SUŠAČKA REVIJA broj 44 legende KAROLINA RIJEČKA Tina Udović Portret Karoline Belinić koji se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Kad je o ženskim sudbinama riječ, vjerojatno ne postoji intrigantnija, zanimljivija, tajanstvenija, zakučastija i legendarnija uloga od one prelijepih heroina koje su, lukavim strategijama i hrabrošću svog domoljubnog srca, na ovaj ili onaj način spasile svoju zemlju, kraljevstvo ili grad. Takvim heroinama pripisuje se neopisiva ljepota, umijeće zavođenja, čak i pronicljiva politička ili diplomatska strategija, još od Kleopatre koja je carstvo povećavala uz pomoć rimskih vojskovođa, preko Judite kojoj u domoljubne svrhe nije bilo strano odsjeći glavu vojskovođe Holoferna. Tu negdje, u našim okvirima, smjestila se i Karolina Belinić, udata žena i majka troje djece, koja je 1813. godine, povijesni dokumenti zbore, uvjerila zapovjednika britanske flote da obustavi topovsku paljbu na naš grad. Karolinu i njoj slične heroine povijest pamti po više ili manje vjerodostojnim dokumentima, a kasnija predaja po romantičnim pričama ili romansiranim biografijama. Za osobama koje svojim djelima intrigiraju javnost uvijek ostaje pitanje poput našega. Tko je zapravo Karolina Belinić, poznatija pod imenom Karolina Riječka? Povijesni spisi o njezinu porijeklu i osobnom životu kažu: Karolina Belinić, rođena Kranjec, bila je udata žena te majka triju kćeri, Alpine, Cattarine i Rose, koje su sve rođene do epizode napada engleske flote na grad. Karolina je bila udata za Andriju Belinića, Lovranca koji je u svojstvu zapovjednika Riječke narodne garde i sam sudjelovao u otporu grada engleskoj floti, za što mu je, zahvaljujući i pismenoj potvrdi zapovjednika Nugenta, gradski magistrat 1829. odao javno priznaje. Karolinina povijesna uloga započinje 1813., zahvaljujući nezavidnoj situaciji na ulazu u riječku luku. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
KAROLINA RIJEČKA
Tina Udović
Portret Karoline Belinić koji se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Kad je o ženskim sudbinama riječ, vjerojatno ne postoji intrigantnija, zanimljivija, tajanstvenija, zakučastija i legendarnija uloga od one prelijepih heroina koje su, lukavim strategijama i hrabrošću svog domoljubnog srca, na ovaj ili onaj način spasile svoju zemlju, kraljevstvo ili grad. Takvim heroinama pripisuje se neopisiva ljepota, umijeće zavođenja, čak i pronicljiva politička ili diplomatska strategija, još od Kleopatre koja je carstvo povećavala uz pomoć rimskih vojskovođa, preko Judite kojoj u domoljubne svrhe nije bilo strano odsjeći glavu vojskovođe Holoferna. Tu negdje, u našim okvirima, smjestila se i Karolina Belinić, udata žena i majka troje djece, koja je 1813. godine, povijesni dokumenti zbore, uvjerila zapovjednika britanske flote da obustavi topovsku paljbu na naš grad. Karolinu i njoj slične heroine povijest pamti po više ili manje vjerodostojnim dokumentima, a kasnija predaja po romantičnim pričama ili romansiranim biografijama. Za osobama koje svojim djelima intrigiraju javnost uvijek ostaje pitanje poput našega. Tko je zapravo Karolina Belinić, poznatija pod imenom Karolina Riječka? Povijesni spisi o njezinu porijeklu i osobnom životu kažu: Karolina Belinić, rođena Kranjec, bila je udata žena te majka triju kćeri, Alpine, Cattarine i Rose, koje su sve rođene do epizode napada engleske flote na grad. Karolina je bila udata za Andriju Belinića, Lovranca koji je u svojstvu zapovjednika Riječke narodne garde i sam sudjelovao u otporu grada engleskoj floti, za što mu je, zahvaljujući i pismenoj potvrdi zapovjednika Nugenta, gradski magistrat 1829. odao javno priznaje. Karolinina povijesna uloga započinje 1813., zahvaljujući nezavidnoj situaciji na ulazu u riječku luku.
Portret Karoline Belinić koji se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.
Kad je o ženskim sudbinama riječ, vjerojatno ne postoji intrigantnija, zanimljivija, tajanstvenija, zakučastija i legendarnija uloga od one prelijepih heroina koje su, lukavim strategijama i hrabrošću svog domoljubnog srca, na ovaj ili onaj način spasile svoju zemlju, kraljevstvo ili grad. Takvim heroinama pripisuje se neopisiva ljepota, umijeće zavođenja, čak i pronicljiva politička ili diplomatska strategija, još od Kleopatre koja je carstvo povećavala uz pomoć rimskih vojskovođa, preko Judite kojoj u domoljubne svrhe nije bilo strano odsjeći glavu vojskovođe Holoferna. Tu negdje, u našim okvirima, smjestila se i Karolina Belinić, udata žena i majka troje djece, koja je 1813. godine, povijesni dokumenti zbore, uvjerila zapovjednika britanske flote da obustavi topovsku paljbu na naš grad. Karolinu i njoj slične heroine povijest pamti po više ili manje vjerodostojnim dokumentima, a kasnija predaja po romantičnim pričama ili romansiranim biografijama. Za osobama koje svojim djelima intrigiraju javnost uvijek ostaje pitanje poput našega. Tko je zapravo Karolina Belinić, poznatija pod imenom Karolina Riječka? Povijesni spisi o njezinu porijeklu i osobnom životu kažu: Karolina Belinić, rođena Kranjec, bila je udata žena te majka triju kćeri, Alpine, Cattarine i Rose, koje su sve rođene do epizode napada engleske flote na grad. Karolina je bila udata za Andriju Belinića, Lovranca koji je u svojstvu zapovjednika Riječke narodne garde i sam sudjelovao u otporu grada engleskoj floti, za što mu je, zahvaljujući i pismenoj potvrdi zapovjednika Nugenta, gradski magistrat 1829. odao javno priznaje. Karolinina povijesna uloga započinje 1813., zahvaljujući nezavidnoj situaciji na ulazu u riječku luku.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.