SUŠAČKA REVIJA broj 107/108

 


nautički turizam

MORE, MORE...

Branko Šuljić

Turizam je središnja tema gotovo svakog razgovora o našoj, ne baš blistavoj, gospodarskoj i ekonomskoj svakodnevici. Nacionalne, i mnoge privatne, financije naprosto ovise ljetu i ishodu turističke sezone. Na naše svekoliko zadovoljstvo, unatrag više godina turizam nas nije iznevjerio. Praktički, u konstantnom je rastu. U turističkom poslovanju posebno odskače njegov nautički segment. Ljudi sve više plove, žele novi doživljaj i atraktivno ljetovanje, ne zadovoljava ih, kao nekad, samo kupanje i sunčanje na plaži. Prošla su takva vremena!

A, kada se povede razgovor o nautičkom turizmu skloni smo se hvaliti da smo u toj djelatnosti prvi u svijetu, da su naše more, obala i otoci najprivlačnije odredište svjetskim nautičarima. Možda malo pretjerujemo u samohvali, ali nismo daleko od stvarnosti. Uistinu, imamo se čime hvaliti, za nautičare imamo bogatu i raznovrsnu ponudu, nautički turizam brzo raste. Svakog ljeta nautičare dočekujemo s više marina, luka, lučica i sidrišta namijenjenih prihvatu njihovih plovila, charter flota rapidno se povećava, gotovo da se ne zna broja brodovima što su namijenjeni za iznajmljivanje turistima. Također, sve je više plovila što nam dolaze iz inozemnih marina i luka, prelazeći nevidljivu morsku granicu. U ljetnim mjesecima našim Jadranom plove tisuće i tisuće najraznovrsnijh plovila. Priznajmo i to, ne treba skrivati, za njihovim timunom nalaze se svakakvi „kapetani“, dobri poznavatelji mora i plovidbe, do onih koji vole more i – ništa više. O tome ovdje nećemo, odabrali smo drugačiji pristup našem nautičkom turizmu, povratak u njegove početne zaveslaje. Šira javnost o tome zna malo, ili ništa, za razliku o detaljima o velebnim megajahtama što danas često uplovljavaju u naše more, i onima koji na njima plove.

Nautičari su posebna turistička grupacija, znatno se razlikuju od „kopnenih“ gostiju koji borave u hotelima, obiteljskom smještaju ili kampovima. Nećemo ponavljati priču o njihovoj većoj, pa i velikoj potrošnji, ali je nepobitno da trebaju raznovrsnije usluge, ne samo turističko – ugostiteljske. I, kvalitetnije. Mnoge su djelatnosti zaposlene u nautičkom turizmu, mnogi u njemu zarađuju i poslovno su vezani isključivo za njega.

Davno su nautičari, onda nisu tako nazivani, otkrili hrvatski Jadran. Istina, bili su rijetki i izazivali čuđenje lokalnih ljudi, gdje god su uplovili. Službenog početka nema, nitko ne može decidirano odrediti datum početka nautičkog turizma u nas. Slobodno se može konstatirati: počelo je spontano i skromno! Neki su skloni vjerovati da početak označava osnivanje ACI-ja – najprije je bio ACY – što nije točno. Utemeljenje nacionalnog lanca marina veliki je datum u povijesti našeg nautičkog turizma, ACI je označio prekretnicu, ubrzao razvoj i rast, otvorio nove nautičke horizonte.

Dvije priče što sam ih zabilježio u različitom vremenu na različitim dijelovima našeg Jadrana, govore o stvarnim počecima. Kada se to događalo nemoguće je bilo naslutiti današnje dosege nautičkog turizma. I još smo skloni žaliti se da su nam mogućnosti velike, ali ih nedovoljno koristimo. Ponekad se teško složiti s takvim tvrdnjama. Nautičare ne nalazimo samo u prostorima što su njima namijenjeni, nego ih susrećemo na svakom djeliću mora, plove i zadržavaju se gdje god im se prohtije, gdje smatraju da im je lijepo, i da se mogu zabaviti ili uživati

Prva priča o prvim nautičkim koracima dolazi s otoka Krka, iz Punta, nju je ispričao Dragutin Žic. Kasnije, u različitim prigodama više puta je ponovljena.

Marina Punat najstarija je u nas, prije pet godina svečano je obilježila pola stoljeća djelovanja. Prvi pisani dokument o marini datira iz 1964. godine. Konkretno, to je bilo 12. ožujka, 1964. godine i Dragutin Žic to smatra početkom nautičkog turizma u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, Ivan Brusić, tadašnji komercijalni direktor Brodogradilišta Punat, stupio je u kontakt s jednim gostom, gospodinom Williamom Nesherom, koji je Puntu ostao desetljećima vjeran. Taj se čovjek na Zagrebačkom velesajmu raspitivao gdje bi gradio tri brodice.

...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2020 Klub Sušačana