Za nas, riječke istraživače povijesti umjetnosti devetnaestog stoljeća, neobično je da kipar rođeni Riječanin, kojega u Rijeci slabo poznajemo, uživa u Đakovu toliku popularnost. O njemu je posljednjih godina napisana znanstvena studija, a napisana je i jedna biografska pripovijest.
Na svečanosti u sklopu visoke, 137. obljetnice strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu, priređenoj 26. siječnja 2024. g., Donegani je bio glavni junak. I zbog Katedrale i zbog još ponečega! Povod je tome činjenica da je kao tadašnji načelnik općine upravo on otvorio ovu školu, koja se u početku zvala „Šegrtska škola“, kao i činjenica da je u toj istoj školi bio profesor risanja.
Uz stol za kojim su sjedili ravnatelj škole i govornici koji su predstavljali školu i pripovijedali o Doneganiju stajao je veliki pano s njegovim portretom. Predstavljena je i posebna, Doneganijeva torta, koju su osmislili profesori i učenici škole, i za nju priredili i poseban recept i osmislili poseban oblik. Mora biti bijela i zlatna – boje kamena i pozlate kojom su obojene neke skulpture. Iako je torta još u fazi „prototipa“, pa se oblik još poboljšava, vrlo će se vjerojatno uskoro proizvoditi i pakirati u posebno osmišljenu kutiju, kao jedan od đakovačkih suvenira u produkciji Strukovne škole Antuna Horvata.
Koliko je umjetnika u Hrvatskoj dosad dobilo takvu promidžbu i toliko priznanje? Koliko ih je tako poznato i omiljeno kao Donegani u Đakovu? Budući da sam upravo ja bio zadužen da u prigodi obljetnice Škole ispričam ponešto o Doneganiju, ono što još nisu znali u Đakovu, imao sam prilike osobno uvjeriti se u njegovu važnost i zanimanje za njegovo djelo.
Ovim sam tekstom nastojao barem malo doprinijeti boljem poznavanju porijekla Vatroslava Doneganija i podsjetiti na neke riječke kontakte. Jer, o onome što je radio u Đakovu, zna se već mnogo.
PORIJEKLO I OBITELJ
O porijeklu Vatroslava Doneganija, hrvatskog kipara, najznamenitijega po suradnji s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i po radu na Đakovačkoj katedrali, uglavnom se kaže da je sin Talijana i Hrvatice. Taj se navod obično ničim ne potkrjepljuje. Majci se ne spominje prezime, jer dosad nije bilo ni poznato, budući da je u knjizi krštenih upisano jedino ime i prezime oca i majčino ime.
Porijeklo talijanske obitelji Donegani nije razjašnjeno. Ne znamo da li su riječki Donegani u vezi sa znamenitom obitelji koja se uzdigla polovicom devetnaestog stoljeća te uvrstila u vodeće poduzetničke obitelji u Livornu. Obitelj je sudjelovala u pomorskoj trgovini koja je u toj važnoj luci bila osobito razvijena.3 To je jedna od prvih talijanskih kapitalističkih obitelji.4 No, prvi Donegani dolaze u Rijeku u 18. stoljeću, a uspon znamenite obitelji u Livornu odvija se tek u drugoj polovici devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća. Vatroslavov predak, po svemu sudeći, u Rijeku ne stiže osobito imućan, kao što nisu postali imućni niti njihovi kasniji riječkipotomci.
...