Poznati i svjetski priznati Riječanin sa zagrebačkom adresom David Maljković jedan je od najprisutnijih hrvatskih umjetnika na međunarodnoj sceni. Maljković je umjetnik za kojeg se otimaju svjetski galeristi, pa zato i ne čudi što su njegovi radovi zastupljeni u kolekcijama brojnih svjetskih muzeja, među kojima su Centar Georges Pompidou u Parizu, MUMOK u Beču, Museo Reina Sofia u Madridu, MoMA u New Yorku, Stedelijk u Amsterdamu i Tate u Londonu. Jedan od rijetkih domaćih umjetnika koji su dobili direktan poziv glavnog izbornika za izlaganje na Venecijanskom bijenalu, a već smo navikli i na vijesti da ima samostalne izložbe u prestižnim mjestima za suvremenu umjetnost. Tako njegove recentnije samostalne izložbe uključuju The Renaissance Society u Chicagu, Palais de Tokyo u Parizu, Kunstmuseum u Sankt Gallenu, BALTIC Centre for Contemporary Art u Gatesheadu, Kunsthalle u Baselu, Van Abbenmuseum u Eindhovenu, Secession u Beču. Izlagao je na 11. Gwangju bijenalu, 56. Venecijanskom bijenalu, 29. bijenalu u Sao Paolu, 11. i 9. Istanbulskom bijenalu i dr. A više nas ne iznenađuje ni kad ga Guardian intervjuira o najdražem radu, čime se mogu pohvaliti uistinu samo najbolji. Početkom prošle godine Maljković je bio i kustos izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, naslovljene S kolekcijom, u sklopu projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020., prije nego što nas je zadesila pandemija koronavirusa. Interpretirao je, pritom, fundus umjetnina MMSU. S Davidom Maljkovićem, najprisutnijim hrvatskim vizualnim umjetnikom mlađe generacije na međunarodnoj sceni, razgovaramo o Rijeci, njegovom školovanju, kontekstu i odnosima u kojima nastaje njegov rad. 
IZGUBLJENO PRAVO NA POGREŠKUNakon završene srednje Pomorske škole u Bakru namjeravali ste postati pomorac. Potom ste upisali Pedagoški fakultet u Rijeci, pa Likovnu akademiju u Zagrebu, a na usavršavanje ste otišli u Amsterdam. Tek nakon toga započeli ste s onom vrstom umjetnosti po kojoj vas poznajemo danas. Što je prethodilo i što vas je konkretno odredilo na vašem umjetničkom putu?
Da, jedna od škola je bila i Pomorska škola koju u jednom trenutku prekidam i tek se s dvadeset godina odlučujem završiti maturu i upisujem Pedagoški fakultet. Moram priznati da je taj period naizgledne dezorijentiranosti i napuštanja srednje škole bio ključan u odluci da ću se posvetiti umjetnosti. Tada sam dosta vremena provodio u Gradskoj knjižnici i listao razne monografije i knjige o umjetnosti i s nekih sedamnaest godina posudio sam knjigu Ruski umjetnički eksperiment, koja mi je na neki način probudila veliki interes za umjetnost. Eto, to su bila vremena kad si mogao raditi takve propuste i pojam takozvane izvrsnosti nije bio utemeljen na tome da morate imati sve petice da biste mogli nastaviti visoko školovanje. U današnje vrijeme ja bih završio kao propalica.
...