SUŠAČKA REVIJA broj 103/104

 


turizam

TURIZAM I RIJEKA

Slavica Bakić

Kada se prije pet godina raspravljalo o strateškom dokumentu kojim se zacrtao razvoj Rijeke do 2020. godine, oko teme turizma bila su podijeljena mišljenja. Jedni su tvrdili kako je turizam u Rijeci bio i ostao nevažan te da se grad treba usmjeriti na razvoj drugih gospodarskih grana, dok su drugi iznosili mišljenje da su riječki turistički potencijali još uvijek nerazvijeni i da turizam treba razvijati. Onih koji su sa skepsom, pa čak i s podsmijehom, gledali na tvrdnju da turizam u Rijeci može imati značajniju ulogu u tome je trenutku zasigurno bilo više, ali u Gradu Rijeci, gdje su još prije deset godina ocijenili da je riječ o vrlo perspektivnoj gospodarskoj djelatnosti, nisu se pokolebali – od 2014. do 2017. godine u razvoj turizma uloženo je 4,2 milijuna kuna, a i u ovoj godini u gradskom je proračuna za njegovo poticanje osigurano 880 tisuća kuna.

- Da, mnogima je i prije samo pet godina bilo nezamislivo da će Rijeka postati turistički atraktivna. No činjenica je da naš grad od 2014. godine bilježi rast od oko 20 posto godišnje u kategoriji noćenja i do kraja 2018. broj noćenja doseći će dvostruku brojku od one od prije četiri godine – kaže prvi čovjek Grada Rijeke, gradonačelnik Vojko Obersnel. Optimizam temelji na ovogodišnjim rezultatima koji ukazuju da je već 15. rujna nadmašen ukupan broj noćenja iz cijele protekle godine. U 2017. godini su, naime, u Rijeci boravila 134.472 turista, te je zabilježeno 334.463 noćenja. Ove godine brojka od 334 tisuće noćenja dosegnuta je do sredine rujna. Broj gostiju u prvih osam mjeseci ove godine bio je oko 114 tisuća, ali dobar je pokazatelj da se prosječan broj dana koji turisti ostaju u gradu povećao na 2,5 dana, što je, kako je nedavno rekao Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice Grada Rijeke, prosjek koji bilježe i drugi gradovi u Europskoj uniji. Do kraja ove godine, dakle su, brojke će, kaže riječki gradonačelnik, biti dvostruko veće od onih prije četiri godine kada su tijekom javne rasprave o Strategiji mnogi govorili da je turizam za Rijeku „nevažan bio i da će to i ostati“.

 

„Boom“ privatnog smještaja

 

Da turizam nije nevažan ni u financijskom smislu niti te kao generator novih radnih mjesta, pokazuju i podaci FINA-e.

- Riječki turizam je u 2017. ostvario 510 milijuna kuna prihoda, odnosno 25 posto više nego u 2016. godini. Također, povećan je i broj zaposlenih u turizmu pa je tako u 2017. godini bilo oko 1.700 radnika u registriranim tvrtkama, uz stopu rasta od 21 posto. Sve ovo pokazuje da smo na dobrom tragu u promišljanju razvoja riječkog turizma te da turizam postaje jedna od djelatnosti od koje se u Rijeci može dobro živjeti – uvjeren je riječki gradonačelnik.

Da su mnogi Riječani prepoznali turizam kao djelatnost koja sasvim dobro služi prilikom popunjavanja kućnog budžeta, najbolje ilustrira činjenica da je ponuda privatnog smještaja u samo četiri godine ušesterostručena. Privatni smještaj na području Rijeke nudio je prošle godine 600 smještajnih jedinica i 2.409 ležajeva. Nedavno je otvoren i prvi tzv. integralni hotel Molo longo koji nudi smještaj u više od 150 apartmana, vila i kuća za odmor na riječkom području. Mnoge od tih smještajnih jedinica nalaze se u samom središtu grada, u ispražnjenim stanovima, pa se pojavilo pitanje bi li i Rijeka mogla doživjeti sudbinu nekih hrvatskih gradova poput, na primjer, Dubrovnika, Splita ili Zadra, ili pak većih europskih metropola, poput Pariza ili Venecije, gdje se lokalno stanovništvo iseljava iz gradske jezgre kako bi stanove pretvorilo u apartmane za turiste i tako osiguralo dodatni prihod u ovim nesigurnim vremenima. Gradonačelnik Rijeke smatra da je takva bojazan neopravdana.

- Rijeka je divan grad koji svakako može puno ponuditi turistima, no nasreću, ili nažalost, kako se uzme, teško je očekivati da nam turisti postanu problem kao što je slučaj, primjerice, u Parizu ili Barceloni. U ovoj fazi mi smo još uvijek željni rasta turističkih brojki, povećanja zarade i naravno otvaranja novih radnih mjesta – kaže gradonačelnik Obersnel.

S takvom ocjenom slaže se i Nedo Pinezić, poduzetnik s Krka i pružatelj usluga smještaja u domaćinstvu te donedavno predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK, trenutno u Hrvatskoj jedan od najvećih autoriteta kada je riječ o problematici privatnog smještaja.

- Nažalost iz Rijeke, kao i svih gradova, naselja i sela u Hrvatskoj, stalno stanovništvo odlazi u inozemstvo, ne zbog turizma već zbog boljih životnih prilika koje se u stranim zemljama nude. Turizam je, međutim, usporio proces depopulacije i ovoga trenutka predstavlja zapravo jedinu priliku za egzistenciju onih stanovnika koji žele ostati. Turizam je socijalni, kulturni i ekonomski fenomen koji veže stotine drugih djelatnosti iz sektora usluga, ali i proizvodnje, prometa, kulture... Hrvatska općenito nije iskoristila tranziciju u digitalno doba da bi na vrijeme pokrenula druge djelatnosti na novi način. Znamo da digitalna industrijska revolucija ide „ruku pod ruku“ s novom, cirkularnom ekonomijom, s ekonomijom dijeljenja, a kod nas tradicionalne industrije još uvijek funkcioniraju na stari način i gube konkurentnost. Propadanjem tradicionalnih industrija nestaju i radna mjesta. Tome nije kriv kako bi netko mogao pomisliti turizam. Dapače, i u turizmu, kada govorimo o velikim hotelskim sustavima koji se nazivaju turističkom industrijom, loša politika prema radnicima također tjera ljude iz zemlje. Mikro i mali poduzetnici su međutim mnogo fleksibilniji prema tim promjenama. Kroz samozapošljavanje i upošljavanje bliskih ljudi, obiteljski smještaj je taj koji generira značajan broj „radnih mjesta“, bolje rečeno, dobro plaćenih satnica. Dakle, da nema turizma u Rijeci, stanovi bi ostajali prazni, dinamika iseljavanja bi se pojačala, centar grada bio bi bez ugostiteljskih objekata, trgovina... Turisti se dobro osjećaju u Rijeci jer se jednostavno „stope“ sa svakodnevicom. Rijeka i turizam, turisti i domicilno stanovništvo, mogu vrlo dobro funkcionirati u suživotu i održati Rijeku na životu. Prema analizi HGK potrošnja u maloprodaji i ugostiteljstvu u špici turističke sezone raste za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet. Kupovna moć turista je u segmentu hrane i pića 2,4 puta veća od domicilnog stanovništva – mišljenje je Neda Pinezića.

Njegova je ocjena da je turizam u Rijeci još uvijek „u povojima“, iako iz godine u godinu bilježi značajne stope rasta.
...

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana