Tema mojeg rada pokrenuta je trima povezanim obljetnicama. Koncem 2017. obilježili smo 390 godina kontinuiteta djelovanja Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci (dalje: PSHG), ove 2018. bilježimo i 100 godina od svršetka Velikog rata, raspada Monarhije i aktualizacije stvaranja nove državne zajednice za hrvatski narod - jugoslavenske države.
Moje istraživačko pitanje bilo je: Uključuju li se, i na koji način, učenici Gimnazije svojim društvenim i političkim djelovanjem u politički sve napetije stanje Europe uoči izbijanja Velikog rata, u prvom redu u unutarnjoj političkoj krizi Monarhije, a potom i prateći stanje europskog dijela Osmanskog Carstva i vanjsku politiku Kraljevine Srbije?
Vođen istraživačkim pitanjem, višemjesečno sam intenzivno radio na iščitavanju i analizi dostupnih pisanih povijesnih izvora: tiskovinama toga doba, u periodičnim dijelovima knjižničnih sustava te opsežnoj arhivskoj građi arhivskog fonda PSHG i Hrvatskog državnog arhiva. Na polju historiografije iščitavam literaturu iz područja historiografije te u interdisciplinarnom pristupu radu znanstveno srodnu literaturu povijesti književnosti i politologije. Pritom nastojim uočiti i multiperspektivnost u znanstvenim prikazima cjelokupne problematike raspada Monarhije i stvaranja jugoslavenske države, posebno, iz perspektive znanstvenih referenci nastalih u doba socijalističke Jugoslavije i onih nastalih u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Ipak, ključna imena hrvatske historiografije, misleći na J. Šidaka, M. Gross, N. Stančića i ostale eminentne hrvatske povjesničare 20. i 21. st., zadržavam kao trajne reference cjelokupnog rada.