Iako se Riječka država na temelju potpisanog Rimskog pakta 27.I.1924. našla unutar legislative Kraljevine Italije, stanovnici Rijeke su prvi put sudjelovali na izborima provedenim 24. ožujka 1929. godine. Izabrani predstavnici Rijeke djelovali su tijekom XXVIII. legislature (20. travnja 1929. do 19. siječnja 1934.), XXIX. (28. travnja 1934. do ožujka 1939.) i XXX legislature (23. ožujka 1939. do kolovoza 1943.) godine.
Kako je godine 1925. uvedena fašistička diktatura i ukinuta svaka vrsta opozicije, slobodno se može reći da su izborni zakon te njime dobiveni izborni rezultati bili politička farsa parlamentarizma.
Izborni zakon, koji je osiguravao trijumf fašističke stranke, uveden je parlamentarnom odlukom 2. rujna 1928. Pravo izbora po tom zakonu imali su muškarci stariji od 18. godina, a birači su morali pripadati jednoj od četiri kategorija:
a) oni koji su plaćali sindikalni doprinos na bazi članstva u nekom od države priznatom sindikatu
b) oni koji su plaćali 100 lira godišnje uplate neposredno u korist države, radili u institucijama države ili bili članovima obitelji za koje je netko plaćao udio (udove, sinovi osoba poginulih u ratu i sl.)
c) oni koji su dobivali plaću ili bilo kakvo primanje od države - svećenici
katoličke crkve i bilo koje druge crkve priznate od države.
Bio je to, po definicji, izborni sustav države utemeljen na fašističkim sindikatima i pripadnicima klera. Cijela država bila je jedinstveno izborno tijelo koje je biralo 400 poslanika za parlament. Nacionalni sindikati predlagali su 800 izbornika, od kojih je trebalo izabrati 400. Sindikati poljoprivrednika imali su pravo na biranje najvećeg broja predstavnika zaposlenih u poljoprivredi (96), slijedi sindikat industrijalaca (80), a zatim radnici zaposleni u industriji (80).
Birači su prilikom izbora morali pokazati dokument kojim se dokazuje da pripadaju jednom od države priznatom nacionalnom sindikatu, potvrdu Velikog nacionalnog fašističkog vijeća (da su članovi vladajuće partije) te potvrdu samog izbornog tijela.
Različite udruge, priznate na nacionalnoj razini, imale su pravo predložiti svoje kandidate. Najveći broj kandidata – njih 45, mogla je izabrati Nacionalna udruga boraca – podijeljena prema stečenim ratnim odličjima, zatim Nacionalna udruga ratnih invalida – 35, te, iza njih, Udruga javnih zaposlenika u državnim institucijama – 28.
Rijeka je u vrijeme ovih izbora pripadala izbornom krugu Julijska krajina i provincija Udine. Riječka provincija je imala 38 sekcija i 20.611 birača.
Na prvim izborima, provedenim 24.ožujka 1929., za predstavnika Rijeke istaknut je i izabran Iti Bacich. On je od 16.846 glasova dobio 16.362, dok je protivnih bilo 476 i 8. suzdržanih.
....