SUŠAČKA REVIJA broj 45 likovna umjetnost SLIKAR CRISTOFOR TASCA Igor ŽicI NJEGOV OPUS NA TRSATU I U KRKU Cristofor Tasca zanimljiv je problem baroknog slikarstva na istočnoj obali Jadrana. Nije riječ o velikom slikaru, no riječ je o autoru velikog opusa na vrlo malo prostora. Prva je o njemu pisala Dorothea Westphal u svom važnom članku Malo poznata djela od XIV. do XVIII. stoljeća u Dalmaciji ( Rad JAZU, Zagreb, br. 258, god. 1937. ), osvrnuvši se na seriju slika iz prezbiterija krčke katedrale. Potom mu je Rodolfo Palluchini posvetio ratni članak Tascha u Tre Venezie ( Venecija, VII-XII, 1944. ) i napokon Radmila Matejčić u sklopu monografije Crkva Gospe Trsatske i franjevački samostan ( Rijeka, 1991. ). Radmila Matejčić tako piše: »Dorothea Westphal povezuje Tascino slikarstvo s djelima manirista iz Bonifacijeve škole. Prema podacima iz Thieme-Beckera, koji su uzeti iz Palluchinijevog članka o Tasci, vidi se da je slikar radio u Veneciji sa Zanchijem, da je izrađivao portrete za Austriju i slikao za venecijanske crkve. Rođen je u Bergamu 1667., a umro je u Veneciji 1737. godine. Ti podaci pokazuju da je Tasca imao veze s austrijskim zemljama pa je preko tih veza mogao doći i na Trsat. Na Krk je zasigurno došao izravno preko Venecije koja je u to vrijeme bila gospodarica otoka.«1 Ovaj kraj odlomka prilično je proizvoljan i ne uklapa se u Taskino kretanje. Da bismo pojasnili problem, osvrnut ćemo se na Petra Francetića koji je u više navrata bio gvardijan franjevačkog samostana na Trsatu i koji je tu doveo Tasku. Francetić je rođen oko 1645. godine u Rijeci, gdje je polazio osnovnu i srednju školu – humanioru. U Novom Mestu je 1671. ( ili 1672. ) završio franjevački novicijat i položio zavjete. Studirao je u Ljubljani godinu i pol dana, a potom poslan na nastavak studija u Milano. Teološko obrazovanje dovršio je u samostanu Aracoeli u Rimu. U Veneciji je potom tri godine polazio i dovršio tečajeve filozofije. Vrativši se u svoju provinciju trinaest godina predavao je filozofiju i teologiju na Trsatu i u Ljubljani. Na Trsatu je bio gvardijan 1689., 1692.-1695., 1698.-1706., 1708., 1710.-1712., 1714.-1717. i 1720.-1723. godine. Iako postoji mogućnost da je upoznao Tasku u Veneciji, vjerojatnije je da je do susreta došlo krajem XVII. stoljeća u Beču. Iz 1693. datira Taskina dekoracija: Grb austrijske kraljevske krune, koju je samostanu poklonio car Leopold I. Njegovi inicijali su na austrijskom grbu, na grudima dvoglavog orla koji u kandžama drži mač i žezlo, dok mu je nad glavom kruna. Rad je ulje na platnu, dimenzija 145x145 cm. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
SLIKAR CRISTOFOR TASCA
Igor Žic
I NJEGOV OPUS NA TRSATU I U KRKU
Cristofor Tasca zanimljiv je problem baroknog slikarstva na istočnoj obali Jadrana. Nije riječ o velikom slikaru, no riječ je o autoru velikog opusa na vrlo malo prostora. Prva je o njemu pisala Dorothea Westphal u svom važnom članku Malo poznata djela od XIV. do XVIII. stoljeća u Dalmaciji ( Rad JAZU, Zagreb, br. 258, god. 1937. ), osvrnuvši se na seriju slika iz prezbiterija krčke katedrale. Potom mu je Rodolfo Palluchini posvetio ratni članak Tascha u Tre Venezie ( Venecija, VII-XII, 1944. ) i napokon Radmila Matejčić u sklopu monografije Crkva Gospe Trsatske i franjevački samostan ( Rijeka, 1991. ). Radmila Matejčić tako piše: »Dorothea Westphal povezuje Tascino slikarstvo s djelima manirista iz Bonifacijeve škole. Prema podacima iz Thieme-Beckera, koji su uzeti iz Palluchinijevog članka o Tasci, vidi se da je slikar radio u Veneciji sa Zanchijem, da je izrađivao portrete za Austriju i slikao za venecijanske crkve. Rođen je u Bergamu 1667., a umro je u Veneciji 1737. godine. Ti podaci pokazuju da je Tasca imao veze s austrijskim zemljama pa je preko tih veza mogao doći i na Trsat. Na Krk je zasigurno došao izravno preko Venecije koja je u to vrijeme bila gospodarica otoka.«1 Ovaj kraj odlomka prilično je proizvoljan i ne uklapa se u Taskino kretanje. Da bismo pojasnili problem, osvrnut ćemo se na Petra Francetića koji je u više navrata bio gvardijan franjevačkog samostana na Trsatu i koji je tu doveo Tasku. Francetić je rođen oko 1645. godine u Rijeci, gdje je polazio osnovnu i srednju školu – humanioru. U Novom Mestu je 1671. ( ili 1672. ) završio franjevački novicijat i položio zavjete. Studirao je u Ljubljani godinu i pol dana, a potom poslan na nastavak studija u Milano. Teološko obrazovanje dovršio je u samostanu Aracoeli u Rimu. U Veneciji je potom tri godine polazio i dovršio tečajeve filozofije. Vrativši se u svoju provinciju trinaest godina predavao je filozofiju i teologiju na Trsatu i u Ljubljani. Na Trsatu je bio gvardijan 1689., 1692.-1695., 1698.-1706., 1708., 1710.-1712., 1714.-1717. i 1720.-1723. godine. Iako postoji mogućnost da je upoznao Tasku u Veneciji, vjerojatnije je da je do susreta došlo krajem XVII. stoljeća u Beču. Iz 1693. datira Taskina dekoracija: Grb austrijske kraljevske krune, koju je samostanu poklonio car Leopold I. Njegovi inicijali su na austrijskom grbu, na grudima dvoglavog orla koji u kandžama drži mač i žezlo, dok mu je nad glavom kruna. Rad je ulje na platnu, dimenzija 145x145 cm.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.