SUŠAČKA REVIJA broj 103/104

 


brodogradnja

KUDA PLOVI OVAJ BROD? (ILI POTONUĆE HRVATSKE BRODOGRADNJE)

Branko Šuljić

U drugoj polovici prošlog i prvom desetljeću ovog stoljeća u pet velikih hrvatskih brodogradilišta ukupno je izgrađeno 1.207 brodova. U 60-godišnjem razdoblju to je prosjek 20 brodova godišnje. Prosjek je, nema sumnje, značajno umanjen u dva desetljeća na razmeđi stoljeća. Koliko bi ga tek urušile posljednje godine i događanja što su ih one donijele u hrvatsku brodogradnju? Izuzetno turbulentna vremena obavijena s puno neizvjesnosti i velikim strahovanjima.

U 60 godina pet hrvatskih brodogradilišta inozemnim naručiteljima isporučilo je skoro 1.000 brodova, precizno - 973. U istom razdoblju u domaću je flotu uplovio 2341 brod. Istaknuti treba i to da brojke nisu potpune! One, naime, obuhvaćaju 3. maj, Uljanik, Kraljevicu, Brodosplit i Brodotrogir. Tu nije uključeno skoro 250 manjih brodova izgrađenih u Trogiru, a nema ni novogradnji iz više manjih brodogradilišta što su, također, građene za naručitelje iz zemlje i inozemstva.

U navedenom razdoblju, konkretno od 1945. do 2010., najviše brodova izgradio je riječki 3. maj - 302, od kojih 59 za domaće i 243 za inozemne naručitelje. Slijedi Brodosplit s 286 brodova u vremenu od 1956. do 2010. godine, i to 38 za domaću zastavu, a 248 za strane. U pulskom Uljaniku od 1951. do 2010. izgrađeno je 259 broda, 36 za domaće brodare, a 223 za inozemne. Kraljevica je od 1945. do 2008. isporučila 197 brodova, 68 domaćim naručiteljima, a 129 inozemnim, dok je u Brodotrogiru od 1958. do 2010. izgrađeno 138 brodova - 31 za domaće brodare, a 107 za inozemne. Ukupna nosivost tih brodova iznosi više od 22 milijuna DWT. Na toj rang listi vodeći je Uljanik sa oko 7 milijuna DWT, ispred Brodosplita i 3. maja.

Još impresivnije djelovao bi popis ukupnog brodovlja porinutog s naših navoza. Jer, počeci hrvatske brodogradnje ne sežu u godine poslije Drugog svjetskog rata. Ona je puno dugovječnija! Samo za riječko brodogradilište 3. maj sačuvan je popis svih izgrađenih brodova, od prvog porinuća 1907. godine. Čak se ni ta brojka ne može smatrati potpunom, budući da je brodograđevna djelatnost na tom prostoru pokrenuta 1892. godine.

Najstarije hrvatsko brodogradilište – u Kraljevici – utemeljeno je 1729. godine, a ugašeno 2012. godine. Bilo je prvo brodogradilište na istočnoj obali Jadrana. Stoljetna tradicija bez imalo grižnje savjesti odbačena je u more. Koga je još danas briga za tradiciju?

Iz davnih godina kraljevičke brodogradnje ostala je zapisana je gradnja desetak brodova za ratnu mornaricu na početku Prvog svjetskog rata. Stoljetnu povijest ispisuje i pulski Uljanik, utemeljen 1856. godine, kao jedan od sadržaja sjedišta Austro Ugarske ratne mornarice.

Popis izgrađenih brodova počinje, međutim, od 1951. godine. Brodogradilište u Splitu djeluje od 1931., ali ni njihova lista novogradnji nije kompletna. Isto je s Brodotrogirom, skromnijim brodogradilištem, također, respektivne tradicije. I riječki 3. maj prekoračio je stotu, djeluje od početka 20., ili kraja 19. stoljeća, ovisno o tome koji se datum uzima za početak njegova rada.

Da, upravo je tradicija ono na što se mnogi pozivaju u apelima za spas hrvatske brodogradnje. Brodovi s potpisom Made in Croatia, odnosno Yugoslavia, plove svjetskim morima i oceanima. Nažalost, danas ih je neusporedivo manje nego prije tridesetak, četrdeset godina. Već duže vrijeme na našim se navozima malo gradi. Istodobno, sve su drastičniji zahtjevi međunarodnih institucija vezani uz sigurnost na moru, pa se i plovidbeni vijek brodova značajno smanjuje. Ali, još je na moru puno brodova u nas izgrađenih i svugdje su prepoznatljivi, prvenstveno kvalitetom gradnje. Naša brodogradilišta u velikim su problemima, ali kvaliteta njihova proizvoda nikada nije bila upitna. Kroz dugu povijest hrvatski brodograditelji konstantno su držali visoke pozicije u svjetskim razmjerima, isticali se vrhunskim tehničkim i tehnološkim dostignućima. Duga je lista svega „naj“ što je isporučeno iz hrvatskih brodogradilišta. Nemoguće je sve navoditi, treba za to prostora i vremena.

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana