SUŠAČKA REVIJA broj 62/63 klub sušačana IZVJEŠĆE O RADU KLUBA Oskar PavešićAktivnosti rada IO Kluba Sušačana izvršavalo se po planu i programu koji je zacrtan još prošle godine. Predugačko bi bilo ovo izvješće ako bismo sve zacrtane odnosno ispunjene zadatke opširno opisivali, pa ćemo se osvrnuti samo na neke važnije. Slavica Škerl, Ivanka Barac, Krešo Turk, Neda Galić i Katica Pavešić U mjesecu ožujku pod vodstvom prof. Igora Žica obavljeno je vrlo interesantno razgledavanje našeg grada od Jadranskog trga do željezničke stanice. Zainteresirani članovi Kluba sa zadovoljstvom su prihvatili ovaj oblik naše aktivnosti i oduševljeni viđenim otkrili značajne sadržaje iz života našeg grada. Prisustvovalo je 50 članova Kluba.U ožujku u prostorijama Kluba ing. Danijel Frka održao je zanimljivo predavanje o temi Podmorje Kvarnera. Predavanje je bilo popraćeno projekcijama, što je pobudilo interes stotinjak naših članova.Posebno se nastojalo dostojno obilježiti 15-godišnjicu izlaženja Sušačke revije. Članovi IO uložili su mnogo truda da se dobro pripremi proslava obljetnice. Da bi se to realiziralo, povezali smo se s mladim umjetnicima klaviristom Stipom Bilićem i violinisticom Vedranom Veljačić. Također smo angažirali vokalni sastav Putokazi. Glorija Fabijanić Jelenović i Stipe Bilić Violinistica Vedrana Veljačić uz klavirsku pratnju 26. travnja u HKD-u na Sušaku svečano je obilježena 15. obljetnica izlaženja Revije i promoviran novi broj (61). Odaziv članova i prijatelja Kluba bio je velik (otprilike 350), a svojom prisutnošću svečanost su uveličali i gradonačelnik Vojko Obersnel i akademik Nedjeljko Fabrio koji su uputili čestitke Uredništvu Sušačke revije i Klubu Sušačana. Među gostima bili su i pročelnica za kulturu gđa Ivanka Persić, predsjednica Zajednice Talijana Agnese Superina te Anton Vujić, kao i predstavnici udruga.Osvrt na 15 godina izlaženja Revije dao je odgovorni urednik Danko Pavešić, a broj 61 predstavio je glavni urednik Alen Čemeljić. Program je vodila Glorija Fabijanić Jelović. Izvedbe mladih umjetnika, kao i nastup Putokaza bili su popraćeni spontanim aplauzom publike. POZDRAVNA RIJEČ NEDJELJKA FABRIJA NA OBILJEŽAVANJU 15. OBLJETNICE IZLAŽENJA "SUŠAČKE REVIJE", 26. travnja 2008. Štovani čitatelji, suradnici i urednici Sušačke revije, pitanje glasi: - Ako se po Andriji Račkom "gradska općina Sušak" prostire s morske strane od rta Sršćice na kraju kostrenskog poluotoka, nasuprot Kraljevice, sve do ušća Rječine, a na kopnu od Svetog Kuzma do Orehovice, što na povijesnom fonu Sušaka grada i dan-danas svijetli kao njegov signum? Svijetli kao njegov gospodarski signum Tvornica papira, svijetli Plumbum vatrama svojih taliona, svijetli aurom mondenog ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga u Ružićevoj ulici..., a kao signum umjetnički pak svijetle s kraja 19. stoljeća pjevačka društva Jadranska vila i Primorski Hrvat, kome su, Primorskom Hrvatu, himnu društvenu složili maestro Zajc i poeta Katalinić. Svijetle još, dakako, i novinske Sušačke subote Nikole Polića, usamljenika krimejskog koga pamtim kako se uspinje k sušačkome Neboderu, koji je feljtone pisao 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća. Još dugo nakon nas današnjih svijetlit će današnjim sjajem i Sušačka revija, koja nas je večeras okupila oko svoga 15. rođendana i 61. broja. Ta Sušačka revija, to svjetlo današnjeg Sušaka, sretno je upaljeno u uvodniku njezinu 1. broju iz 1993. godine kada će g. Zdravko Ćiro Kovačić u ime izdavača novoga časopisa, a izdavač je bio Klub Sušačana – Rijeka, punim plućima navijestiti da je i Klub Sušačana – Rijeka, pa onda i Sušačka revija kao njegovo, kao klupsko glasilo, "izvanstranačko udruženje građana (...) otvoreno svim ljudima koji prihvaćaju građansku kulturu življenja i ponašanja" te da će "Klub nastojati reafirmirati europske i građanske standarde s obzirom da smo "poviješću, kulturom, gospodarstvom i ponašanjem (po drugi put se ističe ponašanje! op.N.F.) odavno vezani za Srednju Europu i mediteranski utjecaj". Proći će četiri godine, a urednik Alen Čemeljić u uvodniku 45. broja Sušačke revije moći će zaključiti u skladu s inauguralnom misli iz 1. broja kako Sušačka revija već dugi niz godina želi pokazati da na našem prostoru postoje vrijednosti koje premalo dolaze do izražaja u današnjem svijetu. Tako nam je Sušačka revija u 15 godina postojanja otkrila cijeli jedan do tada – prolaznošću vremena i gubitkom pamćenja u njemu – potonuli svijet vezan uz sjeverni Jadran, postala temeljni i temeljit repetitorij, florilegij i kompendij osobnih i kolektivnih sudbina ovoga zemljopisnog područja, isprepletenoga i izmučenoga poviješću i nesretnim rješenjima pitanja pripadnosti lokaliteta s onu i s ovu stranu Rječine do konačnoga pariškoga Mirovnoga ugovora / Mirovne konferencije iz veljače 1947. godine. Vjerujem da ni potpisnici imenovanoga i prevažnoga akta u Parizu nisu u tom trenutku znali da svojim dogovorom napokon sjedinjuju jedan grad, jedan samostan i jedno suhopolje. Povijesno gledano, naime, Rijeka je bila "communitas terrae Fluminis Sancti Viti", s njene nasuprotne strane bila je stara Trsatska gospoštija (do koje se dolazilo Ultra Pontem, Trans Pontem, Oltre Pontem, preko mosta do Fiumare), dočim je kasno, jako kasno, Sušak niknuo na prostoru podno Trsata do morske obale gdje se inače skupljalo suho lišće i granje, koje se u ono doba druge polovice 18. stoljeća zvalo sušak. I ne mogu zaboraviti da je Andrija Rački baš na ovom mjestu svojih Priloga k povijesti grada Sušaka uskliknuo: "Tako dakle dobi naš grad ime od suha lišća, a on nam se eto tako lijepo i ubavo rascvjetao" (1946.). I na kraju: Sušačka revija ne bi bila to što jest da njene tekstove ne prati fotodokumentacija koja je, recimo bez straha, upravo senzacionalna. Ne pamtim niti jedno javno glasilo koje joj u tom smislu može stati o bok. Dragi prijatelji i nekada sugrađani, Izuzetan je osjećaj boraviti u krugu čitatelja Sušačke revije, u krugu njenih suradnika i urednika. Odatle i moja zahvalnost na pozivu da budem među čestitarima večerašnjeg jubileja. U ponedjeljak, 28. travnja Revija br. 61 predstavljena je u Općini Čavle. Naše predstavnike vrlo lijepo su primili i ugostili domaćini – načelnik Općine gosp. Željko Lambaša i predsjednik Izvršnog vijeća gosp. Čargonja. U programu su sudjelovali dječji zbor Grobnički tićikao i čakavski pjesnici, među njima i naša članica Zdravka Žeželić Alić. Duško Jeličić i Bonaca pred Kontinentalom na Primorskoj večeri Spod kostanji 9. svibnja Klub je za svoje članove, prijatelje Kluba i građane našeg grada organizirao Primorsku večer Spod kostanji va cvatu. Kulturno-zabavni program upriličen je na terasi slastičarnice Cont, a u programu vrlo uspješno nastupio je naš popularni pjevač Duško Jeličić s grupom Bonaca. U programu je nastupila i članica našeg IO čakavska pjesnikinja Zdravka Žeželić Alić. Ovoj manifestaciji nazočilo je oko 150 ljubitelja glazbe i čakavske besede. Na toj priredbi imala je zapaženi nastup i vokalna skupina Vinodolke. U realizaciji ove večeri pomogla je slastičarnica Cont koja je počastila izvođače svojim specijalitetima. Za ljubitelje izleta Maja Doričić Gorup organizirala je izlet u Torino i Milano. Svi izletnici vrlo su se povoljno izrazili o programu i realizaciji i ovog izleta.U subotu, 7. lipnja organizirana je vožnja Lujzinskom cestom. Tijekom vožnje gospodin Emil Crnković govorio je o povijesti ceste. Izletnici su u Ozlju posjetili Zavičajni muzej Zrinski i Etno park, a nakon ručka razgledali su Karlovac uz vodstvo lokalnih vodiča. Mirjana Marinić i Danica Sinožić Vidić organizirale su izlet u Golubinjak. Grupa izletnika provela je dan u prekrasnoj prirodi park šume Golubinjak. Po dolasku prošetali su uređenom stazom, a nakon pauze za ručak bavili su se sportom i rekreacijom. U želji za adekvatnim tretmanom prostora starog cestovnog račvanja Piramida, kako samog spomenika tako i šireg prostora, pokrenuli smo inicijativu za izradu projekta uređenja tog prostora i dostavili prijedlog nadležnim službama. Dobili smo odgovore od gradonačelnika mr.sc. Vojka Obersnela i Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci koji u potpunosti podržavaju našu inicijativu.U sklopu izložbenih aktivnosti 23. travnja u prostorijama Kluba Sušačana otvorena je izložba radova polaznika Škole za primijenjenu umjetnost.U ciklusu predavanja u organizaciji Danice Sinožić Vidić održano je u travnju popularno predavanje Ivana Lesingera o temiKućna biljna ljekarna, a u svibnju održan je vizualno- poetski performance u interpretaciji prof. Rajke Jurdana Šepić pod nazivom Srcem za zvijezdama – poetska šetnja svemirom . Rajka Jurdana Šepić čitala je odabranu domaću i svjetsku antologijsku poeziju uz pratnju gitare i simultanu projekciju atraktivnih fotografija svemirskih objekata snimljenih teleskopom Hubble, a potom je objasnila prikazane fotografije s aspekta astrofizike. Na terasi slastičarnice Cont održan je promenadni koncert Gradske glazbe Trsat. Vrijedni glazbenici Trsata u jednosatnom programu nastupili su pod dirigentskom palicom maestra Stjepana Vadje. Sve kompozicije odsvirane su na profesionalnom nivou, a malobrojna publika svaku je kompoziciju nagradila zasluženim pljeskom. Zahvaljujemo glazbi koja nam je uljepšala sušačku večer, a neobično je da se jednoj ovakvoj (besplatnoj) manifestaciji nije odazvalo više ljudi.Razgled grada pod vodstvom Daine Glavočić posljednja je održana aktivnost prije ljetne stanke. Nakon ljetne pauze slijedi priprema za Izbornu skupštinu i predstavljanje Sušačke revije br. 62/63. NOVI ČLANOVI KLUBA SUŠAČANA 1. Igor Vrcelj 2. Ozrenka Mišljenović 3. Radmila Mimica 4. Katica Oreb 5. Tonči Oreb 6. Zorica Muvrin 7. Boris Muvrin 8. Vjera Protega 9. Dubravka Jelić 10. Ištvan Demeter 11. Graziela Demeter 12. Predrag Falaš 13. Jasminka Miškulin 14. Željko Miškulin 15. Milutin Mihić 16. Danica Ćuković 17. Nada Lugonja 18. Elena Šegota Paladin 19. Anton Paladin 20. Slavko Suzić 21. Astrid Suzić 22. Štefanija Tomac 23. Vladimir Blašković S PROSLAVE 15. ROĐENDANA SUŠAČKE REVIJE GOVOR ODGOVORNOG UREDNIKA Točno prije petnaest godina u ovoj istoj dvorani promovirao sam prvi broj Sušačke revije. Iskreno rečeno - tada nisam razmišljao o jubilarnim proslavama, jer je tada naša pažnja bila uspjerena afirmaciji mladoga časopisa. U to smo se vrijeme trudili angažirati što bolje suradnike želeći podići kvalitetu našega štiva. U samom početku, moramo priznati, nismo imali baš jasno ucrtanu orijentaciju kako usmjeriti naš časopis, a bili smo svjesni toga da je u poratnom razdoblju u Rijeci izlazilo čak pet časopisa prije nas, s vrlo čitljivim usmjerenjem. Mi smo odlučili krenuti putem koji nam se činio najlogičnijim, a taj je bio - pisanom riječju promovirati one postavke koje su ugrađene u temelje Kluba Sušačana. To je: vratiti Gradu ono što je u pola stoljeća otišlo u zaborav i pružiti građanima one informacije koje građanin treba i mora znati o svome gradu kako bi ga prihvatio kao svojinu. Onima kojima se obraćam, mislim, nije potrebno opisivati pojedinosti koje su se dešavale i desile u posljednjih pedeset godina, ali moramo ipak ustvrditi da se grad iza Drugog svjetskog rata posve izmijenio. Nakon odlaska velikog broja građana nestali su građanski odnosi, nestale su urbane vrijednosti... Zahuktala industrija i gospodarstvo privlačili su mnoge ljude koji su dolazili u naš grad uglavnom u potražnji za boljom egzistencijom, a oni su sobom donijeli svoje običaje, svoje kulture, svoje svjetonazore. Kao reakcija na takvo stanje, a u želji da se kultura grada artikulira, javlja se već 1962. godine Riječka revija, koja se održala sve do 1968.godine. Ključna osoba svih godina izlaženja bio je Vinko Antić. Krajem 60-ih godina Riječka revija prestala je izlaziti, vjerojatno pod naletom časopisa Dometi, kojeg pokreće Zvane Črnja 1968. godine, a izdaje Matica Hrvatska. Tijekom 1970. i 1971. Dometima se priključuje Kamov s Nedjeljkom Fabrijom kao središnjom osobom. Kraj Hrvatskog proljeća, kraj je i prve faze Dometa, a i Kamova. Deset godina kasnije - 1981. godine Dometi ponovo izlaze, ali u redizajniranom obliku. Novi časopis Rival pojavljuje se 1988. godine, vjerojatno kao reakcija na ovu fazu Dometa. A 1993. godine nakon političkih promjena u nas izlazi prvi broj našeg časopisa - Sušačke revije, koji se priključuje ranijim časopisima, nastavljaujući riječki kulturni uzlet... Sušačka se revija ispočetka vrlo skromno, pa kasnije naglašenije počela profilirati tražeći i ispisujući baštinu ovog kraja, želeći time zaliječiti rane i propuste, te nadoknaditi izgubljeno.. U tome smo očito uspjeli, jer neprekidno izlazimo već petnaest godina, izdali smo već 61. broj, a naklada od prosječno 1300 primjeraka uvijek se rasprodaje. Prepoznale su nas i institucije uz čiju potporu tiskamo svaki pojedini broj, a to su: Ministarstvo kulture RH, Odjel za kulturu grada Rijeke, Upravni odjel za društvene djelatnosti Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica Grada Rijeke i još mnogi sponzori kojima ovom prilikom zahvaljujemo. Zadovoljstvo koje Sušačka revija pruža nama koji je stvaramo prenijela se, očito, u ovih petnaest godina i na čitateljstvo, pa možemo bez lažne skromnosti ustvrditi da se Sušačka revija nametnula kao najutjecajniji časopis u našem gradu, koji se bavi samim gradom i oblikovanjem njegovog kulturnog identiteta. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
IZVJEŠĆE O RADU KLUBA
Oskar Pavešić
Aktivnosti rada IO Kluba Sušačana izvršavalo se po planu i programu koji je zacrtan još prošle godine. Predugačko bi bilo ovo izvješće ako bismo sve zacrtane odnosno ispunjene zadatke opširno opisivali, pa ćemo se osvrnuti samo na neke važnije. Slavica Škerl, Ivanka Barac, Krešo Turk, Neda Galić i Katica Pavešić U mjesecu ožujku pod vodstvom prof. Igora Žica obavljeno je vrlo interesantno razgledavanje našeg grada od Jadranskog trga do željezničke stanice. Zainteresirani članovi Kluba sa zadovoljstvom su prihvatili ovaj oblik naše aktivnosti i oduševljeni viđenim otkrili značajne sadržaje iz života našeg grada. Prisustvovalo je 50 članova Kluba.U ožujku u prostorijama Kluba ing. Danijel Frka održao je zanimljivo predavanje o temi Podmorje Kvarnera. Predavanje je bilo popraćeno projekcijama, što je pobudilo interes stotinjak naših članova.Posebno se nastojalo dostojno obilježiti 15-godišnjicu izlaženja Sušačke revije. Članovi IO uložili su mnogo truda da se dobro pripremi proslava obljetnice. Da bi se to realiziralo, povezali smo se s mladim umjetnicima klaviristom Stipom Bilićem i violinisticom Vedranom Veljačić. Također smo angažirali vokalni sastav Putokazi. Glorija Fabijanić Jelenović i Stipe Bilić Violinistica Vedrana Veljačić uz klavirsku pratnju 26. travnja u HKD-u na Sušaku svečano je obilježena 15. obljetnica izlaženja Revije i promoviran novi broj (61). Odaziv članova i prijatelja Kluba bio je velik (otprilike 350), a svojom prisutnošću svečanost su uveličali i gradonačelnik Vojko Obersnel i akademik Nedjeljko Fabrio koji su uputili čestitke Uredništvu Sušačke revije i Klubu Sušačana. Među gostima bili su i pročelnica za kulturu gđa Ivanka Persić, predsjednica Zajednice Talijana Agnese Superina te Anton Vujić, kao i predstavnici udruga.Osvrt na 15 godina izlaženja Revije dao je odgovorni urednik Danko Pavešić, a broj 61 predstavio je glavni urednik Alen Čemeljić. Program je vodila Glorija Fabijanić Jelović. Izvedbe mladih umjetnika, kao i nastup Putokaza bili su popraćeni spontanim aplauzom publike. POZDRAVNA RIJEČ NEDJELJKA FABRIJA NA OBILJEŽAVANJU 15. OBLJETNICE IZLAŽENJA "SUŠAČKE REVIJE", 26. travnja 2008. Štovani čitatelji, suradnici i urednici Sušačke revije, pitanje glasi: - Ako se po Andriji Račkom "gradska općina Sušak" prostire s morske strane od rta Sršćice na kraju kostrenskog poluotoka, nasuprot Kraljevice, sve do ušća Rječine, a na kopnu od Svetog Kuzma do Orehovice, što na povijesnom fonu Sušaka grada i dan-danas svijetli kao njegov signum? Svijetli kao njegov gospodarski signum Tvornica papira, svijetli Plumbum vatrama svojih taliona, svijetli aurom mondenog ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga u Ružićevoj ulici..., a kao signum umjetnički pak svijetle s kraja 19. stoljeća pjevačka društva Jadranska vila i Primorski Hrvat, kome su, Primorskom Hrvatu, himnu društvenu složili maestro Zajc i poeta Katalinić. Svijetle još, dakako, i novinske Sušačke subote Nikole Polića, usamljenika krimejskog koga pamtim kako se uspinje k sušačkome Neboderu, koji je feljtone pisao 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća. Još dugo nakon nas današnjih svijetlit će današnjim sjajem i Sušačka revija, koja nas je večeras okupila oko svoga 15. rođendana i 61. broja. Ta Sušačka revija, to svjetlo današnjeg Sušaka, sretno je upaljeno u uvodniku njezinu 1. broju iz 1993. godine kada će g. Zdravko Ćiro Kovačić u ime izdavača novoga časopisa, a izdavač je bio Klub Sušačana – Rijeka, punim plućima navijestiti da je i Klub Sušačana – Rijeka, pa onda i Sušačka revija kao njegovo, kao klupsko glasilo, "izvanstranačko udruženje građana (...) otvoreno svim ljudima koji prihvaćaju građansku kulturu življenja i ponašanja" te da će "Klub nastojati reafirmirati europske i građanske standarde s obzirom da smo "poviješću, kulturom, gospodarstvom i ponašanjem (po drugi put se ističe ponašanje! op.N.F.) odavno vezani za Srednju Europu i mediteranski utjecaj". Proći će četiri godine, a urednik Alen Čemeljić u uvodniku 45. broja Sušačke revije moći će zaključiti u skladu s inauguralnom misli iz 1. broja kako Sušačka revija već dugi niz godina želi pokazati da na našem prostoru postoje vrijednosti koje premalo dolaze do izražaja u današnjem svijetu. Tako nam je Sušačka revija u 15 godina postojanja otkrila cijeli jedan do tada – prolaznošću vremena i gubitkom pamćenja u njemu – potonuli svijet vezan uz sjeverni Jadran, postala temeljni i temeljit repetitorij, florilegij i kompendij osobnih i kolektivnih sudbina ovoga zemljopisnog područja, isprepletenoga i izmučenoga poviješću i nesretnim rješenjima pitanja pripadnosti lokaliteta s onu i s ovu stranu Rječine do konačnoga pariškoga Mirovnoga ugovora / Mirovne konferencije iz veljače 1947. godine. Vjerujem da ni potpisnici imenovanoga i prevažnoga akta u Parizu nisu u tom trenutku znali da svojim dogovorom napokon sjedinjuju jedan grad, jedan samostan i jedno suhopolje. Povijesno gledano, naime, Rijeka je bila "communitas terrae Fluminis Sancti Viti", s njene nasuprotne strane bila je stara Trsatska gospoštija (do koje se dolazilo Ultra Pontem, Trans Pontem, Oltre Pontem, preko mosta do Fiumare), dočim je kasno, jako kasno, Sušak niknuo na prostoru podno Trsata do morske obale gdje se inače skupljalo suho lišće i granje, koje se u ono doba druge polovice 18. stoljeća zvalo sušak. I ne mogu zaboraviti da je Andrija Rački baš na ovom mjestu svojih Priloga k povijesti grada Sušaka uskliknuo: "Tako dakle dobi naš grad ime od suha lišća, a on nam se eto tako lijepo i ubavo rascvjetao" (1946.). I na kraju: Sušačka revija ne bi bila to što jest da njene tekstove ne prati fotodokumentacija koja je, recimo bez straha, upravo senzacionalna. Ne pamtim niti jedno javno glasilo koje joj u tom smislu može stati o bok. Dragi prijatelji i nekada sugrađani, Izuzetan je osjećaj boraviti u krugu čitatelja Sušačke revije, u krugu njenih suradnika i urednika. Odatle i moja zahvalnost na pozivu da budem među čestitarima večerašnjeg jubileja. U ponedjeljak, 28. travnja Revija br. 61 predstavljena je u Općini Čavle. Naše predstavnike vrlo lijepo su primili i ugostili domaćini – načelnik Općine gosp. Željko Lambaša i predsjednik Izvršnog vijeća gosp. Čargonja. U programu su sudjelovali dječji zbor Grobnički tićikao i čakavski pjesnici, među njima i naša članica Zdravka Žeželić Alić. Duško Jeličić i Bonaca pred Kontinentalom na Primorskoj večeri Spod kostanji 9. svibnja Klub je za svoje članove, prijatelje Kluba i građane našeg grada organizirao Primorsku večer Spod kostanji va cvatu. Kulturno-zabavni program upriličen je na terasi slastičarnice Cont, a u programu vrlo uspješno nastupio je naš popularni pjevač Duško Jeličić s grupom Bonaca. U programu je nastupila i članica našeg IO čakavska pjesnikinja Zdravka Žeželić Alić. Ovoj manifestaciji nazočilo je oko 150 ljubitelja glazbe i čakavske besede. Na toj priredbi imala je zapaženi nastup i vokalna skupina Vinodolke. U realizaciji ove večeri pomogla je slastičarnica Cont koja je počastila izvođače svojim specijalitetima. Za ljubitelje izleta Maja Doričić Gorup organizirala je izlet u Torino i Milano. Svi izletnici vrlo su se povoljno izrazili o programu i realizaciji i ovog izleta.U subotu, 7. lipnja organizirana je vožnja Lujzinskom cestom. Tijekom vožnje gospodin Emil Crnković govorio je o povijesti ceste. Izletnici su u Ozlju posjetili Zavičajni muzej Zrinski i Etno park, a nakon ručka razgledali su Karlovac uz vodstvo lokalnih vodiča. Mirjana Marinić i Danica Sinožić Vidić organizirale su izlet u Golubinjak. Grupa izletnika provela je dan u prekrasnoj prirodi park šume Golubinjak. Po dolasku prošetali su uređenom stazom, a nakon pauze za ručak bavili su se sportom i rekreacijom. U želji za adekvatnim tretmanom prostora starog cestovnog račvanja Piramida, kako samog spomenika tako i šireg prostora, pokrenuli smo inicijativu za izradu projekta uređenja tog prostora i dostavili prijedlog nadležnim službama. Dobili smo odgovore od gradonačelnika mr.sc. Vojka Obersnela i Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci koji u potpunosti podržavaju našu inicijativu.U sklopu izložbenih aktivnosti 23. travnja u prostorijama Kluba Sušačana otvorena je izložba radova polaznika Škole za primijenjenu umjetnost.U ciklusu predavanja u organizaciji Danice Sinožić Vidić održano je u travnju popularno predavanje Ivana Lesingera o temiKućna biljna ljekarna, a u svibnju održan je vizualno- poetski performance u interpretaciji prof. Rajke Jurdana Šepić pod nazivom Srcem za zvijezdama – poetska šetnja svemirom . Rajka Jurdana Šepić čitala je odabranu domaću i svjetsku antologijsku poeziju uz pratnju gitare i simultanu projekciju atraktivnih fotografija svemirskih objekata snimljenih teleskopom Hubble, a potom je objasnila prikazane fotografije s aspekta astrofizike. Na terasi slastičarnice Cont održan je promenadni koncert Gradske glazbe Trsat. Vrijedni glazbenici Trsata u jednosatnom programu nastupili su pod dirigentskom palicom maestra Stjepana Vadje. Sve kompozicije odsvirane su na profesionalnom nivou, a malobrojna publika svaku je kompoziciju nagradila zasluženim pljeskom. Zahvaljujemo glazbi koja nam je uljepšala sušačku večer, a neobično je da se jednoj ovakvoj (besplatnoj) manifestaciji nije odazvalo više ljudi.Razgled grada pod vodstvom Daine Glavočić posljednja je održana aktivnost prije ljetne stanke. Nakon ljetne pauze slijedi priprema za Izbornu skupštinu i predstavljanje Sušačke revije br. 62/63. NOVI ČLANOVI KLUBA SUŠAČANA 1. Igor Vrcelj 2. Ozrenka Mišljenović 3. Radmila Mimica 4. Katica Oreb 5. Tonči Oreb 6. Zorica Muvrin 7. Boris Muvrin 8. Vjera Protega 9. Dubravka Jelić 10. Ištvan Demeter 11. Graziela Demeter 12. Predrag Falaš 13. Jasminka Miškulin 14. Željko Miškulin 15. Milutin Mihić 16. Danica Ćuković 17. Nada Lugonja 18. Elena Šegota Paladin 19. Anton Paladin 20. Slavko Suzić 21. Astrid Suzić 22. Štefanija Tomac 23. Vladimir Blašković
Aktivnosti rada IO Kluba Sušačana izvršavalo se po planu i programu koji je zacrtan još prošle godine. Predugačko bi bilo ovo izvješće ako bismo sve zacrtane odnosno ispunjene zadatke opširno opisivali, pa ćemo se osvrnuti samo na neke važnije.
Slavica Škerl, Ivanka Barac, Krešo Turk, Neda Galić i Katica Pavešić
U mjesecu ožujku pod vodstvom prof. Igora Žica obavljeno je vrlo interesantno razgledavanje našeg grada od Jadranskog trga do željezničke stanice. Zainteresirani članovi Kluba sa zadovoljstvom su prihvatili ovaj oblik naše aktivnosti i oduševljeni viđenim otkrili značajne sadržaje iz života našeg grada. Prisustvovalo je 50 članova Kluba.
U ožujku u prostorijama Kluba ing. Danijel Frka održao je zanimljivo predavanje o temi Podmorje Kvarnera. Predavanje je bilo popraćeno projekcijama, što je pobudilo interes stotinjak naših članova.
Posebno se nastojalo dostojno obilježiti 15-godišnjicu izlaženja Sušačke revije. Članovi IO uložili su mnogo truda da se dobro pripremi proslava obljetnice. Da bi se to realiziralo, povezali smo se s mladim umjetnicima klaviristom Stipom Bilićem i violinisticom Vedranom Veljačić. Također smo angažirali vokalni sastav Putokazi.
Glorija Fabijanić Jelenović i Stipe Bilić
Violinistica Vedrana Veljačić uz klavirsku pratnju
26. travnja u HKD-u na Sušaku svečano je obilježena 15. obljetnica izlaženja Revije i promoviran novi broj (61). Odaziv članova i prijatelja Kluba bio je velik (otprilike 350), a svojom prisutnošću svečanost su uveličali i gradonačelnik Vojko Obersnel i akademik Nedjeljko Fabrio koji su uputili čestitke Uredništvu Sušačke revije i Klubu Sušačana. Među gostima bili su i pročelnica za kulturu gđa Ivanka Persić, predsjednica Zajednice Talijana Agnese Superina te Anton Vujić, kao i predstavnici udruga.
Osvrt na 15 godina izlaženja Revije dao je odgovorni urednik Danko Pavešić, a broj 61 predstavio je glavni urednik Alen Čemeljić. Program je vodila Glorija Fabijanić Jelović. Izvedbe mladih umjetnika, kao i nastup Putokaza bili su popraćeni spontanim aplauzom publike.
POZDRAVNA RIJEČ NEDJELJKA FABRIJA NA OBILJEŽAVANJU 15. OBLJETNICE IZLAŽENJA "SUŠAČKE REVIJE", 26. travnja 2008.
Štovani čitatelji, suradnici i urednici Sušačke revije, pitanje glasi:
- Ako se po Andriji Račkom "gradska općina Sušak" prostire s morske strane od rta Sršćice na kraju kostrenskog poluotoka, nasuprot Kraljevice, sve do ušća Rječine, a na kopnu od Svetog Kuzma do Orehovice, što na povijesnom fonu Sušaka grada i dan-danas svijetli kao njegov signum? Svijetli kao njegov gospodarski signum Tvornica papira, svijetli Plumbum vatrama svojih taliona, svijetli aurom mondenog ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga u Ružićevoj ulici..., a kao signum umjetnički pak svijetle s kraja 19. stoljeća pjevačka društva Jadranska vila i Primorski Hrvat, kome su, Primorskom Hrvatu, himnu društvenu složili maestro Zajc i poeta Katalinić. Svijetle još, dakako, i novinske Sušačke subote Nikole Polića, usamljenika krimejskog koga pamtim kako se uspinje k sušačkome Neboderu, koji je feljtone pisao 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća. Još dugo nakon nas današnjih svijetlit će današnjim sjajem i Sušačka revija, koja nas je večeras okupila oko svoga 15. rođendana i 61. broja.
Ta Sušačka revija, to svjetlo današnjeg Sušaka, sretno je upaljeno u uvodniku njezinu 1. broju iz 1993. godine kada će g. Zdravko Ćiro Kovačić u ime izdavača novoga časopisa, a izdavač je bio Klub Sušačana – Rijeka, punim plućima navijestiti da je i Klub Sušačana – Rijeka, pa onda i Sušačka revija kao njegovo, kao klupsko glasilo, "izvanstranačko udruženje građana (...) otvoreno svim ljudima koji prihvaćaju građansku kulturu življenja i ponašanja" te da će "Klub nastojati reafirmirati europske i građanske standarde s obzirom da smo "poviješću, kulturom, gospodarstvom i ponašanjem (po drugi put se ističe ponašanje! op.N.F.) odavno vezani za Srednju Europu i mediteranski utjecaj". Proći će četiri godine, a urednik Alen Čemeljić u uvodniku 45. broja Sušačke revije moći će zaključiti u skladu s inauguralnom misli iz 1. broja kako Sušačka revija već dugi niz godina želi pokazati da na našem prostoru postoje vrijednosti koje premalo dolaze do izražaja u današnjem svijetu.
Tako nam je Sušačka revija u 15 godina postojanja otkrila cijeli jedan do tada – prolaznošću vremena i gubitkom pamćenja u njemu – potonuli svijet vezan uz sjeverni Jadran, postala temeljni i temeljit repetitorij, florilegij i kompendij osobnih i kolektivnih sudbina ovoga zemljopisnog područja, isprepletenoga i izmučenoga poviješću i nesretnim rješenjima pitanja pripadnosti lokaliteta s onu i s ovu stranu Rječine do konačnoga pariškoga Mirovnoga ugovora / Mirovne konferencije iz veljače 1947. godine. Vjerujem da ni potpisnici imenovanoga i prevažnoga akta u Parizu nisu u tom trenutku znali da svojim dogovorom napokon sjedinjuju jedan grad, jedan samostan i jedno suhopolje. Povijesno gledano, naime, Rijeka je bila "communitas terrae Fluminis Sancti Viti", s njene nasuprotne strane bila je stara Trsatska gospoštija (do koje se dolazilo Ultra Pontem, Trans Pontem, Oltre Pontem, preko mosta do Fiumare), dočim je kasno, jako kasno, Sušak niknuo na prostoru podno Trsata do morske obale gdje se inače skupljalo suho lišće i granje, koje se u ono doba druge polovice 18. stoljeća zvalo sušak. I ne mogu zaboraviti da je Andrija Rački baš na ovom mjestu svojih Priloga k povijesti grada Sušaka uskliknuo: "Tako dakle dobi naš grad ime od suha lišća, a on nam se eto tako lijepo i ubavo rascvjetao" (1946.).
I na kraju: Sušačka revija ne bi bila to što jest da njene tekstove ne prati fotodokumentacija koja je, recimo bez straha, upravo senzacionalna. Ne pamtim niti jedno javno glasilo koje joj u tom smislu može stati o bok.
Dragi prijatelji i nekada sugrađani,
Izuzetan je osjećaj boraviti u krugu čitatelja Sušačke revije, u krugu njenih suradnika i urednika. Odatle i moja zahvalnost na pozivu da budem među čestitarima večerašnjeg jubileja.
U ponedjeljak, 28. travnja Revija br. 61 predstavljena je u Općini Čavle. Naše predstavnike vrlo lijepo su primili i ugostili domaćini – načelnik Općine gosp. Željko Lambaša i predsjednik Izvršnog vijeća gosp. Čargonja. U programu su sudjelovali dječji zbor Grobnički tićikao i čakavski pjesnici, među njima i naša članica Zdravka Žeželić Alić.
Duško Jeličić i Bonaca pred Kontinentalom na Primorskoj večeri Spod kostanji
9. svibnja Klub je za svoje članove, prijatelje Kluba i građane našeg grada organizirao Primorsku večer Spod kostanji va cvatu. Kulturno-zabavni program upriličen je na terasi slastičarnice Cont, a u programu vrlo uspješno nastupio je naš popularni pjevač Duško Jeličić s grupom Bonaca. U programu je nastupila i članica našeg IO čakavska pjesnikinja Zdravka Žeželić Alić. Ovoj manifestaciji nazočilo je oko 150 ljubitelja glazbe i čakavske besede. Na toj priredbi imala je zapaženi nastup i vokalna skupina Vinodolke. U realizaciji ove večeri pomogla je slastičarnica Cont koja je počastila izvođače svojim specijalitetima.
Za ljubitelje izleta Maja Doričić Gorup organizirala je izlet u Torino i Milano. Svi izletnici vrlo su se povoljno izrazili o programu i realizaciji i ovog izleta.
U subotu, 7. lipnja organizirana je vožnja Lujzinskom cestom. Tijekom vožnje gospodin Emil Crnković govorio je o povijesti ceste. Izletnici su u Ozlju posjetili Zavičajni muzej Zrinski i Etno park, a nakon ručka razgledali su Karlovac uz vodstvo lokalnih vodiča.
Mirjana Marinić i Danica Sinožić Vidić organizirale su izlet u Golubinjak. Grupa izletnika provela je dan u prekrasnoj prirodi park šume Golubinjak. Po dolasku prošetali su uređenom stazom, a nakon pauze za ručak bavili su se sportom i rekreacijom.
U želji za adekvatnim tretmanom prostora starog cestovnog račvanja Piramida, kako samog spomenika tako i šireg prostora, pokrenuli smo inicijativu za izradu projekta uređenja tog prostora i dostavili prijedlog nadležnim službama. Dobili smo odgovore od gradonačelnika mr.sc. Vojka Obersnela i Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci koji u potpunosti podržavaju našu inicijativu.
U sklopu izložbenih aktivnosti 23. travnja u prostorijama Kluba Sušačana otvorena je izložba radova polaznika Škole za primijenjenu umjetnost.
U ciklusu predavanja u organizaciji Danice Sinožić Vidić održano je u travnju popularno predavanje Ivana Lesingera o temiKućna biljna ljekarna, a u svibnju održan je vizualno- poetski performance u interpretaciji prof. Rajke Jurdana Šepić pod nazivom Srcem za zvijezdama – poetska šetnja svemirom . Rajka Jurdana Šepić čitala je odabranu domaću i svjetsku antologijsku poeziju uz pratnju gitare i simultanu projekciju atraktivnih fotografija svemirskih objekata snimljenih teleskopom Hubble, a potom je objasnila prikazane fotografije s aspekta astrofizike.
Na terasi slastičarnice Cont održan je promenadni koncert Gradske glazbe Trsat. Vrijedni glazbenici Trsata u jednosatnom programu nastupili su pod dirigentskom palicom maestra Stjepana Vadje. Sve kompozicije odsvirane su na profesionalnom nivou, a malobrojna publika svaku je kompoziciju nagradila zasluženim pljeskom. Zahvaljujemo glazbi koja nam je uljepšala sušačku večer, a neobično je da se jednoj ovakvoj (besplatnoj) manifestaciji nije odazvalo više ljudi.
Razgled grada pod vodstvom Daine Glavočić posljednja je održana aktivnost prije ljetne stanke. Nakon ljetne pauze slijedi priprema za Izbornu skupštinu i predstavljanje Sušačke revije br. 62/63.
NOVI ČLANOVI KLUBA SUŠAČANA
S PROSLAVE 15. ROĐENDANA SUŠAČKE REVIJE GOVOR ODGOVORNOG UREDNIKA
Točno prije petnaest godina u ovoj istoj dvorani promovirao sam prvi broj Sušačke revije. Iskreno rečeno - tada nisam razmišljao o jubilarnim proslavama, jer je tada naša pažnja bila uspjerena afirmaciji mladoga časopisa. U to smo se vrijeme trudili angažirati što bolje suradnike želeći podići kvalitetu našega štiva.
U samom početku, moramo priznati, nismo imali baš jasno ucrtanu orijentaciju kako usmjeriti naš časopis, a bili smo svjesni toga da je u poratnom razdoblju u Rijeci izlazilo čak pet časopisa prije nas, s vrlo čitljivim usmjerenjem.
Mi smo odlučili krenuti putem koji nam se činio najlogičnijim, a taj je bio - pisanom riječju promovirati one postavke koje su ugrađene u temelje Kluba Sušačana. To je: vratiti Gradu ono što je u pola stoljeća otišlo u zaborav i pružiti građanima one informacije koje građanin treba i mora znati o svome gradu kako bi ga prihvatio kao svojinu.
Onima kojima se obraćam, mislim, nije potrebno opisivati pojedinosti koje su se dešavale i desile u posljednjih pedeset godina, ali moramo ipak ustvrditi da se grad iza Drugog svjetskog rata posve izmijenio. Nakon odlaska velikog broja građana nestali su građanski odnosi, nestale su urbane vrijednosti... Zahuktala industrija i gospodarstvo privlačili su mnoge ljude koji su dolazili u naš grad uglavnom u potražnji za boljom egzistencijom, a oni su sobom donijeli svoje običaje, svoje kulture, svoje svjetonazore.
Kao reakcija na takvo stanje, a u želji da se kultura grada artikulira, javlja se već 1962. godine Riječka revija, koja se održala sve do 1968.godine. Ključna osoba svih godina izlaženja bio je Vinko Antić. Krajem 60-ih godina Riječka revija prestala je izlaziti, vjerojatno pod naletom časopisa Dometi, kojeg pokreće Zvane Črnja 1968. godine, a izdaje Matica Hrvatska. Tijekom 1970. i 1971. Dometima se priključuje Kamov s Nedjeljkom Fabrijom kao središnjom osobom. Kraj Hrvatskog proljeća, kraj je i prve faze Dometa, a i Kamova.
Deset godina kasnije - 1981. godine Dometi ponovo izlaze, ali u redizajniranom obliku. Novi časopis Rival pojavljuje se 1988. godine, vjerojatno kao reakcija na ovu fazu Dometa. A 1993. godine nakon političkih promjena u nas izlazi prvi broj našeg časopisa - Sušačke revije, koji se priključuje ranijim časopisima, nastavljaujući riječki kulturni uzlet...
Sušačka se revija ispočetka vrlo skromno, pa kasnije naglašenije počela profilirati tražeći i ispisujući baštinu ovog kraja, želeći time zaliječiti rane i propuste, te nadoknaditi izgubljeno..
U tome smo očito uspjeli, jer neprekidno izlazimo već petnaest godina, izdali smo već 61. broj, a naklada od prosječno 1300 primjeraka uvijek se rasprodaje. Prepoznale su nas i institucije uz čiju potporu tiskamo svaki pojedini broj, a to su: Ministarstvo kulture RH, Odjel za kulturu grada Rijeke, Upravni odjel za društvene djelatnosti Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica Grada Rijeke i još mnogi sponzori kojima ovom prilikom zahvaljujemo.
Zadovoljstvo koje Sušačka revija pruža nama koji je stvaramo prenijela se, očito, u ovih petnaest godina i na čitateljstvo, pa možemo bez lažne skromnosti ustvrditi da se Sušačka revija nametnula kao najutjecajniji časopis u našem gradu, koji se bavi samim gradom i oblikovanjem njegovog kulturnog identiteta.