SUŠAČKA REVIJA broj 105/106

 


povijest

MUŠL FIUM, ŽIDOV IZ RIJEKE

Filip Kohn

„Encyclopaedia Judaica“ u svom 6. tomu na stranici 1029 tvrdi: „Najstariji dokumenti o naseljavanju Židova u Rijeci potiču iz sredine 18. stoljeća". lako nam ništa nije poznato o osnivanju židovske zajednice u Rijeci prije sredine 18. stoljeća, sada raspolažemo vjerodostojnim dokumentima objavljenim u 5. tomu nedavno izdanog izdanja Monumenta Hungariae Judaica o doseljavanju jedne židovske porodice u taj grad već prvih godina 16. stoljeća. Nöum Musl Fium glasi potpis hebrejskim pismom najstarijeg imenom nam poznatog riječkog Židova. Isto tako se potpisuje i na ispravi na njemačkom jeziku, koja počinje uvodnim riječima: Ich Muschl Jud von Sand Veit am Phlaum bekhen. (Navodimo na njemačkom originalu zbog svojevrsnog starinskog pravopisa. Prijevod glasi: Ja, Mušl, Židov iz Svetog Vida na Flaumu priznajem...) Završna klauzula te priznanice, ispostavljene 20. siječnja 1525., glasi: ... des zu warern vrkhund so hab ich Muschl Jud dise quitung mit meiner aigen hannd geschriben und meiner Judischen hannd vnder schriben vnd mit mein Petschat auch bekrefftigt. (Opet sa zanimljivim pravopisom i karakterističnim greškama. U prijevodu: ... to da priznam i obznanim sam ja Mušl, Židov, ovu priznanicu svojom vlastitom rukom napisao i svojom židovskom rukom potpisao i također svojim pečatom ovjerio.) Nemamo podataka o tome kada je i odakle Mušl (Mojsije) Židov sa svojom porodicom došao u Rijeku da se tu naseli, ali s priličnom sigurnošću možemo pretpostaviti da je došao iz jedne od habsburških pokrajina, Štajerske, Koruške ili Kranjske, u kojima su se već u srednjem vijeku stvarale židovske zajednice (u Mariboru, Radgoni, Ptuju, Celju, Ljubljani, Freisachu, Villachu).

Na zahtjev staleža, car Maksimilijan protjerao je sve Židove iz tih pokrajina. To se dogodilo godina 1496.-97. Tada su prestale postojati sve židovske zajednice koje su tamo već stoljećima živjele. Car je, međutim, dozvolio da protjerani novo mjesto boravka nađu u graničnom području njegove države. Tako se moglo dogoditi i da je Mušl sa svojom porodicom našao utočišta u Rijeci, gdje je čak bio pod carskom zaštitom. Grad je tada već četvrt stoljeća bio svojina Habsburgovaca, koji su ga naslijedili poslije izumiranja porodice markgrofova Duino (1471). Car se trudio unaprijediti razvoj luke koja mu je pripadala i to ga je po svoj prilici i navelo da odobri naseljavanje jedne židovske porodice koja je imala prilično materijalno bogatstvo. Više godina je Mušl tu proživio sa svojom porodicom uživajući carsku zaštitu.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana