Partizanski rat na moru tijekom Drugog svjetskog rata, kojeg su vodili naši ribari, mornari i hrabri ljudi i domoljubi obale i otoka našeg Jadrana, poslije rata ocijenili su vojnopomorski stručnjaci najvećih pomorskih sila svijeta kao nov i značajan doprinos strategiji pomorskog ratovanja u to vrijeme i u tim uvjetima.
U najvećim i najpoznatijim mornaričkim akademijama kao U.S. Naval Academy u Annapolisu, Maryland, u Sjedinjenim Američkim Državama i H. M. Royal Naval Academy, Greenwich, London, u Velikoj Britaniji, proučavalo se ratovanje na Jadranu, a posebno taktika primijenjena protiv nadmoćnijeg i tehnički opremljenijeg neprijatelja.
Admiral Morgan Giles, tada zapovjednik Akademije u Greenwichu, a za vrijeme rata 1944. godine kao poručnik bojnog broda zapovjednik britanskih lakih pomorskih snaga na Visu, ističe1:
“Danas (1956. op. pisca) kada uspoređujemo jačinu i djelovanje partizanske mornarice NOVJ s bilo kojom mornaricom iz II. svjetskog rata dolazimo do neospornog zaključka da je ta mornarica po svemu bila izuzetak i da je njena taktika predstavljala jedinstven primjer ostvarenih načela partizanskog ratovanja na moru.”
Nadalje ističe da su u vrijeme kada su ratne mornarice svijeta u svojim sastavima imale brodove raznih tipova: od bojnih brodova, nosača aviona, krstarica i podmornica do lakih snaga – od razarača i fregata do torpednih čamaca i desantnih brodova, partizanska mornarica Jugoslavije raspolagala je “flotom” naoružanih malih ribarskih brodova čija tonaža ne iznosi ni kao tonaža jednog modernog razarača, a tonaža transportne flote motornih jedrenjaka nije veća od tonaže jednog srednjeg teretnog prekooceanskog broda tog doba.
| 
Bivša jugoslavenska krstarica Dalmacija u talijanskoj je službi
plovola pod imenom Cattaro, a u njemačkoj pod imenom Niobe. |
Britanski zapovjednik specijalne jedinice za diverzantske i prepadne akcije COMMANDO2 potpukovnik Jack Churcill, koji također boravi na Visu početkom 1944. godine, a koji u prvo vrijeme nema vlastitih jurišnih čamaca za svoje akcije na Hvaru i Braču, koristi se partizanskim naoružanim brodovima i motornim jedrenjacima i tako bolje upoznaje naše mornare, partizansku taktiku, hrabrost i odlučnost i jednostavno ih naziva Tigrovima, a znamo što taj naziv znači u britanskoj vojnoj terminologiji.
Njemački zapovjednik mornaričkih snaga na Jadranu viceadmiral Joackim Lietzman (Admiral Adria službeni je naziv njemačke mornaričke komande) također nije mogao shvatiti, ali ni spriječiti, partizanski rat na moru,te je doživljavao oštre kritike svojih pretpostavljenih, pa tako i samog Hitlera i ministra mornarice admirala Dönitza.
Da ti događaji, zbog raznih razloga, ne padnu u potpuni zaborav, koristim priliku da u povodu obljetnice formiranja mornaričke komande u Crikvenici podsjetim na neke događaje iz tog doba.
Kapitulacija Italije i njemački planovi za zaposjedanje obale
Pripremajući se za obustavu ratnih operacija prema saveznicima Talijani poduzimaju niz mjera, pa je i Komanda 5. korpusa u Crikvenici izdala naredbe svojim jedinicama da 6. rujna 1943. godine otpočnu povlačenje na ranije pripremljene položaje utvrđene linije od Jastrebarskog preko Delnica do Sv. Jakova (op. p. Jadranova) na obali.
Ali ni Nijemci nisu ravnodušno promatrali situaciju s Italijom. Zbog strateških razloga oni nisu smjeli dopustiti da istočna jadranska obala padne u ruke NOVJ i saveznika. Hitler, koji se u kolovozu 1943. nalazio na ratištu u Smolensku u Rusiji, 6. kolovoza je u Štabu Grupe armija Centar primio general Lotara Rendulicha, do tada zapovjednika 35. armijskog korpusa u Rusiji, i upoznao ga sa situacijom na Balkanu, Albaniji i Dalmaciji i mogućnosti kapitulacije Italije. Radi toga naredio je formiranje 2. oklopne armije na čelu s generalom Rendulichem, kojem je, među ostalim, rekao: “Iskoristite oružane snage Hrvatske, razbijte Tita,ako ustreba zarobite Talijane i zaposjednite Dalmaciju, Crnu Goru i Albaniju i odbranite obalu.” Već 26. kolovoza štab 2. oklopne armije okupio se u Beogradu i počeo s pripremama za izvršenje Hitlerovog zadatka. Rendulich 8. rujna izdaje naređenje za zaposjedanje obale. Sljedećeg dana pet samostalnih motoriziranih kolona kreće na zadatak od Zadra do Drača.
Istodobno Nijemci u sastavu Komande mornaričkih grupa Jug – Marine Gruppenkommando Süd u Sofiji formiraju Komandu Jadrana. Admiral Adria službeni je naziv za tu komandu. Zapovjednik je viceadmiral Joackim Lietzmann. U sastavu su ove komadne zapovjednici Sjevernog Jadrana kapetan bojnog broda Loyke, Dalmacije kapetan bojnog broda Van Lamecan i Južnog Jadrana kapetan fregate Asmus.
Od Talijana su zaplijenili krstaricu Cattaro (bivša jugoslavenska Dalmacija, sada Niobe), pomoćnu krstaricu i minopolagač Ramb III (sada Kiebitz, a po završetku rata naš Galeb), razarač Audoce, Insidioso, Giussepe Missori, Stella Polare i Spica, šest torpiljarki i eskortnih brodova, jedan lovac podmornica, dvije džepne podmornice, dva minopolagača, tri torpedna čamca i šest pomoćnih brodova.
Odmah su kopnenim putem iz Francuske počeli dovlačiti torpedne čamce i desantne tenkonosce i dvotrupne peniše u dijelovima koje su sastavljali u brodogradilištima u Trstu, Rijeci i Martinšćici.
Admiral Adria najprije je imao štab u Beogradu, a 26. siječnja 1944. godine premješten je u Opatiju.
Formiranje Komande za Hrvatsko Primorje i Istru
Prije kapitulacije fašističke Italije u rujnu 1943. nisu postojali u Hrvatskom primorju uvjeti da se u okviru Narodnooslobodilačke borbe formiraju posebni mornarički odredi, kao što je to već 1942. učinjeno u makarskom primorju ili na šibenskim i zadarskim otocima.
U to vrijeme za okupacije Italije postojalo je u Crikvenici Lučko zapovjedništvo NDH, čija je djelatnost bila svedena na najosnovnije stvari praćenja civilnog pomorskog prometa u Planinskom kanalu. Zapovjednik je bio kapetan korvete Juraj Bonači.
On je 8. rujna 1943. odlučio prijeći u NOVH i PO. Sazvao je sve oficire, podoficire i lučke službenike, saopćio im svoju odluku i pozvao ih da ga slijede. Budući da je većina već surađivala s NOP-om, jednoglasno su prihvatili tu odluku i čitavo Lučko zapovjedništvo NDH u Crikvenici prelazi u NOB.
Nakon bombardiranje Senja 8.listopada 1943. u senjskoj luci potopljen je parobrod Istra.