Na prvi pogled bi se priča o gospodarskim zonama riječke regije mogla upakirati u superlative i ambiciozne razvojne planove, jer na površini sve izgleda idilično. Postojeća industrijska zona na Kukuljanovu sve je bolje popunjena, a za razvoj Miklavja, druge velike zone na istočnom dijelu riječkog zaleđa u Općini Matulji, već se godinama lobira, te se priprema dosta ambiciozan projekt povezan s izgradnjom drugog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali.
Međutim, stvarnost je upravo suprotna, nimalo ružičasta i za dokaz te tvrdnje dovoljno je podsjetiti na masovnu i kroničnu nezaposlenost u regiji i cijeloj Hrvatskoj. Da paradoks bude veći, broj gospodarskih zona u Rijeci i općinama i gradovima riječkog prstena nikada nije bio veći. Svaka, pa i najmanja općina i grad imaju rezervirana područja za gospodarsku djelatnost, a povrh svega dolaze najveće zone na Kukuljanovu i ona buduća na Miklavju. Problem je, međutim, što one nisu adekvatno valorizirane i iskorištene, što u njima prevladava trgovačka i skladišna komponenta, dok u isto vrijeme gotovo uopće nema otvaranja proizvodnih pogona, niti ima ozbiljnijih stranih investicija. I tu krivica nije samo na menadžerima u zonama, niti je na lokalnim vlastima, već na cijeloj državi, koja nije stvorila konkurentne uvjete za privlačenje stranih investicija. Dovoljno je samo spomenuti da se lokacijska i građevinska dozvola u Hrvatskoj čeka najmanje nekoliko godina, što je više nego dovoljno za sistematsko protjerivanje svakog ozbiljnijeg investitora.
Ipak, upravo prošle godine dogodili su se neki sasvim novi projekti, koji se umnogome oslanjaju na riječku luku i pripadajući prometni pravac. Prije svega riječ je o izgradnji Cargo centra Zagreb, gdje bi se na površini od čak milijun četvornih metara trebalo razvijati distributivni centar intermodalnog profila, što znači da bi se na jednom mjestu povezale praktično sve vrste prometa, pomorski, cestovni, željeznički, zračni, riječni... Lokacija Cargo centra Zagreb trebala bi se nalaziti kod Dugog Sela, a istoimenu tvrtku su krajem prošle godine osnovali Luka Rijeka, HŽ Cargo, Cargo centar Graz, svaki s udjelom od 20 posto, dok ostatak pripada manjim udjelničarima. Za direktoricu je izabrana Ruža Šimunović, inače menadžerica u Cargo centru Graz. Predsjednik Nadzornog odbora je Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Carga, dok dužnost njegova zamjenika obavlja Denis Vukorepa, predsjednik Uprave »Luke« Rijeka. Uz njih će članovi Nadzornog odbora biti Marijan Banelli, predsjednik Udruge hrvatskih autoprijevoznika, Franz Glanz, direktor Cargo centra Graz, a posljednji član NO-a bio je Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe, koji je u međuvremenu postao potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za investicije.
U uređenje Cargo centra Zagreb planira se investirati oko 250 milijuna eura, gradnja je podijeljena u tri faze, a prva bi trebala biti gotova u roku od tri godine i tada bi se otvorilo oko 350 radnih mjesta. Ideja je da prva faza bude gotova sredinom 2012. kada bi svaki kamion koji krene iz Sofije preko Beograda po robu u luku Hamburg, mogao produžiti do Zagreba i robu koja je stigla preko luke Rijeka natovariti u Dugom Selu. ......