Prema aktualnim podacima hrvatskog Zavoda za zapošljavanje fizičar spada u 5 najtraženijih zanimanja. Od svih struka za koje je potrebna visoka stručna sprema, na radno mjesto najkraće čekaju upravo fizičari. No zbog čega je interes za studij fizike unatoč tome relativno malen, u usporedbi s interesom za neke druge profesije, čiji studiji često rezultiraju velikim brojem diplomiranih stručnjaka koji uzaludno čekaju na burzi rada? Naravno, svi znaju da studij fizike nije lagan studij, i mnogi od toga sasvim razumljivo bježe. Međutim, zbog čega i mnogi učenici kojima je fizika i matematika u školi bila jednostavna, i dalje često odabiru druge, često i njima samima manje zanimljive i manje tražene profesije?
Dio problema sigurno leži u neinformiranosti i predrasudama koje vladaju u društvu. Znam više ljudi kojima su roditelji branili upis fizike, misleći, potpuno neutemeljeno, da njihova djeca kao fizičari neće moći pronaći posla, ili neće moći dobro zarađivati. Neki od njih, koji roditelje nisu poslušali, danas su vrlo uspješni fizičari, i rade u svojoj struci na sveučilištima, institutima, bolnicima, školama. Znam i one kojima je upravo diploma fizike otvorila vrata u najplaćenije i najprestižnije poslove u području financija. Jedan od njih radi na Manhattnu u jednoj od najpoznatijih svjetskih financijskih tvrtki, i bavi se proračunima na takvom radnom mjestu na kojem uopće ne zapošljavaju ekonomiste, već doktore matematike i fizike, stoga što su kroz svoju izobrazbu usavršili složene metode modeliranja kompleksnih sustava.
Posljednjih desetljeća u cijelom svijetu učenici su se sve manje odlučivali za studije prirodnih, tehničkih i medicinskih znanosti, privučeni "lakšim putem" koji su nudili neki drugi atraktivni studiji. Međutim, primjećujemo da se u zadnjih nekoliko godina taj trend opet promijenio u korist studija fizike, te da je interes, posebice kod vrlo kvalitetnih učenika, sve veći. Da li je razlog tome jačanje međunarodno prepoznatog znanstvenog rada riječkog Odjela za fiziku u posljednjih nekoliko godina, ili ekonomska kriza koja je mnoge navela na razmišljanje o ulaganju u sigurniju budućnost, teško je u ovom trenutku reći.
Mnoge stvari oko nas često uzimamo zdravo za gotovo, ne razmišljajući o načinu na koji su izumljene. Primjerice, većina mladih ne može zamisliti život bez interneta, a da pritom ne zna da su www protokol izmislili upravo fizičari na CERN-u koji su se bavili fundamentalnim istraživanjima, prvobitno za potrebe razmjene velikog broja mjerenih podataka. Ne zna se ni da je za više od polovice ukupnog svjetskog BDP-a zaslužna kvantna fizika. Računalna i poluvodička tehnologija rezultat je istraživanja u fizici, kao i glavnina medicinske dijagnostike i metoda koje se koriste u fizikalnoj terapiji. Za potrebe gama-astronomije i pripadnih teleskopa koji su zbog specifičnosti detekcije zahtijevali nove teleskope i sofisticiranu novu tehnologiju, astrofizičari su razvili posebne detektore osjetljive na pojedinačne fotone, koji su našli primjenu i kod PET skenera, uređaja pomoću koji se može rano dijagnosticirati rak, i time spasiti brojne ljudske živote.