Punih je 95 godina prošlo od smrti dr. Juliusa Glaxa, koji zajedno sa svojom suprugom Herminom, počiva na opatijskom groblju, a zanimljive detalje iz života ovog čovjeka koji je zadužio Opatiju, te ga s razlogom nazivaju „ocem zdravstvenog turizma“ na ovim prostorima, istražila je njegova praunuka iz Ljubljane, prof. Duša Fichinger.
Iako je Opatija istinska kolijevka hrvatskog turizma, priče o velikanima, o posebnim ljudima punim energije koji su se u svoje vrijeme zauzimali da bi kvarnerska perla krenula putevima uspjeha, za sada se u turističke svrhe premalo koriste. Kako bi se to barem donekle promijenilo, Hrvatski muzej turizma u Opatiji nedavno je upriličio otvorenje izložbe Hommage à dr. Julius Glax, u Villi Angiolini, izložbu koju se moglo pogledati sve do početka travnja 2018. godine.
| 
Dr. Julius Glax, reljef, gipsani odljev akademske kiparice Tatjane Kostanjević |
Svi koji su došli na otvorenje imali su priliku upoznati gospođu koja je direktan potomak slavnog liječnika Glaxa – njegovu praunuku Dušu Fichinger, profesoricu slovenskog i njemačkog jezika iz Ljubljane. Dobro raspoložena i razgovorljiva profesorica je pred mnogobrojnom publikom, koju je oduševio taj podatak o srodstvu s dr. Glaxom, održala predavanje o svom pradjedu, čovjeku koji je ostavio duboke korijene u povijesti ovoga grada. O dr. Glaxu se, unatoč svemu što je učinio za Opatiju, ipak ne zna dovoljno. Profesor i liječnik Julius Glax bio je najzaslužnija osoba za razvoj Opatije u zdravstveno i kupališno središte, jedan od ključnih ljudi za nastanak Opatije kakvu danas poznajemo...
– Julius Glax bio je opatijski liječnik, glavni liječnik Sanatorija Južnih željeznica i austrijskog Crvenog križa. Bio je i član Povjerenstva Zdravstvenog centra u Opatiji te predsjedavatelj različitih društava i autor brojnih stručnih članaka i knjiga. Kao ravnatelj Zdravstvenog centra u Opatiji od 1899. do 1919. godine nadzirao je i upravljao izgradnjom infrastrukture potrebne za razvoj Opatije iz ribarskog mjesta u austrijsku „Nicu“.
Opatija je, kao turistički prvijenac na istočnojadranskoj obali, u početcima njegovala zdravstveni turizam na zasadima balneologije, popularne grane medicine od sredine 18. stoljeća, koja promovira prirodne ljekovite činitelje i blago podneblje.
Klimatsko-lječilišna destinacija aristokracije i viših društvenih staleža iz srednjoeuropskog prostora imala je dvanaest specijaliziranih sanatorija u kojima su radili liječnici svjetske reputacije, te brojne sadržaje koji su činili lepezu vrhunske ponude koja je tada uopće postojala.
Hrvatski muzej turizma predstavlja najmarkantniju figuru opatijske zdravstvene povijesti – liječnika Juliusa Glaxa, dugogodišnjeg upravitelja Lječilišta Opatija i predsjednika Lječilišnog povjerenstva koji je zadužio Opatiju, a i druga klimatsko-lječilišna mjesta na našoj obali koja su slijedila njezin primjer, poput Lovrana, Lošinja, Crikvenice, Hvara, Dubrovnika – stajalo je između ostaloga u materijalima Hrvatskog muzeja turizma.
...