Istraživanje riječke industrijske baštine traje dugi niz godina. Pioniri istraživanja predstavili su već širok spektar tema - arhitektonska baština, povijesno-umjetničko značenje, maritimna ostavština, sociološke i antropološke teme, značajne povijesne ličnosti. Količina napisanih članaka, održanih predavanja, stručnih obilazaka i manifestacija može se mjeriti s količinom industrijske baštine koju Rijeka ima i koja joj je ostala u nasljeđe. Pa ipak, sa svakim se istraživanjem otvori nešto novo, nepoznato, zanimljivo, a svaka je arhivska kutija puna novih tema koje valja istražiti i zapisati. 
Mapiranjem industrijske baštine Primorsko – goranske županije za potrebe županijskog projekta njezine prenamjene, napravljena je karta neistraženih objekata nekadašnje industrijske namjene. Obuhvaćen je cijeli gorskokotarski kraj, otoci, kvarnersko primorje, a kao rezultat dobili smo popis do sada neistraženih, nepobrojenih i pomalo zaboravljenih napuštenih hala i zgrada, te raznih tvorničkih objekata. Popis podsjeća na količinu proizvodnje koja je nosila razvoj i napredak županije, a čije materijalne ostatke danas samo sa sjetom možemo promatrati i sa znatiželjom dalje istraživati. Broj škverova duž liburnijske obale, crikveničkog primorja i otoka teško je odrediti, kao što je teško doći do broja goranskih pilana. Ostali su nam samo oni koji mogu iz prve ruke posvjedočiti o prošlim vremenima, najčešće sa sjetom.
Goranski je kraj kroz povijest imao industrijsko značenje koje je uz poljoprivredu i stočarstvo ponegdje, bilo pokretač gospodarskog razvoja. Industrija Gorskoga kotara kroz povijest temeljila se na pilanarstvu i drvnoj industriji te rudnicima. Otkrićem željeza u Čabru do polovice 17. st. razvija se velika topionica željeza, prva industrija u hrvatskim krajevima nastala na osnovi prerade željeza, a koja je 1673. godine imala 204 zaposlenika. Zbog klimatskih nemogućnosti za poljoprivredu stanovništvo se bavilo uslužnim poslovima i obrtima te radom u mlinovima i pilanama, novim kovačnicama, poput pogona u Crnom Lugu, ali i staklarnama u Mrzloj Vodici i Staroj Sušici. Razvoju pilanarstva uz prirodne resurse pridonio je i velik broj posjeda Zrinskih i Frankopana diljem Gorskoga kotara i ulaganja u šumarstvo, pilanarstvo te rudarstvo.