SUŠAČKA REVIJA broj 40 more JEDRENJAK KOSTRENA Danijel Frk VRSTA: Teretni jedrenjak tipa bark. IME: KOSTRENA PRIPADNOST: Obitelji Pajkurić i Pezelj iz Kostrene. IZRAĐEN: 1866. g. na Malti. DIMENZIJE: d=42,02 m, š=9,38 m, v=5,85 m, 555 reg. tona. POTONUO: 20. veljače 1888. g. UZROK: Nevrijeme i jaka bura. MJESTO: Zapadno od uvale Bobina, nedaleko od trajektnog pristaništa Brestova na istočnoj obali Istre. TEŽINA PRONALAŽENJA: Lokacija je uz obalu, oko 50-70 m od zapadnog kraja plaže. Lako se pronalazi. NAJVEĆA DUBINA: 35 m. NAJMANJA DUBINA: 24 m. STRUJA: Uglavnom slaba. VIDLJIVOST: Dobra do odlična. POVIJESNA VAŽNOST: Postoji. Od velikog broja olupina u Jadranu vrlo je malo poznatih lokacija potonulih jedrenjaka koji su bili nosioci pomorskog prijevoza u posljednjih nekoliko stoljeća. Lokacija potonulog jedrenjaka KOSTRENA u uvali Bobina na istočnoj obali Istre mogla bi zato biti vrlo važna, jer bi njezino detaljnije istraživanje vjerojatno pružilo mnoge zanimljive podatke o plovidbi Jadranom. Radi se, naime, o rijetkom primjeru olupine našeg jedrenjaka čiji su vlasnici poznati, a zna se i vrijeme te uzrok potonuća, koji je točno zabilježen u dokumentima onog vremena. Ovo je mjesto zanimljivo i stoga što se u blizini ove olupine nalazi još jedna, i to ona jedrenjaka IRENEO, vlasništvo obitelji Šnauc, koji je nadomak kuće nastradao u nevremenu iste noći kada i KOSTRENA. Jedrenjak KOSTRENA vraćao se kući poslije dugog putovanja. Nakon što je u francuskoj luci Cette ukrcao teret za domovinu, uputio se prema Jadranu. Plovidba Sredozemljem, sve do srednjeg Jadrana, protekla je mirno. U sjevernom Jadranu povoljan jugoistočni vjetar omogućavao je brodu da razvije sva jedra, pa je KOSTRENA grabila prema sjeveru zavidnom brzinom. Ipak, tmurni oblaci što su jurili s istoka najavljivali su promjenu vremena. Već se smračilo kada se brod dohvatio Kvarnerića. Uzduž zapadne obale otoka Cresa udarci jugoistočnjaka su jačali. Kada se KOSTRENA našla na ulazu u Kvarner, zahvatila ju je jaka nevera, koja je ubrzo okrenula na »škontraduru« od bure. Odmah su ubrana neka jedra, a druga skraćena za jedrenje po neveri. U mrkloj noći brod je jedva svladavao sve jače nalete sjeveroistočnog vjetra. Neprestano križajući, tj. jedreći u vjetar koji je puhao ravno kroz Vela vrata, brod je sve više zanošen prema strmoj istarskoj obali. U mraku su se povremeno pojavljivala navigacijska svjetla drugih brodova, a činilo se da jedan plovi i dosta blizu KOSTRENE. U kratko vrijeme bura je dosegla orkansku snagu, i svi napori zapovjednika Pezelja i njegove posade da se nekako probiju kroz Vela vrata bili su uzaludni. Sve više zanošen vjetrom, brod je, nakon očajničke borbe, krmom zakvačio dno pokraj južnog rta uvale Bobina i zaustavio se. Refuli bure i veliki valovi ubrzo su brod okrenuli niz vjetar, tako da je cijelom dužinom trupa KOSTRENA »sjela« na dno, usporedno s obalom. Svi napori posade da odsuču brod, propali su. Kad se razdanilo, KOSTRENA je čvrsto sjedila na podvodnim hridima, oko pedeset metara udaljena od obale. Pomorci s KOSTRENE mogli su vidjeti da se u blizini nasukao i drugi jedrenjak, onaj čija su svjetla vidjeli te noći. Bio je to jedrenjak IRENEO, vlasnštvo obitelji Šnauc, koji također nije izdržao borbu s podivljalom burom. Trup KOSTRENE je posve raspadnut nakon stogodišnjeg boravka pod vodom. Drveni dijelovi nalaze se posvuda, a između njih izviruju razni predmeti brodskog inventara i tereta. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
JEDRENJAK KOSTRENA
Danijel Frk
VRSTA: Teretni jedrenjak tipa bark. IME: KOSTRENA PRIPADNOST: Obitelji Pajkurić i Pezelj iz Kostrene. IZRAĐEN: 1866. g. na Malti. DIMENZIJE: d=42,02 m, š=9,38 m, v=5,85 m, 555 reg. tona. POTONUO: 20. veljače 1888. g. UZROK: Nevrijeme i jaka bura. MJESTO: Zapadno od uvale Bobina, nedaleko od trajektnog pristaništa Brestova na istočnoj obali Istre. TEŽINA PRONALAŽENJA: Lokacija je uz obalu, oko 50-70 m od zapadnog kraja plaže. Lako se pronalazi. NAJVEĆA DUBINA: 35 m. NAJMANJA DUBINA: 24 m. STRUJA: Uglavnom slaba. VIDLJIVOST: Dobra do odlična. POVIJESNA VAŽNOST: Postoji. Od velikog broja olupina u Jadranu vrlo je malo poznatih lokacija potonulih jedrenjaka koji su bili nosioci pomorskog prijevoza u posljednjih nekoliko stoljeća. Lokacija potonulog jedrenjaka KOSTRENA u uvali Bobina na istočnoj obali Istre mogla bi zato biti vrlo važna, jer bi njezino detaljnije istraživanje vjerojatno pružilo mnoge zanimljive podatke o plovidbi Jadranom. Radi se, naime, o rijetkom primjeru olupine našeg jedrenjaka čiji su vlasnici poznati, a zna se i vrijeme te uzrok potonuća, koji je točno zabilježen u dokumentima onog vremena. Ovo je mjesto zanimljivo i stoga što se u blizini ove olupine nalazi još jedna, i to ona jedrenjaka IRENEO, vlasništvo obitelji Šnauc, koji je nadomak kuće nastradao u nevremenu iste noći kada i KOSTRENA. Jedrenjak KOSTRENA vraćao se kući poslije dugog putovanja. Nakon što je u francuskoj luci Cette ukrcao teret za domovinu, uputio se prema Jadranu. Plovidba Sredozemljem, sve do srednjeg Jadrana, protekla je mirno. U sjevernom Jadranu povoljan jugoistočni vjetar omogućavao je brodu da razvije sva jedra, pa je KOSTRENA grabila prema sjeveru zavidnom brzinom. Ipak, tmurni oblaci što su jurili s istoka najavljivali su promjenu vremena. Već se smračilo kada se brod dohvatio Kvarnerića. Uzduž zapadne obale otoka Cresa udarci jugoistočnjaka su jačali. Kada se KOSTRENA našla na ulazu u Kvarner, zahvatila ju je jaka nevera, koja je ubrzo okrenula na »škontraduru« od bure. Odmah su ubrana neka jedra, a druga skraćena za jedrenje po neveri. U mrkloj noći brod je jedva svladavao sve jače nalete sjeveroistočnog vjetra. Neprestano križajući, tj. jedreći u vjetar koji je puhao ravno kroz Vela vrata, brod je sve više zanošen prema strmoj istarskoj obali. U mraku su se povremeno pojavljivala navigacijska svjetla drugih brodova, a činilo se da jedan plovi i dosta blizu KOSTRENE. U kratko vrijeme bura je dosegla orkansku snagu, i svi napori zapovjednika Pezelja i njegove posade da se nekako probiju kroz Vela vrata bili su uzaludni. Sve više zanošen vjetrom, brod je, nakon očajničke borbe, krmom zakvačio dno pokraj južnog rta uvale Bobina i zaustavio se. Refuli bure i veliki valovi ubrzo su brod okrenuli niz vjetar, tako da je cijelom dužinom trupa KOSTRENA »sjela« na dno, usporedno s obalom. Svi napori posade da odsuču brod, propali su. Kad se razdanilo, KOSTRENA je čvrsto sjedila na podvodnim hridima, oko pedeset metara udaljena od obale. Pomorci s KOSTRENE mogli su vidjeti da se u blizini nasukao i drugi jedrenjak, onaj čija su svjetla vidjeli te noći. Bio je to jedrenjak IRENEO, vlasnštvo obitelji Šnauc, koji također nije izdržao borbu s podivljalom burom. Trup KOSTRENE je posve raspadnut nakon stogodišnjeg boravka pod vodom. Drveni dijelovi nalaze se posvuda, a između njih izviruju razni predmeti brodskog inventara i tereta.
Od velikog broja olupina u Jadranu vrlo je malo poznatih lokacija potonulih jedrenjaka koji su bili nosioci pomorskog prijevoza u posljednjih nekoliko stoljeća. Lokacija potonulog jedrenjaka KOSTRENA u uvali Bobina na istočnoj obali Istre mogla bi zato biti vrlo važna, jer bi njezino detaljnije istraživanje vjerojatno pružilo mnoge zanimljive podatke o plovidbi Jadranom. Radi se, naime, o rijetkom primjeru olupine našeg jedrenjaka čiji su vlasnici poznati, a zna se i vrijeme te uzrok potonuća, koji je točno zabilježen u dokumentima onog vremena. Ovo je mjesto zanimljivo i stoga što se u blizini ove olupine nalazi još jedna, i to ona jedrenjaka IRENEO, vlasništvo obitelji Šnauc, koji je nadomak kuće nastradao u nevremenu iste noći kada i KOSTRENA. Jedrenjak KOSTRENA vraćao se kući poslije dugog putovanja. Nakon što je u francuskoj luci Cette ukrcao teret za domovinu, uputio se prema Jadranu. Plovidba Sredozemljem, sve do srednjeg Jadrana, protekla je mirno. U sjevernom Jadranu povoljan jugoistočni vjetar omogućavao je brodu da razvije sva jedra, pa je KOSTRENA grabila prema sjeveru zavidnom brzinom. Ipak, tmurni oblaci što su jurili s istoka najavljivali su promjenu vremena. Već se smračilo kada se brod dohvatio Kvarnerića. Uzduž zapadne obale otoka Cresa udarci jugoistočnjaka su jačali. Kada se KOSTRENA našla na ulazu u Kvarner, zahvatila ju je jaka nevera, koja je ubrzo okrenula na »škontraduru« od bure. Odmah su ubrana neka jedra, a druga skraćena za jedrenje po neveri. U mrkloj noći brod je jedva svladavao sve jače nalete sjeveroistočnog vjetra. Neprestano križajući, tj. jedreći u vjetar koji je puhao ravno kroz Vela vrata, brod je sve više zanošen prema strmoj istarskoj obali. U mraku su se povremeno pojavljivala navigacijska svjetla drugih brodova, a činilo se da jedan plovi i dosta blizu KOSTRENE. U kratko vrijeme bura je dosegla orkansku snagu, i svi napori zapovjednika Pezelja i njegove posade da se nekako probiju kroz Vela vrata bili su uzaludni. Sve više zanošen vjetrom, brod je, nakon očajničke borbe, krmom zakvačio dno pokraj južnog rta uvale Bobina i zaustavio se. Refuli bure i veliki valovi ubrzo su brod okrenuli niz vjetar, tako da je cijelom dužinom trupa KOSTRENA »sjela« na dno, usporedno s obalom. Svi napori posade da odsuču brod, propali su. Kad se razdanilo, KOSTRENA je čvrsto sjedila na podvodnim hridima, oko pedeset metara udaljena od obale. Pomorci s KOSTRENE mogli su vidjeti da se u blizini nasukao i drugi jedrenjak, onaj čija su svjetla vidjeli te noći. Bio je to jedrenjak IRENEO, vlasnštvo obitelji Šnauc, koji također nije izdržao borbu s podivljalom burom.
Trup KOSTRENE je posve raspadnut nakon stogodišnjeg boravka pod vodom. Drveni dijelovi nalaze se posvuda, a između njih izviruju razni predmeti brodskog inventara i tereta.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.