SUŠAČKA REVIJA broj 81

 


zdrastveni turizam

KVARNERSKE OAZE ZDRAVLJA

Slavica Bakić

Promatrajući kako se čudesno obnavljaju oštećene ruke ribara na njegovom rodnom otoku Kos, na arhipelagu Dodecanesos u Egejskom moru, otac medicine Hipokrat prvi je, kaže legenda, otkrio ljekoviti učinak mora. Stari su Grci  i Rimljani bili time fascinirani, pa je pjesnik Euripid pisao kako more vraća zdravlje čovjeku, filozof Platon kako ono ispire sve čovjekove boljke, a rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla Galen iz Pergama opisao je ljekovito djelovanje čestica soli koje sadrži morski zrak. Kroz tisućljeća ta je povezanost mora, morskoga zraka i zdravlja mnogo puta dokazana.

Onda je sredinom 19. stoljeća liječnik Claude La Bonnardière osmislio sustav liječenja morskom vodom i zrakom, nazvavši ga talasoterapija (grč. thalasa = more). U današnje doba, kad suvremeni urbani čovjek traži oaze mira u kojima će predahnuti od svakodnevnog stresa, talasoterapija je dobra osnova za izgradnju bogatije turističke ponude gdje se neće nuditi samo sunce i more, već će se ona bazirati na tzv. zdravstvenom turizmu, sinergiji medicine i turizma.

Upravo je zdravlje najstariji i najjači motiv ljudskog turističkog kretanja. No, zdravlje nije, kako se često misli, samo odsutnost bolesti, nego puno tjelesno, duševno i socijalno blagostanje. Svjetski turistički trendovi pokazuju da milijuni ljudi danas putuju zbog zdravlja. Do 2020. godine, kažu predviđanja, putovat će ih i do sedam milijuna godišnje, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će 2022. godine zdravlje biti svjetska industrija broj jedan. Da ta predviđanja nisu nerealna, pokazuje i podatak da je zdravstveni turizam jedino tržište koje u svijetu, unatoč krizi i recesiji,  bilježi stopu rasta, i to do 20 posto, a njegova godišnja zarada doseže iznos od oko 120 milijardi dolara. Na razvoju ove industrije intenzivno rade azijske zemlje poput Indije, Singapura, Tajlanda, Malezije i Filipina, ali i nama susjedna Mađarska, zatim Poljska, Belgija, Švicarska, Njemačka te Španjolska i posljednjih desetak godina Turska. Kriza zdravstvenih sustava razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge liste čekanja i trend starenja stanovništva činitelji su koji, kažu stručnjaci, utječu na rast tržišta zdravstvenog turizma, a turisti traže visok standard medicinske usluge, visoku stručnost i opremljenost ustanova, prihvatljivu cijenu te, vrlo bitno, atraktivnost lokacije na kome se takva zdravstvena ustanova nalazi. .....

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana