Zbivanja i povijesni procesi u 17. stoljeću suštinski su utjecali na političku, crkvenu, narodnosnu i kulturnu sliku Rijeke kroz druže razdoblje. Riječki Seicento, u kojem započinju narodnosne mijene i oblikovanje teritorija corpus separatum, stoljeće je velikih promjena, koje dopiru i do naših dana.
Grad sv. Vida pod vlašću je Habsburgovaca od 1465. godine, a u crkvenom je pogledu u sastavu Pulske biskupije. Biskup sa sjedištem u Puli bio je mletački podanik, što je usložnjavalo crkveno-političko stanje u Rijeci, gradu pod austrijskim vladarom. Mlečani i Austrijanci bili su u zavadi te biskupu često nije bio dopušten posjet župama na Kvarneru.
Zavada Mlečana s Austrijom, koja će teške posljedice na Kvarneru i u Istri ostaviti tijekom Uskočkoga rata (1615.-1618.), pogodit će znatno i Rijeku, kao i tada česte kužne bolesti. U jeku protureformacije dolaze kapucini 1610. godine te isusovci 1627., a uz crkvu sv. Roka u Starome gradu podignut je sredinom 17. stoljeća samostan časnih sestara iz reda sv. Benedikta. Školstvo na latinskom i talijanskom jeziku u isusovačkoj gimnaziji te školi koju su vodile benediktinke utjecalo je na duhovnu klimu, a podizanje novih crkava i samostana promijenilo je i lice grada na desnoj obali Rječine, unutar čijih zidina je u 17. stoljeća živjelo blizu 3.000 žitelja.
POD ŽEZLOM HABSBURGOVACA
Bolje sagledavanje političkih, crkvenih i inih (ne)prilika tijekom 17. stoljeća u Gradu sv. Vida bit će moguće, vjerujem, kraćim podsjećanjem na prethodno razdoblje.
......