Fenomen informatizacije i računalstva, a pogotovo segment koji se tiče osobne upotrebe računala u domovima vrlo je mlad – Apple I i Apple II računala, među prvim modelima pogodnim za smještaj i korištenje na običnom radnom stolu sobe, pojavili su se na tržištu 1976., odnosno 1977. godine! Ipak, hiperprodukcija, brzina tehnološkog razvoja i sveobuhvatnost utjecaja učinila su računala kulturološkim fenomenom koji ubrzano postaje predmetom proučavanja povjesničara. Ne mislimo pri tome na proučavanje hladne, i konzumentu obično dosadne, tradicionalne tzv. događajnice već na istraživanja u skladu s paradigmama povjesničara pristaša kulturne povijesti i ideja škole Annales (...) koje nalažu sveobuhvatan interdisciplinaran pristup fenomenu i dubinsku interpretaciju. Iako su monografije o povijesti računala već pisane i lako dostupne zainteresiranom modernom hrvatskom čitatelju kroz npr. Amazon Kindle Store, djela takve vrste u Hrvatskoj za sada izostaju. Jedino čime raspolažemo povremena su izdanja biografija zaslužnih pojedinaca, pokoji zapis bloga i sl. koji, uostalom, i nemaju za cilj sintetizirano proučavanje fenomena. Dodatan izazov ovakvim nastojanjima stiže iz smjera mikrohistorije i lokalne historije koje podrazumijevaju detaljna istraživanja na vrlo ograničenim geografskim područjima.
Svaka sredina, bez obzira govorimo li o visoko urbaniziranim područjima ili agrarnom ambijentu, ima vlastito iskustvo informatizacije i formiranja kulture računala, a iza njega kriju se uzbudljive priče, relevantne društvene/kulturalne/ekonomske transformacije... Kao što danas npr. povjesničari provode sate u arhivima istražujući detaljno kretanje nataliteta/mortaliteta u mjestima poput Klane, tematski obzori će se kroz naredno razdoblje proširiti i na računalne fenomene.
| 
Sveto Nilović, jedan od voditelja muzeja računala Peek & Poke u Rijeci |
U našem gradu djeluje jedinstven muzej računalstva i računalne kulture Peek & Poke. Snaga njegova sadržaja biva ubrzano prepoznata kao prvorazredna edukativna, turistička, zabavljačka (...) atrakcija, što čini jaku bazu za početak budućih istraživanja. Sljedeći redovi nemaju namjeru pružiti cjelovitu sliku već uputiti na nekolicinu fenomena koji mogu biti pogodna polazišna točka u daljnjem promišljanju.
IBM rješava ljubavne jade
Plavi vjesnik, i u Rijeci popularan list za omladinu, predstavljao je početkom sedamdesetih godina točku formiranja svojevrsne jugoslavenske teen-kulture. Uz reportaže o životnim izazovima mladog Miše Kovača i postere u prirodnoj veličini hit-pjevača Kiće Slabinca, tada teen-idola, a ne "lole", pojavila se 1971. godine neobična reportaža – IBM u potrazi za idealnim parom. Čitateljima je opširno objašnjeno da računalo IBM 1130 "rješava ljubavne jade", a sve što se od njih traži jest da precizno opišu problem sa svojim partnerom i to pošalju redakciji. Pisma je dobivao tada najbolji student FER-a, tadašnjoj široj javnosti nepoznati Jako Andabak, koji je imao zadatak unositi podatke u IBM 1130, te rastumačiti njegov odgovor. U redakciju je počelo stizati stotine pisama, pa i mnoga iz Rijeke, poput onog izvjesnog Eugena Vučetića koji nije krio zadovoljstvo što se akcija Plavog vjesnika i moćnog računala ne naplaćuje! Naravno, sve je to bila samo "glupa šala", ali koja je prema današnjim riječima Branimira Makaneca, jedne od ključnih ličnosti u razvoju računalstva u Hrvatskoj, mogla uspjeti među ljudima koji su praktički prvi put počeli čitati riječi "kompjuteri", "računala" i sl. Zanimljivo, vodio ju je Andabak za kojeg će se kasnije pokazati da je jedan od uspješnijih hrvatskih poduzetnika! Uglavnom, šire mase Riječana su početkom sedamdesetih upravo kroz ovakve sadržaje dobivale prve informacije o računalima, maštali o njihovim mogućnostima i mentalno kreirali budućnost u kojoj ćemo svi imati vlastite robote s elektronskim mozgom.
Hrvatsko proljeće vs. računalno proljeće
Realni počeci informatizacije, ali kroz znanja vrlo uskog kruga ljudi, zakuhavali su se upravo oko spomenute 1971. godine. Naime, četiri godine ranije na inicijativu inženjera Pavla Dragojlovića i Spartaka Ilijašića osnovano je riječko Društvo kibernetičara, ........