SUŠAČKA REVIJA broj 66/67 vijesti iz prošlosti VIJESTI IZ PROŠLOSTI Saša Dmitrović1936.&MORNARpoučni i zabavni list za pomorski svijet U sjeni sv. Vida Rijeka u januaru 1936. Italija ima tri vulkana: Vezuv, Etnu i Stromboli. Da ih ima tri stotine, pa da svi zajedno izbacuju ono svoje blato godine i godine, dan i noć, ne bi ga toliko izbacili, koliko su ga u ove posljednje mjesece izrigali i na Engleze sasuli vinari talijanski počevši od onih »najauktoritanijih« pa do najnižih škrabala. Izgledalo je kao su se sve novine poluostrva upravo natjecale, koće od njih u toj raboti prednjačiti. Čini se da ipak nosi još uvijek »Giornale d'Italia«, a odmah uz njega i »Tribuna«, premda ima dana, kad rimski »Tevere« nadvisuje, sve! Si capisce, da i naša »Vedetta« ne zaostaje za 'njima, anzi... Najdražesniji su pak njihovi takozvani humoristički listovi. No iako su jako dražesni, ipak |ih je muka čitati. »Travaso delle idee« još nekako, al onaj njihov »Marc Aurelio«, a naročito pak onaj famozni »420« ...! To su živi dokumenti najčišće i najnepatvorenije ljudske gluposti -- »dell'imbecillagine umana« - kako bi to oni rekli. I u njima se lupa po Englezima, ali da vidite kako? Čitajući one njihove »fredure« kušao sam se poškakljati na desno i na lijevo, ne bi li mi uspjelo, da se samo malo nasmiješim, ali nije išlo. U posljednje vrijeme moraju i Švedi da plate talijanskim humoristima svoj ceh. Čujte ovu: »Ona leži na otomanu, on sjedi do nje«. Ona: Večeras se daje film s Gretom Garbo. On: Greta Garbo? Trebaće da joj aplaudiramo, inače bi Švedska mogla da pošalje Ligi Naroda kakvu protestnu notu ... Ajde, poškakljajte se ... Onda dolaze na red Negus i njegova žena. »11 Negus e la Negussa«. Njih uzimlje u nišan s nekim osobitim uživanjem najpopularniji »420«. Tako se je cijeli Apenin tresao od smijeha, kad je ono nedavno izišla u tom listu sličica o abesinskoj carici i o carskom kokošinjaku. Carica se je naime ljutila na muža, što nije kokošinjak obilježio crvenim krstom. Što će sada »La Negussa«, da očuva svoje ostale piliće? Otraga je na gaćicama napravila taj znak, i - ostalo izostavljam. I tom »ukusnom« vicu smijala se čitava Italija. Poškakljajte se i vi! No najgore prolaze Englezi, naročito njihova Agencija Reuter. I o toj Agenciji ima toliko i tako neslanih viceva, da se čovjeku grusti čitati ih. »Spirito de bruzar«, rekao mi je jutros Franzele, i još je dodao: - Ako njim zamu petrolej, ostat će njim još i vavek ta »špirit« ... Svaka bačva daje ono što ima, a opet već su i stari Rimljani govorili: Degustibus non est disputandum... Pa i ja bih prešao preko svega toga, ali me ono o Agenciji Reuter sve nekako škaklje (ovaj put u istini) i mislim, da bih pukao, da na toi ne nadovezem ma i same dvije riječi. Talijani pucaju po Agenciji Reuter, jer da ona i širi o njima i njihovim operacijama u Abesiniji sve same laži. Ja ne mogu i ne marim kontrolirati t koliko ima u Reuterovim izvještajima istine a i koliko neistine, to će se ionako doznati, jer su u laži kratke noge, kao što su bile kratke — jako kratke - i u onim izvještajima, što su ih još do nedavno širile razne talijanske »Reuterice« o našoj susjedi Jugoslaviji. Kakve su ono bile laži, Bože moj veliki i dragi! Nije bilo dana, kad ne bi ili Agenzia Stefani ili Agenzia Volta ili Agenzia Vedetta servirale barem po jednu revoluciju u Hrvatskoj, Bosni, Dalmaciji, Južnoj Srbiji itd, »Jugoslavija sva u plamenu!« - - »U zagrebačkim ulicama pokolj.« - - »Ogromne mase naroda marširaju ...«- »Ebulizione, revoluzione, maledizione...« A kampanja u radiju! Sve one strahovite laži, što su ih iz dana u dan štrcali u svijet! Altro che Reuter! A evo što je još i ovih dana pisala »Vedetta« o prilikama u Jugoslaviji: »Kuda idete, udara vam u nos ogavan zadah gnjilih jaja, što ih zbog sankcija Jugoslaveni ne mogu da izvoze. U vagonima pak griju tako strašno, da je prosto nepodnosiva vrućina, što u njima vlada. A to sve, jer nemaju kuda s drvima, pa ih troše gdje samo mogu. Ne samo to, nadovezuje »Vedetta«, već u Zagrebu padaju ljudi na ulicama od prevelikog užitka hrane, što je ne mogu probaviti, a moraju da je troše, inače bi im se i ona usmrdila. - I to sve zbog sankcija.« - A Zagabria si muore d'indigestione! Tako je eto pisala »Vedetta«. Altroche Reuter! Ali učinak je bio sasvim protivan. Fijumanci, čitajući te vijesti o preobilju hrane u Jugoslaviji, stali su da govore u sav glas: - Pa - pustite nas onamo, da se malo pošteno najedemo... Rokac. ljudi i događaji Dr. Vladko Maček Vodja hrvatskog narodnog pokreta dr. Vlatko Maček proslavio je svoj rodjendan i imendan uz ogromno sudjelovanje seljaštva i gradjanstva, upravo sviju slojeva pučanstva. Ne samo u Zagrebu već je i po svim gradovima i mjestima taj dan svečano proslavljen. U Americi je žega dosegla preko 50 st. C., pa je preko 500 ljudi umrlo od sunčanice, poginulo blaga bezbroj, a žetva je sva uništena. Pjesnik Tin Ujević proslavio je u Sarajevu u uskom krugu 45-godišnjicu života. Nova željeznička pruga Kosovo Polje-Peć svečano je otvorena 12. o. mj. U Beču je otkrivena nova Tizianova slika i to u tresorima Akademije lijepih umjetnosti. Asfaltiranjem ceste od Lapada preko Gruža do Kantafide nedavno se započelo, pa će ove godine biti radnje i gotove. U Parisu je vijećao kongres za mir i slobodu pod predsjedanjem prof. Langevina. Po popisu imade Paris sa predgradjima preko 5,000.000 stanovnika, Zagrebačka filharmonija započinje 20. o. mj. s koncertom na Sušaku, svoju turneju duž jadranske obale. Koncertirat će u Crikvenici, Rabu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Makarskoj, Hvaru, Korčuli, Dubrovniku i Kotoru. U Baselu je proslavljena 400-godišnjica smrti Erazina Rotterdamskoga. On je bio profesor na roterdamskom sveučilištu, humanist, najvažniji katolički učenjak onoga vremena. U Ljubljani se održavao kongres željezničara iz cijele Jugoslavije; predsjedao je predsjednik centralne uprave inž. Debeljević. U Biogradu na moru podići će vlasnik hotela »Ilirija«, inž. Karaganja dom za književnike i umjetnike svake narodnosti. U spomen krunisanja kralja Eduarda VIII. iskovat će se u Engleskoj dukati i prodavati uiz pogodovinu cijenu. Zagrebački umjetnici Darja Berna i Rod Riffler priredjuiju turneju po Jugoslaviji. U višim predjelima švicarskih Alpa pao je oko polovice srpnja snijeg, dok je temperatura sipala na —6C. Na ekskurziju u Jugoslaviju stigli su djaci čehoslovačke poljoprivredne škole iz Časlava. U Beogradu se imao obdržavati ovogodišnji medjunarodni kongres učitelja, ali do njega ne će doći zbog nemogućnosti organizacije. Evang. biskup u Zagrebu dr. Filip Popp pozvan je od ministra prosvjete u Finskoj, da održi više predavanja o našoj državi. Fra dr. Gotardo Goričanec izabran je za novog gvardijana karlovačkog samostana, Iz Splita je krenuo parobrod »Strossmayer« na prvo ovosezonsko sportsko-ribarsko krstarenje s 40 putntika, najviše stranaca iz Austrije, Njemačke i Čehoslovačke. U Chileu je bio katastrofalni potres s velikim brojem ljudskih žrtava i velikom materijalnom štetom. Od 20. do. 30. o. mj. obduržavaju se u južnoj Italiji veliki vojni manevri. Manevrima sovjetske crvene vojske prisustvovat će britanski časnici sviju vrsti oružja. Po poznatoj metodi (Made in Sud America!) imala je nedavno buknuti revolucija u Paraguayu, ali je policija za vremena uapsila vodju puk. A. Braya. U USA vlada velika suša i dosada iznosi već šteta preko pedeset milijuna dolara, Dne 26. o. mj. održat će u Ljubljani s tamošnjim klubom »Ilirija« utakmicu amerikanski plivači, koji polaze na olimpijadu u Berlin. U Ženevi se održaje svjetski omladinski kongres, kome će prisustvovati i omladinske organizacije iz Sarajeva. Poljsko ministarstvo saobraćaja odredilo je, da se za vrijeme ferija kroz tri mjeseca sva djeca ispod 14 godina imadu 'badava voziti na svim poljskim željeznicama. Svaka odrasla osoba može sobom povesti četvero djece ispod 14 godina. Ravnateljem kazaliišta u Mariboru imenovan je poznati slovenski spisatelj dr. Ivo Dvornik. Dio filma »Tamara« snimat će francusko društvo Ermoli u okolici Mostara. Doskora će ući u promet novi luksusni vagoni za medjunarodni saobraćaj, nabavljeni u Njemačkoj. Već su stigli u Beograd. U Moskvi je umro u 90. godini života predsjednik sovjetske akademije nauka, Aleksandar Kairpinski U cijeloj je Italiji svečanim načinom proslavljen dan ukidanja sankcija. Bivši njemački car Vilim, kome je 78 godina,teško je obolio i to od staračke bolesti. Etnolog Marselli iz Amerike boravi već dulje vremena u Sarajevu, gdje proučava etnografski muzej. U sjeveroamaričkim državama Alabama i Tennessv širi se teška epidemija dječje paralize; umrlo je već desetak djece. U koncentracionom logoru u Njemačkoj umro je Karl von Ossietzky, poznati njemački pacifista i kandidat Nobelove nagrade za mir. I sovjeti dijele odlikovanja! Komesar za vanjske poslove Litvinov dobio je najveći sovjetski red, za zasluge povodom svog 60. rodjendana. U istočnom Sibiru kod Karimskaje, došlo je do strahovite nesreće na željeznici, pri čemu je do 80 osoba poginulo, a oko sto ih je ranjenih. U Beogradu se drže veslačke utakmice za prvenstvo države. Geoirg Beirnhardt, bivši urednik »Voss. Zeituinga«, po dolasku Hitlera emigrant u Parizu i urednik »Pariser Tagblatta«. U Moskvi gostuje kinesko kazalište; daju se klasični kineski igrokazi, ali i neki savremeni sovjetski. Neobičan pohod: trista slijepaca iz raznih strana Velike Britanije kreće u London, da traže pomoć od vlade. Svojim pohodom žele svratiti pozornost vlade na svoje teško stanje bez sredstava. Turska je vlada odobrila dva milijuna za sveučilište u Ankari i Istambulu za gradnju nekih zavoda i ustanova. Lijep primjer brige za visoke škole! Radničko osiguranje (SUZOR u Zagrebu) bilježi 12 i pol milijuna deficita. A ipak ta ustanova daje milijunske zajmove na razne strane. Ravnatelj zagrebačkog »Putnika« S. Dragomanović organizirao je na opće zadovoljstvo turistički ured u Stockholmu. Poznati osječki glazbenik i dirigent te ravnatelj osječke opere Lav Minski pozvan je u Budimpeštu od tamošnje radio postaje, da dirigira simfonijski orkestar. Čitavi se bataljuni žena regrutiraju, po odobrenju španjolske vlade, u civilnu gardu. Dne 28. srpnja navršio se stoti dan ustanka Arapa u Palestini. U Split i Trogir je stigao vojvoda od Aoste ina svojoj jahti »Andriti«. Prisustvovao je izvedbi koncerta zagrebačke Filharmonije u Trogiru. Skladište municije u Massani odletilo je u zrak i uzrokovalo velik požar. Marko Maratović, poznat kao tobožnji grof Pielik-Ina, uhićen je u Parizu. Veliki uspjeh postiglo je djelo K. Baranovića, balet »Licitarsko srce« u berlinskoj operi »Unter den Lindem«. Na žalost požar je uništio kulise za taj balet i partituru, vlasništvo hrvatskog kazališta. Odlazeći iz luke Lenjiingnada potonuo je na morskoj pučini njemački parobrod »Lohengrin« s čitavom posadom. Hrvatski arheolog, don Frano Bulić Po najnovijem popisu imala je Vašava 1. VII. o. g. 1,229.585 stanovnika. Sad se, broji u milijunske gradove. Vojvoda i vojvotkinja od Kenta doputovali su aeroplanom iz Londona u Pariz, gdje će proboraviti tjedan dana. Pred dvije godine, 29. VIII, umro je u Zagrebu veliki rodoljub i slavni hrvatski arheolog don Frano Bulić. Zagrebačka gradska općina dala je izraditi odjeće i obuće za 6000.000 dinara za zagrebačku sirotinju. Svoj rodni grad Varaždin posjetio je hrvatski metropolita dr. Ante Bauer, došavši iz Varaždinskih toplica, gdje boravi već tjedan dana na odmoru. U Engleskoj se gradi novi prekooceanski parobrod blizanac »Queen Mary«. Vlada daje veliku subvenciju. Hrvatski slikar prof. Tomislav Krizman boravi u Hercegovini, gdje izradjuje bakroreze za svoju mapu »Naša zemlja u slikama«. Doprinosima privatnika isagradit će se u Ljubljani moderna galerija. Grad Kellog, u sjeverno-američkoj državi Idaho proslavio je nedavno stogodišnjicu svog postanka. Grad London je predložio, da se XII. Olimpijada održi u Londonu, nu Velika se Britanija toga odrekla, kako je izjavio lord Aberder na sjednici medjunarodnog olimpijskog odbora u Berlinu. Odbor je zaključio da se iduća Olimpijada 1940. održi u Tokiu. Dne 30. rujna o. g. biti će posve dovršene sve gradnje na novoj palači Narodne Skupštine u Beogradu. Dne 8. i 9. o. mj. priredjuju subotički novinari novinarski dan u kupalištu Palić. Spremanje i boravak jugoslavenske olimpijske reprezentacije u Berlinu stoji preko milijun dinara. Javlja se, da će engleski kralj Eduard proboraviti nekoliko tjedana na krstarenju u Jadranskom moru. Žene u Francuskoj dobile su izborno pravo glasa. Taj je zakon prihvaćen u komori, pa treba još da prodje i u senatu. Javlja se, da su u okolici Firenze otkriveni veliki izvori petroleja — ako to nije novinarska patka! U blizini Doboja u Bosni pronašao je željezničar N. Topić velike naslage željezne rudače RORATE Uoči adventa kazao je opatijski župnik s oltara ovo: - Domani cominciano le devozioini, cosidette Zornice. Dico cosi, perche mi comprendano tutti. (Sjutra počinju pobožnosti, takozvane Zornice. Kažem tako, da me svi razumiju.) Ovo je bogme prva njegova pametna, jer da je kazao »rorate«, kako se talijanski zovu Zornice -ko bi ga razumio? KAKO SU MLEČANI ŽALILI ZA ISTROM? Kad su god. 1797 poslije mira u Kampoformiju ušle austrijske čete u Istru, u Veneciji je zavladala opća konsternacija. »Gubitak Istre, jadikovali su Venecijanci, znači da je time zapečaćena sudbina mletačke mornarice, bilo one javne ili trgovačke. Nije moguče procijeniti svu blagodat, koja će dobitkom Istre zapasti Austriju! Od mornara sveukupne mletačke mornarice četiri petine bijahu Istrani.« I spominjao se lijes za gradnju, vino, ulje, drvo za gorivo i tolike druge stvari, što ih je u velikoj količini pružala Veneciji Istra. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
VIJESTI IZ PROŠLOSTI
Saša Dmitrović
1936.&
MORNAR
poučni i zabavni list za pomorski svijet
U sjeni sv. Vida Rijeka u januaru 1936. Italija ima tri vulkana: Vezuv, Etnu i Stromboli. Da ih ima tri stotine, pa da svi zajedno izbacuju ono svoje blato godine i godine, dan i noć, ne bi ga toliko izbacili, koliko su ga u ove posljednje mjesece izrigali i na Engleze sasuli vinari talijanski počevši od onih »najauktoritanijih« pa do najnižih škrabala. Izgledalo je kao su se sve novine poluostrva upravo natjecale, koće od njih u toj raboti prednjačiti. Čini se da ipak nosi još uvijek »Giornale d'Italia«, a odmah uz njega i »Tribuna«, premda ima dana, kad rimski »Tevere« nadvisuje, sve! Si capisce, da i naša »Vedetta« ne zaostaje za 'njima, anzi... Najdražesniji su pak njihovi takozvani humoristički listovi. No iako su jako dražesni, ipak |ih je muka čitati. »Travaso delle idee« još nekako, al onaj njihov »Marc Aurelio«, a naročito pak onaj famozni »420« ...! To su živi dokumenti najčišće i najnepatvorenije ljudske gluposti -- »dell'imbecillagine umana« - kako bi to oni rekli. I u njima se lupa po Englezima, ali da vidite kako? Čitajući one njihove »fredure« kušao sam se poškakljati na desno i na lijevo, ne bi li mi uspjelo, da se samo malo nasmiješim, ali nije išlo. U posljednje vrijeme moraju i Švedi da plate talijanskim humoristima svoj ceh. Čujte ovu: »Ona leži na otomanu, on sjedi do nje«. Ona: Večeras se daje film s Gretom Garbo. On: Greta Garbo? Trebaće da joj aplaudiramo, inače bi Švedska mogla da pošalje Ligi Naroda kakvu protestnu notu ... Ajde, poškakljajte se ... Onda dolaze na red Negus i njegova žena. »11 Negus e la Negussa«. Njih uzimlje u nišan s nekim osobitim uživanjem najpopularniji »420«. Tako se je cijeli Apenin tresao od smijeha, kad je ono nedavno izišla u tom listu sličica o abesinskoj carici i o carskom kokošinjaku. Carica se je naime ljutila na muža, što nije kokošinjak obilježio crvenim krstom. Što će sada »La Negussa«, da očuva svoje ostale piliće? Otraga je na gaćicama napravila taj znak, i - ostalo izostavljam. I tom »ukusnom« vicu smijala se čitava Italija. Poškakljajte se i vi! No najgore prolaze Englezi, naročito njihova Agencija Reuter. I o toj Agenciji ima toliko i tako neslanih viceva, da se čovjeku grusti čitati ih. »Spirito de bruzar«, rekao mi je jutros Franzele, i još je dodao: - Ako njim zamu petrolej, ostat će njim još i vavek ta »špirit« ... Svaka bačva daje ono što ima, a opet već su i stari Rimljani govorili: Degustibus non est disputandum... Pa i ja bih prešao preko svega toga, ali me ono o Agenciji Reuter sve nekako škaklje (ovaj put u istini) i mislim, da bih pukao, da na toi ne nadovezem ma i same dvije riječi. Talijani pucaju po Agenciji Reuter, jer da ona i širi o njima i njihovim operacijama u Abesiniji sve same laži. Ja ne mogu i ne marim kontrolirati t koliko ima u Reuterovim izvještajima istine a i koliko neistine, to će se ionako doznati, jer su u laži kratke noge, kao što su bile kratke — jako kratke - i u onim izvještajima, što su ih još do nedavno širile razne talijanske »Reuterice« o našoj susjedi Jugoslaviji. Kakve su ono bile laži, Bože moj veliki i dragi! Nije bilo dana, kad ne bi ili Agenzia Stefani ili Agenzia Volta ili Agenzia Vedetta servirale barem po jednu revoluciju u Hrvatskoj, Bosni, Dalmaciji, Južnoj Srbiji itd, »Jugoslavija sva u plamenu!« - - »U zagrebačkim ulicama pokolj.« - - »Ogromne mase naroda marširaju ...«- »Ebulizione, revoluzione, maledizione...« A kampanja u radiju! Sve one strahovite laži, što su ih iz dana u dan štrcali u svijet! Altro che Reuter! A evo što je još i ovih dana pisala »Vedetta« o prilikama u Jugoslaviji: »Kuda idete, udara vam u nos ogavan zadah gnjilih jaja, što ih zbog sankcija Jugoslaveni ne mogu da izvoze. U vagonima pak griju tako strašno, da je prosto nepodnosiva vrućina, što u njima vlada. A to sve, jer nemaju kuda s drvima, pa ih troše gdje samo mogu. Ne samo to, nadovezuje »Vedetta«, već u Zagrebu padaju ljudi na ulicama od prevelikog užitka hrane, što je ne mogu probaviti, a moraju da je troše, inače bi im se i ona usmrdila. - I to sve zbog sankcija.« - A Zagabria si muore d'indigestione! Tako je eto pisala »Vedetta«. Altroche Reuter! Ali učinak je bio sasvim protivan. Fijumanci, čitajući te vijesti o preobilju hrane u Jugoslaviji, stali su da govore u sav glas: - Pa - pustite nas onamo, da se malo pošteno najedemo... Rokac. ljudi i događaji Dr. Vladko Maček Vodja hrvatskog narodnog pokreta dr. Vlatko Maček proslavio je svoj rodjendan i imendan uz ogromno sudjelovanje seljaštva i gradjanstva, upravo sviju slojeva pučanstva. Ne samo u Zagrebu već je i po svim gradovima i mjestima taj dan svečano proslavljen. U Americi je žega dosegla preko 50 st. C., pa je preko 500 ljudi umrlo od sunčanice, poginulo blaga bezbroj, a žetva je sva uništena. Pjesnik Tin Ujević proslavio je u Sarajevu u uskom krugu 45-godišnjicu života. Nova željeznička pruga Kosovo Polje-Peć svečano je otvorena 12. o. mj. U Beču je otkrivena nova Tizianova slika i to u tresorima Akademije lijepih umjetnosti. Asfaltiranjem ceste od Lapada preko Gruža do Kantafide nedavno se započelo, pa će ove godine biti radnje i gotove. U Parisu je vijećao kongres za mir i slobodu pod predsjedanjem prof. Langevina. Po popisu imade Paris sa predgradjima preko 5,000.000 stanovnika, Zagrebačka filharmonija započinje 20. o. mj. s koncertom na Sušaku, svoju turneju duž jadranske obale. Koncertirat će u Crikvenici, Rabu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Makarskoj, Hvaru, Korčuli, Dubrovniku i Kotoru. U Baselu je proslavljena 400-godišnjica smrti Erazina Rotterdamskoga. On je bio profesor na roterdamskom sveučilištu, humanist, najvažniji katolički učenjak onoga vremena. U Ljubljani se održavao kongres željezničara iz cijele Jugoslavije; predsjedao je predsjednik centralne uprave inž. Debeljević. U Biogradu na moru podići će vlasnik hotela »Ilirija«, inž. Karaganja dom za književnike i umjetnike svake narodnosti. U spomen krunisanja kralja Eduarda VIII. iskovat će se u Engleskoj dukati i prodavati uiz pogodovinu cijenu. Zagrebački umjetnici Darja Berna i Rod Riffler priredjuiju turneju po Jugoslaviji. U višim predjelima švicarskih Alpa pao je oko polovice srpnja snijeg, dok je temperatura sipala na —6C. Na ekskurziju u Jugoslaviju stigli su djaci čehoslovačke poljoprivredne škole iz Časlava. U Beogradu se imao obdržavati ovogodišnji medjunarodni kongres učitelja, ali do njega ne će doći zbog nemogućnosti organizacije. Evang. biskup u Zagrebu dr. Filip Popp pozvan je od ministra prosvjete u Finskoj, da održi više predavanja o našoj državi. Fra dr. Gotardo Goričanec izabran je za novog gvardijana karlovačkog samostana, Iz Splita je krenuo parobrod »Strossmayer« na prvo ovosezonsko sportsko-ribarsko krstarenje s 40 putntika, najviše stranaca iz Austrije, Njemačke i Čehoslovačke. U Chileu je bio katastrofalni potres s velikim brojem ljudskih žrtava i velikom materijalnom štetom. Od 20. do. 30. o. mj. obduržavaju se u južnoj Italiji veliki vojni manevri. Manevrima sovjetske crvene vojske prisustvovat će britanski časnici sviju vrsti oružja. Po poznatoj metodi (Made in Sud America!) imala je nedavno buknuti revolucija u Paraguayu, ali je policija za vremena uapsila vodju puk. A. Braya. U USA vlada velika suša i dosada iznosi već šteta preko pedeset milijuna dolara, Dne 26. o. mj. održat će u Ljubljani s tamošnjim klubom »Ilirija« utakmicu amerikanski plivači, koji polaze na olimpijadu u Berlin. U Ženevi se održaje svjetski omladinski kongres, kome će prisustvovati i omladinske organizacije iz Sarajeva. Poljsko ministarstvo saobraćaja odredilo je, da se za vrijeme ferija kroz tri mjeseca sva djeca ispod 14 godina imadu 'badava voziti na svim poljskim željeznicama. Svaka odrasla osoba može sobom povesti četvero djece ispod 14 godina. Ravnateljem kazaliišta u Mariboru imenovan je poznati slovenski spisatelj dr. Ivo Dvornik. Dio filma »Tamara« snimat će francusko društvo Ermoli u okolici Mostara. Doskora će ući u promet novi luksusni vagoni za medjunarodni saobraćaj, nabavljeni u Njemačkoj. Već su stigli u Beograd. U Moskvi je umro u 90. godini života predsjednik sovjetske akademije nauka, Aleksandar Kairpinski U cijeloj je Italiji svečanim načinom proslavljen dan ukidanja sankcija. Bivši njemački car Vilim, kome je 78 godina,teško je obolio i to od staračke bolesti. Etnolog Marselli iz Amerike boravi već dulje vremena u Sarajevu, gdje proučava etnografski muzej. U sjeveroamaričkim državama Alabama i Tennessv širi se teška epidemija dječje paralize; umrlo je već desetak djece. U koncentracionom logoru u Njemačkoj umro je Karl von Ossietzky, poznati njemački pacifista i kandidat Nobelove nagrade za mir. I sovjeti dijele odlikovanja! Komesar za vanjske poslove Litvinov dobio je najveći sovjetski red, za zasluge povodom svog 60. rodjendana. U istočnom Sibiru kod Karimskaje, došlo je do strahovite nesreće na željeznici, pri čemu je do 80 osoba poginulo, a oko sto ih je ranjenih. U Beogradu se drže veslačke utakmice za prvenstvo države. Geoirg Beirnhardt, bivši urednik »Voss. Zeituinga«, po dolasku Hitlera emigrant u Parizu i urednik »Pariser Tagblatta«. U Moskvi gostuje kinesko kazalište; daju se klasični kineski igrokazi, ali i neki savremeni sovjetski. Neobičan pohod: trista slijepaca iz raznih strana Velike Britanije kreće u London, da traže pomoć od vlade. Svojim pohodom žele svratiti pozornost vlade na svoje teško stanje bez sredstava. Turska je vlada odobrila dva milijuna za sveučilište u Ankari i Istambulu za gradnju nekih zavoda i ustanova. Lijep primjer brige za visoke škole! Radničko osiguranje (SUZOR u Zagrebu) bilježi 12 i pol milijuna deficita. A ipak ta ustanova daje milijunske zajmove na razne strane. Ravnatelj zagrebačkog »Putnika« S. Dragomanović organizirao je na opće zadovoljstvo turistički ured u Stockholmu. Poznati osječki glazbenik i dirigent te ravnatelj osječke opere Lav Minski pozvan je u Budimpeštu od tamošnje radio postaje, da dirigira simfonijski orkestar. Čitavi se bataljuni žena regrutiraju, po odobrenju španjolske vlade, u civilnu gardu. Dne 28. srpnja navršio se stoti dan ustanka Arapa u Palestini. U Split i Trogir je stigao vojvoda od Aoste ina svojoj jahti »Andriti«. Prisustvovao je izvedbi koncerta zagrebačke Filharmonije u Trogiru. Skladište municije u Massani odletilo je u zrak i uzrokovalo velik požar. Marko Maratović, poznat kao tobožnji grof Pielik-Ina, uhićen je u Parizu. Veliki uspjeh postiglo je djelo K. Baranovića, balet »Licitarsko srce« u berlinskoj operi »Unter den Lindem«. Na žalost požar je uništio kulise za taj balet i partituru, vlasništvo hrvatskog kazališta. Odlazeći iz luke Lenjiingnada potonuo je na morskoj pučini njemački parobrod »Lohengrin« s čitavom posadom. Hrvatski arheolog, don Frano Bulić Po najnovijem popisu imala je Vašava 1. VII. o. g. 1,229.585 stanovnika. Sad se, broji u milijunske gradove. Vojvoda i vojvotkinja od Kenta doputovali su aeroplanom iz Londona u Pariz, gdje će proboraviti tjedan dana. Pred dvije godine, 29. VIII, umro je u Zagrebu veliki rodoljub i slavni hrvatski arheolog don Frano Bulić. Zagrebačka gradska općina dala je izraditi odjeće i obuće za 6000.000 dinara za zagrebačku sirotinju. Svoj rodni grad Varaždin posjetio je hrvatski metropolita dr. Ante Bauer, došavši iz Varaždinskih toplica, gdje boravi već tjedan dana na odmoru. U Engleskoj se gradi novi prekooceanski parobrod blizanac »Queen Mary«. Vlada daje veliku subvenciju. Hrvatski slikar prof. Tomislav Krizman boravi u Hercegovini, gdje izradjuje bakroreze za svoju mapu »Naša zemlja u slikama«. Doprinosima privatnika isagradit će se u Ljubljani moderna galerija. Grad Kellog, u sjeverno-američkoj državi Idaho proslavio je nedavno stogodišnjicu svog postanka. Grad London je predložio, da se XII. Olimpijada održi u Londonu, nu Velika se Britanija toga odrekla, kako je izjavio lord Aberder na sjednici medjunarodnog olimpijskog odbora u Berlinu. Odbor je zaključio da se iduća Olimpijada 1940. održi u Tokiu. Dne 30. rujna o. g. biti će posve dovršene sve gradnje na novoj palači Narodne Skupštine u Beogradu. Dne 8. i 9. o. mj. priredjuju subotički novinari novinarski dan u kupalištu Palić. Spremanje i boravak jugoslavenske olimpijske reprezentacije u Berlinu stoji preko milijun dinara. Javlja se, da će engleski kralj Eduard proboraviti nekoliko tjedana na krstarenju u Jadranskom moru. Žene u Francuskoj dobile su izborno pravo glasa. Taj je zakon prihvaćen u komori, pa treba još da prodje i u senatu. Javlja se, da su u okolici Firenze otkriveni veliki izvori petroleja — ako to nije novinarska patka! U blizini Doboja u Bosni pronašao je željezničar N. Topić velike naslage željezne rudače RORATE Uoči adventa kazao je opatijski župnik s oltara ovo: - Domani cominciano le devozioini, cosidette Zornice. Dico cosi, perche mi comprendano tutti. (Sjutra počinju pobožnosti, takozvane Zornice. Kažem tako, da me svi razumiju.) Ovo je bogme prva njegova pametna, jer da je kazao »rorate«, kako se talijanski zovu Zornice -ko bi ga razumio? KAKO SU MLEČANI ŽALILI ZA ISTROM? Kad su god. 1797 poslije mira u Kampoformiju ušle austrijske čete u Istru, u Veneciji je zavladala opća konsternacija. »Gubitak Istre, jadikovali su Venecijanci, znači da je time zapečaćena sudbina mletačke mornarice, bilo one javne ili trgovačke. Nije moguče procijeniti svu blagodat, koja će dobitkom Istre zapasti Austriju! Od mornara sveukupne mletačke mornarice četiri petine bijahu Istrani.« I spominjao se lijes za gradnju, vino, ulje, drvo za gorivo i tolike druge stvari, što ih je u velikoj količini pružala Veneciji Istra.
U sjeni sv. Vida
Rijeka u januaru 1936.
Italija ima tri vulkana: Vezuv, Etnu i Stromboli. Da ih ima tri stotine, pa da svi zajedno izbacuju ono svoje blato godine i godine, dan i noć, ne bi ga toliko izbacili, koliko su ga u ove posljednje mjesece izrigali i na Engleze sasuli vinari talijanski počevši od onih »najauktoritanijih« pa do najnižih škrabala. Izgledalo je kao su se sve novine poluostrva upravo natjecale, koće od njih u toj raboti prednjačiti. Čini se da ipak nosi još uvijek »Giornale d'Italia«, a odmah uz njega i »Tribuna«, premda ima dana, kad rimski »Tevere« nadvisuje, sve! Si capisce, da i naša »Vedetta« ne zaostaje za 'njima, anzi... Najdražesniji su pak njihovi takozvani humoristički listovi. No iako su jako dražesni, ipak |ih je muka čitati. »Travaso delle idee« još nekako, al onaj njihov »Marc Aurelio«, a naročito pak onaj famozni »420« ...!
To su živi dokumenti najčišće i najnepatvorenije ljudske gluposti -- »dell'imbecillagine umana« - kako bi to oni rekli. I u njima se lupa po Englezima, ali da vidite kako? Čitajući one njihove »fredure« kušao sam se poškakljati na desno i na lijevo, ne bi li mi uspjelo, da se samo malo nasmiješim, ali nije išlo.
U posljednje vrijeme moraju i Švedi da plate talijanskim humoristima svoj ceh. Čujte ovu: »Ona leži na otomanu, on sjedi do nje«.
Ona: Večeras se daje film s Gretom Garbo.
On: Greta Garbo? Trebaće da joj aplaudiramo, inače bi Švedska mogla da pošalje Ligi Naroda kakvu protestnu notu ...
Ajde, poškakljajte se ...
Onda dolaze na red Negus i njegova žena. »11 Negus e la Negussa«. Njih uzimlje u nišan s nekim osobitim uživanjem najpopularniji »420«. Tako se je cijeli Apenin tresao od smijeha, kad je ono nedavno izišla u tom listu sličica o abesinskoj carici i o carskom kokošinjaku. Carica se je naime ljutila na muža, što nije kokošinjak obilježio crvenim krstom. Što će sada »La Negussa«, da očuva svoje ostale piliće? Otraga je na gaćicama napravila taj znak, i - ostalo izostavljam. I tom »ukusnom« vicu smijala se čitava Italija.
Poškakljajte se i vi!
No najgore prolaze Englezi, naročito njihova Agencija Reuter. I o toj Agenciji ima toliko i tako neslanih viceva, da se čovjeku grusti čitati ih. »Spirito de bruzar«, rekao mi je jutros Franzele, i još je dodao:
- Ako njim zamu petrolej, ostat će njim još i vavek ta »špirit« ...
Svaka bačva daje ono što ima, a opet već su i stari Rimljani govorili: Degustibus non est disputandum... Pa i ja bih prešao preko svega toga, ali me ono o Agenciji Reuter sve nekako škaklje (ovaj put u istini) i mislim, da bih pukao, da na toi ne nadovezem ma i same dvije riječi.
Talijani pucaju po Agenciji Reuter, jer da ona i širi o njima i njihovim operacijama u Abesiniji sve same laži. Ja ne mogu i ne marim kontrolirati t koliko ima u Reuterovim izvještajima istine a i koliko neistine, to će se ionako doznati, jer su u laži kratke noge, kao što su bile kratke — jako kratke - i u onim izvještajima, što su ih još do nedavno širile razne talijanske »Reuterice« o našoj susjedi Jugoslaviji. Kakve su ono bile laži, Bože moj veliki i dragi! Nije bilo dana, kad ne bi ili Agenzia Stefani ili Agenzia Volta ili Agenzia Vedetta servirale barem po jednu revoluciju u Hrvatskoj, Bosni, Dalmaciji, Južnoj Srbiji itd, »Jugoslavija sva u plamenu!« - - »U zagrebačkim ulicama pokolj.« - - »Ogromne mase naroda marširaju ...«- »Ebulizione, revoluzione, maledizione...« A kampanja u radiju! Sve one strahovite laži, što su ih iz dana u dan štrcali u svijet! Altro che Reuter!
A evo što je još i ovih dana pisala »Vedetta« o prilikama u Jugoslaviji:
»Kuda idete, udara vam u nos ogavan zadah gnjilih jaja, što ih zbog sankcija Jugoslaveni ne mogu da izvoze. U vagonima pak griju tako strašno, da je prosto nepodnosiva vrućina, što u njima vlada. A to sve, jer nemaju kuda s drvima, pa ih troše gdje samo mogu. Ne samo to, nadovezuje »Vedetta«, već u Zagrebu padaju ljudi na ulicama od prevelikog užitka hrane, što je ne mogu probaviti, a moraju da je troše, inače bi im se i ona usmrdila. - I to sve zbog sankcija.«
- A Zagabria si muore d'indigestione! Tako je eto pisala »Vedetta«. Altroche Reuter!
Ali učinak je bio sasvim protivan. Fijumanci, čitajući te vijesti o preobilju hrane u Jugoslaviji, stali su da govore u sav glas: - Pa - pustite nas onamo, da se malo pošteno najedemo...
Rokac.
ljudi i događaji
Vodja hrvatskog narodnog pokreta dr. Vlatko Maček proslavio je svoj rodjendan i imendan uz ogromno sudjelovanje seljaštva i gradjanstva, upravo sviju slojeva pučanstva. Ne samo u Zagrebu već je i po svim gradovima i mjestima taj dan svečano proslavljen.
U Americi je žega dosegla preko 50 st. C., pa je preko 500 ljudi umrlo od sunčanice, poginulo blaga bezbroj, a žetva je sva uništena.
Pjesnik Tin Ujević proslavio je u Sarajevu u uskom krugu 45-godišnjicu života.
Nova željeznička pruga Kosovo Polje-Peć svečano je otvorena 12. o. mj.
U Beču je otkrivena nova Tizianova slika i to u tresorima Akademije lijepih umjetnosti.
Asfaltiranjem ceste od Lapada preko Gruža do Kantafide nedavno se započelo, pa će ove godine biti radnje i gotove.
U Parisu je vijećao kongres za mir i slobodu pod predsjedanjem prof. Langevina.
Po popisu imade Paris sa predgradjima preko 5,000.000 stanovnika,
Zagrebačka filharmonija započinje 20. o. mj. s koncertom na Sušaku, svoju turneju duž jadranske obale. Koncertirat će u Crikvenici, Rabu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Makarskoj, Hvaru, Korčuli, Dubrovniku i Kotoru.
U Baselu je proslavljena 400-godišnjica smrti Erazina Rotterdamskoga. On je bio profesor na roterdamskom sveučilištu, humanist, najvažniji katolički učenjak onoga vremena.
U Ljubljani se održavao kongres željezničara iz cijele Jugoslavije; predsjedao je predsjednik centralne uprave inž. Debeljević.
U Biogradu na moru podići će vlasnik hotela »Ilirija«, inž. Karaganja dom za književnike i umjetnike svake narodnosti. U spomen krunisanja kralja Eduarda VIII. iskovat će se u Engleskoj dukati i prodavati uiz pogodovinu cijenu.
Zagrebački umjetnici Darja Berna i Rod Riffler priredjuiju turneju po Jugoslaviji.
U višim predjelima švicarskih Alpa pao je oko polovice srpnja snijeg, dok je temperatura sipala na —6C.
Na ekskurziju u Jugoslaviju stigli su djaci čehoslovačke poljoprivredne škole iz Časlava.
U Beogradu se imao obdržavati ovogodišnji medjunarodni kongres učitelja, ali do njega ne će doći zbog nemogućnosti organizacije. Evang. biskup u Zagrebu dr. Filip Popp pozvan je od ministra prosvjete u Finskoj, da održi više predavanja o našoj državi.
Fra dr. Gotardo Goričanec izabran je za novog gvardijana karlovačkog samostana,
Iz Splita je krenuo parobrod »Strossmayer« na prvo ovosezonsko sportsko-ribarsko krstarenje s 40 putntika, najviše stranaca iz Austrije, Njemačke i Čehoslovačke.
U Chileu je bio katastrofalni potres s velikim brojem ljudskih žrtava i velikom materijalnom štetom.
Od 20. do. 30. o. mj. obduržavaju se u južnoj Italiji veliki vojni manevri.
Manevrima sovjetske crvene vojske prisustvovat će britanski časnici sviju vrsti oružja.
Po poznatoj metodi (Made in Sud America!) imala je nedavno buknuti revolucija u Paraguayu, ali je policija za vremena uapsila vodju puk. A. Braya.
U USA vlada velika suša i dosada iznosi već šteta preko pedeset milijuna dolara,
Dne 26. o. mj. održat će u Ljubljani s tamošnjim klubom »Ilirija« utakmicu amerikanski plivači, koji polaze na olimpijadu u Berlin.
U Ženevi se održaje svjetski omladinski kongres, kome će prisustvovati i omladinske organizacije iz Sarajeva.
Poljsko ministarstvo saobraćaja odredilo je, da se za vrijeme ferija kroz tri mjeseca sva djeca ispod 14 godina imadu 'badava voziti na svim poljskim željeznicama. Svaka odrasla osoba može sobom povesti četvero djece ispod 14 godina.
Ravnateljem kazaliišta u Mariboru imenovan je poznati slovenski spisatelj dr. Ivo Dvornik.
Dio filma »Tamara« snimat će francusko društvo Ermoli u okolici Mostara.
Doskora će ući u promet novi luksusni vagoni za medjunarodni saobraćaj, nabavljeni u Njemačkoj. Već su stigli u Beograd.
U Moskvi je umro u 90. godini života predsjednik sovjetske akademije nauka, Aleksandar Kairpinski
U cijeloj je Italiji svečanim načinom proslavljen dan ukidanja sankcija.
Bivši njemački car Vilim, kome je 78 godina,teško je obolio i to od staračke bolesti.
Etnolog Marselli iz Amerike boravi već dulje vremena u Sarajevu, gdje proučava etnografski muzej.
U sjeveroamaričkim državama Alabama i Tennessv širi se teška epidemija dječje paralize; umrlo je već desetak djece.
U koncentracionom logoru u Njemačkoj umro je Karl von Ossietzky, poznati njemački pacifista i kandidat Nobelove nagrade za mir.
I sovjeti dijele odlikovanja! Komesar za vanjske poslove Litvinov dobio je najveći sovjetski red, za zasluge povodom svog 60. rodjendana.
U istočnom Sibiru kod Karimskaje, došlo je do strahovite nesreće na željeznici, pri čemu je do 80 osoba poginulo, a oko sto ih je ranjenih.
U Beogradu se drže veslačke utakmice za prvenstvo države.
Geoirg Beirnhardt, bivši urednik »Voss. Zeituinga«, po dolasku Hitlera emigrant u Parizu i urednik »Pariser Tagblatta«.
U Moskvi gostuje kinesko kazalište; daju se klasični kineski igrokazi, ali i neki savremeni sovjetski.
Neobičan pohod: trista slijepaca iz raznih strana Velike Britanije kreće u London, da traže pomoć od vlade. Svojim pohodom žele svratiti pozornost vlade na svoje teško stanje bez sredstava.
Turska je vlada odobrila dva milijuna za sveučilište u Ankari i Istambulu za gradnju nekih zavoda i ustanova. Lijep primjer brige za visoke škole!
Radničko osiguranje (SUZOR u Zagrebu) bilježi 12 i pol milijuna deficita. A ipak ta ustanova daje milijunske zajmove na razne strane.
Ravnatelj zagrebačkog »Putnika« S. Dragomanović organizirao je na opće zadovoljstvo turistički ured u Stockholmu.
Poznati osječki glazbenik i dirigent te ravnatelj osječke opere Lav Minski pozvan je u Budimpeštu od tamošnje radio postaje, da dirigira simfonijski orkestar.
Čitavi se bataljuni žena regrutiraju, po odobrenju španjolske vlade, u civilnu gardu.
Dne 28. srpnja navršio se stoti dan ustanka Arapa u Palestini.
U Split i Trogir je stigao vojvoda od Aoste ina svojoj jahti »Andriti«. Prisustvovao je izvedbi koncerta zagrebačke Filharmonije u Trogiru.
Skladište municije u Massani odletilo je u zrak i uzrokovalo velik požar.
Marko Maratović, poznat kao tobožnji grof Pielik-Ina, uhićen je u Parizu.
Veliki uspjeh postiglo je djelo K. Baranovića, balet »Licitarsko srce« u berlinskoj operi »Unter den Lindem«. Na žalost požar je uništio kulise za taj balet i partituru, vlasništvo hrvatskog kazališta.
Odlazeći iz luke Lenjiingnada potonuo je na morskoj pučini njemački parobrod »Lohengrin« s čitavom posadom.
Hrvatski arheolog, don Frano Bulić
Po najnovijem popisu imala je Vašava 1. VII. o. g. 1,229.585 stanovnika. Sad se, broji u milijunske gradove.
Vojvoda i vojvotkinja od Kenta doputovali su aeroplanom iz Londona u Pariz, gdje će proboraviti tjedan dana.
Pred dvije godine, 29. VIII, umro je u Zagrebu veliki rodoljub i slavni hrvatski arheolog don Frano Bulić.
Zagrebačka gradska općina dala je izraditi odjeće i obuće za 6000.000 dinara za zagrebačku sirotinju.
Svoj rodni grad Varaždin posjetio je hrvatski metropolita dr. Ante Bauer, došavši iz Varaždinskih toplica, gdje boravi već tjedan dana na odmoru.
U Engleskoj se gradi novi prekooceanski parobrod blizanac »Queen Mary«. Vlada daje veliku subvenciju.
Hrvatski slikar prof. Tomislav Krizman boravi u Hercegovini, gdje izradjuje bakroreze za svoju mapu »Naša zemlja u slikama«.
Doprinosima privatnika isagradit će se u Ljubljani moderna galerija.
Grad Kellog, u sjeverno-američkoj državi Idaho proslavio je nedavno stogodišnjicu svog postanka.
Grad London je predložio, da se XII. Olimpijada održi u Londonu, nu Velika se Britanija toga odrekla, kako je izjavio lord Aberder na sjednici medjunarodnog olimpijskog odbora u Berlinu. Odbor je zaključio da se iduća Olimpijada 1940. održi u Tokiu.
Dne 30. rujna o. g. biti će posve dovršene sve gradnje na novoj palači Narodne Skupštine u Beogradu.
Dne 8. i 9. o. mj. priredjuju subotički novinari novinarski dan u kupalištu Palić.
Spremanje i boravak jugoslavenske olimpijske reprezentacije u Berlinu stoji preko milijun dinara.
Javlja se, da će engleski kralj Eduard proboraviti nekoliko tjedana na krstarenju u Jadranskom moru.
Žene u Francuskoj dobile su izborno pravo glasa. Taj je zakon prihvaćen u komori, pa treba još da prodje i u senatu.
Javlja se, da su u okolici Firenze otkriveni veliki izvori petroleja — ako to nije novinarska patka!
U blizini Doboja u Bosni pronašao je željezničar N. Topić velike naslage željezne rudače
RORATE Uoči adventa kazao je opatijski župnik s oltara ovo: - Domani cominciano le devozioini, cosidette Zornice. Dico cosi, perche mi comprendano tutti. (Sjutra počinju pobožnosti, takozvane Zornice. Kažem tako, da me svi razumiju.) Ovo je bogme prva njegova pametna, jer da je kazao »rorate«, kako se talijanski zovu Zornice -ko bi ga razumio?
RORATE
Uoči adventa kazao je opatijski župnik s oltara ovo:
- Domani cominciano le devozioini, cosidette Zornice. Dico cosi, perche mi comprendano tutti. (Sjutra počinju pobožnosti, takozvane Zornice. Kažem tako, da me svi razumiju.)
Ovo je bogme prva njegova pametna, jer da je kazao »rorate«, kako se talijanski zovu Zornice -ko bi ga razumio?
KAKO SU MLEČANI ŽALILI ZA ISTROM?
Kad su god. 1797 poslije mira u Kampoformiju ušle austrijske čete u Istru, u Veneciji je zavladala opća konsternacija. »Gubitak Istre, jadikovali su Venecijanci, znači da je time zapečaćena sudbina mletačke mornarice, bilo one javne ili trgovačke. Nije moguče procijeniti svu blagodat, koja će dobitkom Istre zapasti Austriju! Od mornara sveukupne mletačke mornarice četiri petine bijahu Istrani.«
Kad su god. 1797 poslije mira u Kampoformiju ušle austrijske čete u Istru, u Veneciji je zavladala opća konsternacija.
»Gubitak Istre, jadikovali su Venecijanci, znači da je time zapečaćena sudbina mletačke mornarice, bilo one javne ili trgovačke. Nije moguče procijeniti svu blagodat, koja će dobitkom Istre zapasti Austriju! Od mornara sveukupne mletačke mornarice četiri petine bijahu Istrani.«
I spominjao se lijes za gradnju, vino, ulje, drvo za gorivo i tolike druge stvari, što ih je u velikoj količini pružala Veneciji Istra.