Spektakl otvorenja Nakon dugog iščekivanja i više pomicanja rokova konačno je 13. studenog 2020. svečano otvorena nova zgrada Muzeja grada Rijeke u baroknoj palači izgrađenoj 1786. godine. Bio je to petak 13., izgleda kao šala ili vic, datum koji bi mnogi radije izbjegli, tog je dana Muzeju grada Rijeke doista zasjalo.
Događaj u svakom slučaju vrijedan pažnje. „Zahvaljujući“ epidemiji otvorenje se proteglo na više sati. Od 14,30 poslijepodne do 20 sati uvečer nizale su se „procesije“ uzvanika – prvo novinari, onda državni vrh, zatim domaći političari, pa sponzori, potom drugi uglednici te vodeći riječki i hrvatski muzealci i kulturni djelatnici.
Potom je Muzej otvorio vrata građanima – upriličen je tjedan dana „otvorenih vrata“, vođeni razgled Muzeja. Unatoč strogim epidemijskim mjerama, u prvom je naletu Muzej razgledalo oko 2500 građana. 
Uvod – od Muzeja narodne revolucije do Muzeja grada Rijeke Muzej se od svojega preustroja iz Muzeja narodne revolucije u Muzej grada Rijeke posvećuje temama iz novije povijesti grada. Otkako je 1719. car Karlo VI. proglasio Rijeku slobodnom lukom, grade se prometnice i pristaništa, osnivaju se manufakture i tvornice i sve se jače razvija trgovina. Stoga je Muzej od svog početka usmjeren na prikupljanje građe iz novije povijesti, dijelom zato da izbjegne teme kojima se već bave drugi riječki muzeji, no još više iz uvjerenja da se pravi karakter Rijeke razvija upravo tijekom tri posljednja stoljeća, kada dobiva stratešku važnost izvozne luke u koju se slijevaju široki prostori Srednje Europe.
Prikupljanje građe od početka usmjereno je prema budućemu stalnom postavu. Okolnosti prikupljanja uglavnom su bile povoljne. Iako se nakon propasti Jugoslavije i socijalizma Muzeju donekle smrklo i prijetilo mu je ugasnuće, preživio je napade i, nakon kraćega zastoja tijekom ratnih godina, postao je snažna pokretačka jezgra više istraživanja i izložaba koje su okupile i brojne vanjske istraživače iz Beča, Graza, Budimpešte, Rima, Trsta, New Yorka, Londona, Ljubljane i Zagreba.
...