Istraživaču masonerije rijetko se pruža prilika konzultirati izvornu građu koja se odnosi na njezin rad, te su tako publikacije svake vrste o masonstvu uopćene i odnose se na nacionalne masonske organizacije, pojedine istaknute ličnosti i opći politički stav masonerije prikazan bez dinamike.
To srećom, ali samo djelomice, nije slučaj s riječkom ložom Italia nuova.
Naime, u Državnom arhivu Rijeke (fond Riječka prefektura, JU-6, kutija 133) nalazi se nekoliko zapisnika sastanaka lože Italia nuova, koje je talijanska policija zaplijenila nakon stupanja na snagu zakona o zabrani djelovanja tajnih organizacija 1925. godine, dakle i masonstva. (Legge del 26 nov. 1925, n. 2029. Associazioni, Enti ed Istituti operanti nel Regno e fuori i modo clandestino o occulto)
Iako je riječ o malom broju zapisnika, njihova je važnost, u cjelini, velika.
Ti zapisnici, naime, opovrgavaju tezu masonerije da je ona dobrotvorna i nepolitična organizacija i potvrđuju ložu kao mjesto diskusije i dogovaranja za djelovanje njezinih članova u vezi s konkretnim pitanjima koja su na dnevnom redu.
Zatim, s obzirom da tada Rijeka prema Rapallskom ugovoru ima status države, zapisnici oslikavaju stav i akciju riječkih masona o budućnosti Rijeke, i to u vrijeme kada je fašizam već došao na vlast u Italiji.
Treće, kako su autonomaši i predsjednik Zanella već izbačeni iz Rijeke (3.III.1922.), zapisnici odražavaju samo stajališta nekadašnjih iredentista, sadašnjih masona i pristalica aneksije Rijeke Italiji.
Nažalost, u arhivu se nalaze samo neki od zapisnika djelovanja Lože, te se mnogo toga ne može saznati.
Većim dijelom zapisnici su iz 1923. godine (12), 1922. (4) i isto toliko (4) iz 1924. godine.
U literaturi, kako talijanskoj tako i hrvatskoj, postojanje lože spominje u jednoj bilješci ugledni talijanski autor Renzo de Felice te Amleto Ballarini. Sudeći prema ovim podacima, loža je već postojala 1919. godine i pripadala je redu Sveti Ivan od Škotske, odnosno masoneriji iz Piazza del Gesù, prema sjedištu lože u Rimu.
Glavna tema koja proizlazi iz svih zapisnika jest odnos prema fašizmu, a glavni odgovor – zadržati distancu koristeći se zaslugama za dosadašnja zbivanja u Rijeci.
Odnos prema fašizmu se svima svakodnevno nametao, te i masonima, kako u svojoj ideološkoj dimenziji tako i s obzirom na politički pragmatizam.
Riječki masoni iz lože Italia nuova diskutirali su o stavu prema fašizmu na sjednici 24. studenog 1922. Njihov stav je tada bio oportun u odnosu na stav njihove "braće" u Italiji. Na toj sjednici, naime, "časni" (venerabile) Guido Lado istaknuo je da se u redovima masonstva fašizam ne doživljava kao izuzetno negativan pokret ukoliko doprinosi Italiji ono što se od njega očekuje.
....