SUŠAČKA REVIJA broj 105/106

 


znanost

RELEVANTNI I PREPOZNATLJIVI NA MEĐUNARODNOJ ZNANSTVENOJ SCENI

Vedrana Simičević

Znanstvena grupa pod vodstvom prof. dr. sc. Bojana Polića, već petnaestak godina ispisuje jednu od najboljih priča hrvatske znanosti na Medicinskom fakultetu u Rijeci, redajući objave svojih rezultata u najprestižnijim svjetskim znanstvenima časopisima kao što su Science, Nature Medicine, Nature Immunology ili Immunity. Rijetko se koji hrvatski tim, naime, može pohvaliti publikacijama tako visokog „ranga“, koje podrazumijevaju rezultate istraživanja relevantne na svjetskom nivou, a Poliću i suradnicima samo je prošle godine to pošlo za rukom čak dva puta.

Grupa djeluje pod okriljem Zavoda za histologiju i embriologiju, te Centra za proteomiku koji se već godinama sustavno infrastrukturno i kadrovski razvijaju pod vodstvom prof. Stipana Jonjića. Istraživanja ovog riječkog tima fokusirana su na proučavanje mehanizama u podlozi dijabetesa te istraživanje bioloških uloga tzv. NKG2D receptora, a sve je počelo prije skoro dva desetljeća kad se Bojan Polić vratio na riječki Medicinski fakultet s poslije doktorskog usavršavanja u grupi prof. Klausa Rajewskog na Institutu za genetiku Sveučilišta u Kölnu u Njemačkoj.

Tamo je, pojašnjava nam, radio na generiranju i analizi miševa s kondicionalnom mutacijom gena za T-stanični receptor kojim naši limfociti T prepoznaju inficirane ili tumorski promijenjene stanice. Klaus Rajewsky jedan je od pionira ciljane mutacije gena u miševa i tu je tehnologiju ubrzo nakon povratka Polić počeo primjenjivati i na Medicinskom fakultetu u Rijeci. S tadašnjim suradnicima Biljanom Zafirovom i Ronaldom Antulovim napravio je prve miševe s ciljanom mutacijom gena za važan aktivacijski receptor u imunološkom sustavu, poznat kao NKG2D. Upravo će ovaj tip eksperimentalnog rada s miševima omogućiti grupi u godinama koje su uslijedile konkurentnost u svijetu, te postati jedno od prepoznatljivih znanstvenih obilježja Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Istraživanje receptora NKG2D kod miševa, te njegove uloge na biološke funkcije tzv. NK stanica (engl. natural killer cells) - treće najzastupljenije podvrste limfocita - rezultiralo je pak 2009. godine s radom u uglednom časopisu Immunity, te dvije godine kasnije i u još uglednijem Sciencu, a nakon toga i s brojnim drugim uspješnim međunarodnim kolaboracijama i novim objavama. O koliko se važnim fundamentalnim istraživanjima radi dobro je pokazao posljednji u nizu uspjeha koji se dogodio prošle godine publikacijom otkrića dotad nepoznatog mehanizma u podlozi imunološke obrane organizma protiv raznih patogena, u prestižnom časopisu Nature Immunology.

Riječ je o šestogodišnjem istraživanju vezanom za kontinuirani rad grupe na NKG2D receptorima i NK stanicama, na kojem je najveći doprinos dala Vedrana Jelenčić, a kojim je razjašnjen specifičan način na koji NK stanice postaju reaktivne prema tumorima i virusima tijekom svog razvoja. Naime, za razliku od limfocita B i T, NK stanice reagiraju prve kad neka infekcija ili tumor napadnu organizam i imaju čitav niz inhibicijskih i aktivacijskih receptora na svojoj površini kojima prepoznaju promjene inficirane ili tumorski promijenjene stanice. Zbog toga prilikom razvoja prolaze kroz proces »učenja« tijekom kojega se određuje njihova reaktivnost preko aktivacijskih receptora. Dosadašnje znanstvene spoznaje ukazivale su da spomenuti proces »učenja« ovisi o inhibicijskim receptorima, no Polić i suradnici uočili su još prije desetak godina da to nije jedini mehanizam »edukacije« stanice. Nakon višegodišnjih eksperimenata dokazali su da upravo aktivacijski receptor NKG2D sudjeluje u »učenju« aktivnosti drugih aktivacijskih receptora i tako bacili novo svjetlo na cijeli proces »učenja« NK stanice. Ovaj tip limfocita izuzetno je moćan u svom anti-tumorskom i anti-virusnom djelovanju, pa postoji veliki potencijal njihove uporabe u terapeutske svrhe. NK stanice, pojašnjavao je tada Polić, mogle bi odigrati važnu ulogu u razvoju imunoloških terapija jer, za razliku od limfocita T i B, nisu ranije bile identificirane kao glavni pokretači autoimunih procesa kojima se oštećuju i zdrave stanice i tkiva. Poznavanje molekularnih mehanizama u procesu razvoja stanica NK nudi mogućnost da se njima manipulira kako bi se pojačala njihova reaktivnost u borbi protiv tumora ili virusnih infekcija.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana