimbenicima o čemu nam uvelike svjedoči povijest tijekom koje smo bili izloženi nastojanjima da se agresivnošću drugog jezika, posebno političkom silom, naš jezik potisne u drugi plan, da ga se istisne, primjerice, iz javne komunikacije i školstva. Jezik je podložan također i utjecajima jezika susjednih naroda, osobito ako su ti narodi brojčano veći te kulturno i gospodarski razvijeniji.
Slično je i s dijalektima kao sastavnim dijelovima narodnoga jezika koji su sredstvo komuniciranja manjih skupina govornika na lokalnoj razini. Dijalekti su izloženi ne samo promjenama nego i potencijalnom nestanku jer na njih, osim vanjskih, utječu i unutarnji faktori. U svakodnevnoj komunikaciji prevladava uporaba standardnoga jezika, u školi, administraciji, u masovnim medijima.
Određeni utjecaj na lokalne dijalekte imaju i migracije stanovništva. Iz krajeva u kojima su potekli, mladi ljudi odlaze na školovanje u druge sredine.
...