SUŠAČKA REVIJA broj 105/106

 


pećine

STUBE MALIKA TINTILINIĆA

Bojana Guberac

(veza između Janka Polića Kamova i Ivane Brlić Mažuranić)

Kada bi nas netko pitao da povežemo riječke Pećine s nekim književnikom, ne bismo morali dugo tragati. I nezainteresirani bi kao da pobjeđuju u igri uzviknuli – Kamov! Zaista, čini se da je njegov kip (namjerno napisah kip jer se spomenik uvijek veže za nešto mrtvo i neopipljivo, nešto što ne postoji više) ispred Kontinentala onako mangupski naslonjen i okrenuta pogleda prema kvartu gdje je rođen, spreman svakoga trenutka tamo i poći.

Vila Gemma gdje je rođen, nazvana po Kamovljevoj majci Gemmi Polić, postala je betonska oda stvaranja kada je postala prostor Škole za primijenjenu umjetnost. Time je nastavljeno, kako i priliči, umjetničko stvaralaštvo na toj adresi. Ulica Janka Polića Kamova, koja seže od početka do kraja Pećina, asfaltni je trag nečega što nikada neće prestati biti stvarno, čuti se može, i ako se rekreira mašta i mangupski hod Janka Polića Kamova.

Čini se kao da su cijele Pećine njegove, ne samo zato što su nekada, gotovo cijele, njegove i bile. Naime, jedno je vrijeme prostor od Palazzo Litorale na Sušaku, na adresi Šetalište XIII. divizije 16, Riječanima poznata kao zgrada u kojoj je djelovao Tipograf; pa sve do pruge iznad Plumbuma, bio vlasništvo Kamovljeva oca. Odajući počast Kamovu kipom, ulicom, ali i nastavljanjem umjetničkog središta u njegovoj rodnoj kući, Grad je odbačenom sinu dao besmrtnost.

Pećine su pravi literarni kvart koji je iznjedrio, osim Kamova, i književnike europskih razmjera poput Ödöna von Horvatha i Enrica Morovicha. Valjalo bi svakako i spomenuti i da su kulturni trag ostavila i Kamovljeva braća književnik Nikola Polić i skladatelj Milutin Polić. Snažno literarno središte Rijeke nije nam, nažalost, dalo ni jednu književnicu, ali ju je zato posvojilo.

Hrvatski Andersen, književnica Ivana Brlić Mažuranić, iako nije rođena na Sušaku, svakako pripada literarnom krugu Pećina. Njena najstarija kćer Nada Brlić Ružić je udajom za Viktora Ružića trajno povezala slavnu književnicu i Pećine gdje je često boravila i pisala. Potoje i tragovi u Vili Ružić, gdje su Nada i Viktor živjeli, nalazi se obiteljska knjižnica Mažuranić-Brlić-Ružić.

Knjižnica i zbirka broji oko 8000 knjiga u 10.000 svezaka, zbirka sadrži kolekciju fotografija, dokumenata, stilskog namještaja, umjetničke slike i biste te osobne predmete, te je spomenik kulture Republike Hrvatske od 1946. godine.

U hotelu Jadran, koji se nalazi u blizini vile, postoji soba 306. koja danas nosi naziv Ivana Brlić Mažuranić. Tamo je književnica redovito boravila u danima posjete obitelji u Rijeci jer u Vili Ružić nikada nije mogla u miru stvarati i pisati.

Međutim, ni jedna javna površina u Rijeci nije bila imenovana u čast slavne književnice, sve dok nije Osnovna škola Pećine krajem 2016. godine pokrenula inicijativu za imenovanjem stubišta, koje se nalazi istočno od školske zgrade, po poznatom liku Malinku Tintiliniću, kojeg je Brlić-Mažuranić stvorila za „Šumu Striborovu“. Da se stube nazovu po jednom od najpoznatijih likova Ivane Brlić-Mažuranić, možemo zahvaliti učenicima šestog razreda OŠ Pećine koji su kroz Program građanskog odgoja i obrazovanja, u projektu „Ivana Brlić Mažuranić“, imali cilj istražiti postoji li u Rijeci javna površina koja nosi ime slavne spisateljice.

Kada je ustanovljeno da je nema, uz potporu ravnateljice Jasne Vukonić-Žunič, učenici su predali zahtjev Mjesnom odboru i Gradu Rijeci te je njihov prijedlog jednoglasno odobrilo Gradsko vijeće.

Stube Malika Tintilinića, inače, spajaju ulice Janka Polić Kamova i Šetalište Trinaeste divizije, prolaze između Doma Crvenog križa Rijeka i Osnovne škole Pećine, a osim što nose naziv slavnog lika „Šume Striborove“ stube su sada i oslikane.

Na početku stepenica izvire rijeka koja predstavlja život i koju možemo povezati s našim gradom. Od početka do kraja stepenica oslikana su bića iz Šume Striborove kako nose zvjezdice. Zvijezda predstavlja njihovo unutrašnje svjetlo koje oni ubacuju u kozmičku rijeku života, objasnio je idejni začetnik i voditelj projekta oslikavanja stuba, Ivan Blažetić Šumski, muralist, ilustrator i kipar s berlinskom adresom. Projekt oslikavanja stuba rađen je u suradnji s riječkim kreativnim kolektivom Kombinat, a na njemu je radilo šestero ljudi.

U pokušaju da nađem poveznicu između dva tako snažna književnika Janka Polića Kamova i Ivane Brlić Mažuranić, koji su nas beskrajno zadužili, shvatila sam da ih osim boravka na Pećinama i tragične smrti ne veže više ništa. Osim, možda, stuba Malika Tintilinića. Jer nitko nije ni pomislio da bi se lik Malika mogao itekako povezati s Kamovom i još jednom dokazati da svi putevi Pećina, figurativno i doslovno, vode upravo do Kamova.

Malik Tintilinić najpoznatiji je od malih patuljaka zvanih Domaći, iz bajke Šuma Striborova književnice Ivane Brlić-Mažuranić.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana