|          Korado Korlević, jedan od najuspješnijih svjetskih lovaca         na asteroide
 | 
    
             Zvjezdarnica u istarskom mjestu Višnjan možda neće biti prva asocijacija na   spomen tog malog istarskog mjesta, ali će zasigurno biti među prvima. Tamošnja   zvjezdarnica i Korado Korlević, jedan od najuspješnijih svjetskih lovaca na   asteroide, proslavili su Višnjan. I to u svjetskim okvirima. Iz Višnjana je,   naime, otkriveno čak 1750 asteroida i dva kometa koji se zovu po ljudima koji   ih otkriše. Tako je jedan komet nazvan po Koradu Korleviću, a drugi je dobio   ime Korlević/Jurić po 48-godišnjem nastavniku informatike i politehnike iz   Višnjana i njegovu učeniku Mariju Juriću, mladom znanstveniku koji stečena   znanja iz Istre sada prenosi studentima glasovitog Sveučilišta Princeton.   Osnivači višnjanskog astronomskog društva, međutim, nisu se zadovoljili s tim   rezultatima. Odlučili su se na korak dalje i osnovali Znanstveno-edukativni   centar za rad s darovitom djecom, a ne žele ni tu stati. Sljedeći cilj je   edukacijski centaru Višnjanu pretvoriti u kampus na Tićanu, brdu pokraj   Višnjana, kroz koji bi tijekom cijele godine trebala proći mnoga nadarena djeca,   mladi genijalci zainteresirani za svijet znanosti. Stoga će Korado Korlević,   iako u široj javnosti prvenstveno poznat kao astronom, odmah na početku našeg   razgovora reći: Ja sam prvenstveno pedagog koji se bavi nadarenom djecom.   Već sljedeća njegova rečenica otkriva s kakvim se problemima sudara u svojem   poslu. Naprosto sam očajan kako se u zadnjih 15 godina luta bez ideja i bez   ozbiljne strategije što učiniti sa školstvom koje je inače vrlo komplicirano, a   mi s mnogim segmentima ne znamo što želimo učiniti.
            Ono što ja pokušavam   učiniti jest potaknuti djecu da razmišljaju izvan hrvatskog okvira, jer je   glupo imati za cilj biti najbolji u Hrvatskoj koja ima tek 4 i pol milijuna   stavnovnika. To je kao da sam najbolji u jednom kvartu Teherana. To nije   to.Postoji samo svijet. Mi, jedna grupa bivših u čenika iz Višnjana i mentora ,   organizirali smo smotru učeničkog stvaralaštva modernog tipa koja treba   omogućiti djeci da pokažu koliko su zbilja dobri, ne samo u matematici ili   informatici već uopće, koliko razumiju znanost.
    SR    Čestitam Vam na radu s darovitima u društvu u kojem je gotovo sve, barem je   tako na prvi pogled, važnije od znanja. Nogomet, misice, Eurovizija i slične   banalnosti dobijaju višestruko veću pažnju od rada s darovitom djecom. Čestitam   Vam zato što se prema talentima ponašamo kao bahati bogataši često ih   puštajući da propadnu, a tako smo mali da ne bismo smjeli dopustiti propast   niti jednog talenta bilo u znanosti, bilo u sportu bilo u kulturi.
             To je znanstveno-edukacijska politika Izraela.   Oni imaju moto: Premali smo da bi nam i jedan talent propao. Njihovi učenici   nakon škole idu u radionice. Onaj tko će biti vrtlar ide u vrtlarsku   radionicu, neki kibuc, i tamo će postati najbolji vrtlar. Oni koji su zbog   odgoja ili nekog drugog razloga problem u društvu, šteta je da budu   kriminalci. Ako se već trebaju tući, neka idu u vojni kamp gdje ih obučavaju   za borbe, matematičari idu u svoje škole itd. To kod nas ne postoji, to radimo   nas nekoliko....
    SR     Koji rade pionirski posao.
             Pa, uvijek je bilo pionira. Zahvaljujući novim   tehnologijama pružila nam se mogućnost okupiti djecu koja su bila poput nas   kada smo bili mali. Ajmo im pomoći da ne učine iste one greške koje sam ja   učinio. To je ono što radimo, jer brojni današnji znanstvenici znaju kako su   mogli i brže napredovati da su znali neke trikove.
  SR     Bilo bi, naravno, lakše kada bi postojao razrađeni sustav. Međutim, uvijek   ispada da nemamo sustav, bilo da govorimo o zdravstvu, znanosti, vaterpolu,   sportu uopće, ...
             Da, jer smo jedna mlada država. Stara država   ima nekoga tko radi dugoročne strategije razvoja. Najjači je institut za   strateški razvoj onaj kojeg izravno plaća engleska kraljica. Oni rade   strategiju za deset i dvadeset i pet, za pedeset i sto godina unaprijed kako bi   Velika Britanija ostala velika. To je, naravno, za nas totalna fantazija.   Američka vlada, recimo, nema svoj vladin institut nego postoji jedan neovisni,   kojeg plaća Kongres, i bez stranačkih interesa ima zadatak osmisliti politiku   kako da Amerika ostane velika sila i u budućnosti. Mi kod nas nemamo tko bi to   trebao učiniti. Vlada traje 4 godine, a ako uzmemo predizbornu godinu i godinu   uhodavanja, traje samo dvije. Predsjednik traje pet, ali ima ovlasti..., znate   onu priču o zalijevanju fikusa. Akademija nije pokazala da bi mogla napraviti   jednu strategiju, čak kada bi je netko i slušao. Jedino nam to može napraviti   Otto von Habsburg. Doduše, on zaista ima strategiju za razvoj Hrvatske, postoji   još grupa u svijetu koje imaju strategiju razvoja Hrvatske, ima je i Soros, samo   je mi nemamo. Mi smo u jednoj dosta podčinjenoj situaciji bez strategije na   vjetrometini i najčešće se funkcionira kako vjetar puše, pa ne znamo kamo će   nam brod završiti.
    
  Zvjezdarnica u Višnjanu bila je druga u svijetu po broju   otkrića 1999. godine.