Utih hrvatskih umjetnika: književnika Petra Preradovića (150 godina od smrti) i Ivana povodu značajnih obljetnica dvaju istaknuZajca (190 godina od rođenja) skrećemo pozornost na njihovu suradnju. U povijesnom trenutku s kraja šezdesetih godina 19. st. kad je grupa hrvatskih intelektualaca pozvala riječkoga glazbenoga diva Ivana pl. Zajca da se iz Beča preseli u Zagreb, kako bi u domovini podigao razinu glazbenog života, Petar Preradović bio je jedan od ključnih ljudi u toj grupi. Suradnja ovih dvaju umjetnika započela je u vrijeme njihova boravka u Beču, a „nastavila se“ i nakon Preradovićeve smrti 1872. g. U Zajčevoj ostavštini nalazi se, naime, gotovo pedeset vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela na Preradovićeve stihove, a prilikom prijenosa njegovih posmrtnih ostataka iz Austrije u Zagreb 1879. g., Zajc je napisao i misu Preradović Requiem. Društvene i umjetničke veze Riječana i ostalih hrvatskih umjetnika u drugoj polovini 19. st. bile su sadržajne, bogate i dragocjene za onodobnu kulturu. Podsjećamo na neke od njih.
ČASNIK I KNJIŽEVNIK PETAR PRERADOVIĆ Pjesnik i general Petar Preradović rođen je 1818. u Grabrovnici (selu đurđevačke krajiške pukovnije). Smrt oca u ranoj dobi uvjetovala je njegovo obrazovanje u vojnom učilištu – prvo u Bjelovaru, potom u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt), no za vojničko zvanje uistinu nije bio rođen. Iako je u poslu bio sposoban, vrijedan i savjestan, zbog čega je napredovao do čina generala, svoj je poziv trajno osjećao kao teret... Smatrao se u njemu zarobljenim i nesretnim.
Iz autobiografskog teksta Crtice moga života saznajemo mnoge detalje iz Preradovićeve mladosti i zreloga života. Prema vlastitom priznanju bio je odgojen potpuno u njemačkom duhu. Svoje pjesničke sklonosti njegovao je u njemačkoj književnosti, pa je i prve pjesme pisao na njemačkom jeziku. Priznaje, ipak, da ga se najviše dojmila poezija Lorda Byrona. Pritom je gotovo potpuno zaboravio materinji jezik.
...