Leon Pfeffer, ili Leo kako se spominje u gotovo svim povijesnim izvorima, sudac istražitelj u Sarajevskom atentatu, pojavljuje se u brojnim knjigama, filmovima i serijama ili kazališnim predstavama koje govore o atentatu zabilježenom u povijesti kao povod za Prvi svjetski rat - Veliki rat, kako se još naziva. Taj dan, lijep i vedar, 28. lipnja 1914., kada je Gavrilo Princip povukao okidač revolvera uperenog u prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, nije promijenio samo sudbinu Europe i svijeta, nego i ovog pravnika, rođenog 24. srpnja 1877. (ne 1887. kako je nenamjerno greškom otisnuto u prošlom broju Sušačke revije) u Novom Vinodolskom.
On se, kako je opisao u svojoj knjizi Istraga o Sarajevskom atentatu, toga dana slučajno našao na ulici kada je Nedjeljko Čabrinović bacio bombu na kolonu automobila koja je pratila prijestolonasljednika. Bio je svjedokom toga čina, a onda je dobio zadatak da ispita mladog atentatora. U međuvremenu, odjeknuli su i hici koje je ispalio Gavrilo Princip pa je Pfefferu dan zadatak da ispita motive koji su ovu dvojicu mladića i njihove pomagače naveli na ovaj čin. Taj najteži, najnaporniji i najnezahvalniji posao u životu, Pfefferu je, kako je sam napisao, zapečatio sudbinu života. Nakon što je preslušao sve osumnjičenike i svjedoke i prikupio sav dokazni materijal, Pfeffer koji je čvrsto odlučio povjerenu istragu provesti posve objektivno, tražeći istinu do krajnjih granica, koliko je god bilo moguće, ipak nije došao do „istine“ koja se od njega tražila – da iza mladića stoji službena Srbija, koju je Austro-Ugarska na taj način željela uvući u rat. To ga je na kraju stajalo i karijere u pravosuđu. Nakon suđenja premješten je u Tuzlu, a zatim je podnio molbu za umirovljenje i vratio se u Karlovac gdje je za vrijeme njegovoga studija kao gradski sudac službovao njegov otac i otkuda je bila njegova supruga Ida, kćer karlovačkog trgovca Salamona.
...